Connect with us

Politika

SUDNJI DAN ZA KONAKOVIĆA! Da li će ostati ministar ili odlazi s funkcije?

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na zahtjev poslanika SDA i DF-a, a na kojoj će se odlučivati o smjeni Elmedina Konakovića, ministra spoljnih poslova BiH, biće održana danas.

U zahtjevu za smjenu, koji su potpisali poslanici SDA i DF-a, navedeno je da je Konaković nanio nesagledivu štetu BiH, njenom međunarodnom ugledu i instituciji Ministarstva spoljnih poslova.

Dalje se navodi da su ranije objavljene prepiske iz Sky aplikacije i šema agencije Europol, a koje ukazuju na povezanost ministra Konakovića sa globalnim narko-kartelom “Tito i Dino”, a što je narušilo povjerenje građana BiH i međunarodnih partnera u institucije države.

“Ministar Konaković je organizacijom konferencije za medije posvećene odbrani osoba povezanih sa narko-kartelom ‘Tito i Dino’ u prostorijama Ministarstva spoljnih poslova BiH nanio dodatnu reputacijsku štetu instituciji kojom rukovodi”, navodi se u inicijativi.

Takođe, u inicijativi se navodi i da je Konaković nedavno izjavio da ima informacije i saznanja da neki ljudi u institucijama BiH sarađuju sa obavještajnom agencijom susjedne države na projektu rušenja Ustavnog suda BiH i drugih državnih institucija, te da tu informaciju nije dobio od OBA nego od drugih službi, i na taj način javno priznao da je bio u neovlaštenom i nezakonitom kontaktu sa drugim službama.

Da li će Konaković biti smijenjen, teško je pretpostaviti, s obzirom na to da SDA i DF imaju 11 poslanika, a do zaključenja ovog broja nije bilo poznato da li će SNSD uopšte prisustvovati toj sjednici. Ukoliko bi se SNSD odlučio da prisustvuje sjednici, oni zajedno sa partnerima imaju osam glasova, i uz SDA i DF to je ukupno 19 glasova, što je opet nedovoljno za smjenu, za koju je potrebno obezbijediti 22 glasa, ali i to pod uslovom da sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH prisustvuju svi poslanici. U slučaju da, recimo, dođu svi poslanici SDA, DF-a, SNSD-a, Demosa i Ujedinjene Srpske, smjena Konakovića moguća je i sa 19 glasova, ali samo pod uslovom da zasjedanju prisustvuje najviše 37 poslanika.

Takođe, u slučaju da se SNSD odluči da prisustvuje sjednici, ključni bi mogli biti i glasovi pet poslanika koji dolaze iz SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red.

“Imaćemo sastanak unutar stranke da vidimo kako ćemo glasati. Mislim da mi nećemo biti presudni u tome. HDZ neće glasati za smjenu. SNSD neće doći. Ako oni ne dođu, a HDZ ne glasa za, onda će Konaković ostati ministar vanjskih poslova”, rekao je Darko Babalj, poslanik SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Inače, HDZ je još ranije, tačnije Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao da ova stranka neće glasati ni za jednu smjenu, a oni su, po trenutnom omjeru snaga, praktično tas na vagi nove većine. U ovom trenutku stranke “trojke”, zajedno sa Klubom poslanika SDS-PDP-Lista za pravdu i red, te sa tri poslanika koja dolaze iz Mješovitog kluba poslanika, imaju ukupno 19 glasova, što je nedovoljno za neku buduću većinu koja se planira formirati nakon što je “trojka” rekla da SNSD “izbacuju” iz vlasti.

Takođe, i drugi blok, koji u ovom slučaju imaju SDA i SNSD, a koji se odnosi na smjenu Konakovića, takođe ima 19 glasova, i možda ključno pitanje u vezi sa smjenom Konakovića je da li će SNSD prisustvovati zasjedanju. U ovoj stranci su ranije rekli da neće prisustvovati sjednicama Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dok se ne popuni mjesto člana Kolegijuma iz reda srpskog naroda, a koje je ostalo upražnjeno nakon smjene Nebojše Radmanovića iz SNSD-a, koju su inicirale stranke “trojke”.

Nakon što se glasa o smjeni Konakovića, narednih dana treba očekivati i da na dnevni red Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH dođu smjene Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora, i Staše Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Te smjene zatražile su stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, a koje zajedno sa SDA, koja je rekla da će glasati za sve ijednu smjenu, i poslanicima opozicionih stranaka iz Republike Srpske imaju većinu za smjenu SNSD-ovih ministara.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno