Predstavnik PDP-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH) Branislav Borenović govorio je o blokadi Doma naroda državnog parlamenta.

Govoreći za program Federalne televizije, Borenović je istakao da SNSD mora prihvatiti činjenicu da su izgubili parlamentarnu većinu i da moraju ići u opoziciju.

– Ako se mi ne možemo unutar ove zemlje dogovoriti da imamo jednu kvalitetnu, normalnu parlamentarnu većinu, koja će početi rješavati ogromne probleme sa kojima se suočavamo u BiH, onda se postavlja pitanje dokad ćemo se valjati u ovom nevjerovatnom političkom blatu. Ovo što se dešava u Domu naroda, to je toliko odvratno, neukusno, skandalozno, sramotno i bezobrazno – gledati sve te trakavice nekoliko mjeseci, spašavanje jedne pozicije jednog čovjeka, Nikole Špirića, koji dolazi iz SNSD-a. Treba li čitav svijet da se vrti oko toga – kaže Borenović.

Stava je da je to toliko sebično i kukavički od SNSD-a, koji zloupotrebljava i dovodi u opasnost jedan parlamentarni mehanizam, kako se do sada nije zloupotrebljavao i koristio u tom obliku – za čuvanje političke fotelje, prenosi Kliks.

Delegat PDP-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Nenad Vuković govoreći o visokom predstavniku Kristijanu Šmitu kazao je da treba prihvatiti realnost i “s tim ljudima razgovarati”.

– Šta znači ignorisanje onih čije odluke objektivno utiču na Republiku Srpsku i na našu budućnost. Kako bi sad možemo da kažemo ‘ne, ne, nas to ništa ne dotiče? – nećemo više ni sa kim da se sastajemo, pustit ćemo druge da odlučuju i donose odluke koje se itekako tiču nas – kazao je Vuković u emisiji na RTRS-u.

Dodao je da “u stvarnom životu ne možemo da kažemo da tih ljudi nema”.

– Mora se razgovarati sa svima. Ne kažem da treba da podlegnemo i da se predamo, ali najmanje što možemo da uradimo jeste da prihvatimo ‘realnost’ da mora da postoji komunikacija i da iznosimo stavove koji idu u interesu Srpske – istakao je Vuković.

Vuković je napomenuo da ako je neko otišao na sastanak sa bilo kojim ambasadorom, pa čak i na sjednicu Savjeta za implementaciju mira ili sa Schmidtom, “ne mora značiti da je to znak jednakosti da je on tamo pričao nešto protiv Republike Srpske”.

– Može li se otići na neki sastanak da se priča u korist Srpske? Јa vam garantujem da ta ekipa koja će ići, da će zastupati interese RS. Neće pričati ništa protiv Srpske nego je to narativ koji stiže od strane vlasti i koji oni plasiraju već godinama da gdje god se mi sastanemo sa nekim od međunarodnih zvaničnika da je to izdaja, a cijelo vrijeme komunicirajući s njihove strane sa međunarodnom zajednicom to je onda zaštita Republike Srpske – rekao je Vuković.

Podsjetimo da će tokom zasjedanja Uprave Savjeta za implementaciju mira neki od govornika biti predstavnici političkih partija u BiH a između ostalog je dolazak potvrdio i lider PDP-a Draško Stanivuković.

Iako je do sjednice Evropskog savjeta ostalo još malo više od 20 dana, već sada je gotovo izvjesno da BiH neće usvojiti neophodne evropske zakone, a ukoliko političari ostanu dosljedni svojim ranijim izjavama, BiH će nakon 26. i 27. juna ostati i bez bilo kakve vlasti na nivou BiH.

“Ako se propusti evropski put u junu, koalicija na državnom nivou više ne postoji”, rekao je početkom maja Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a i ministar spoljnih poslova, dodajući da u tom slučaju očekuje da HDZ, SDA i SNSD formiraju vlast.

S obzirom na to da su “uslovi” za dobijanje datuma pregovora i prve međuvladine konferencije između BiH i EU usvajanje zakona o sudovima u BiH i novog zakona o VSTS-u, a da su nedavno završene sjednice Doma naroda i Predstavničkog doma pokazale da je to praktično nemoguće, gotovo sigurno je da Brisel neće dati zeleno svjetlo. Osim toga, BiH još nije usvojila budžet, imenovala glavnog pregovarača niti je usvojila planove integrisanja i plan rasta.

Da od “evropskog puta BiH” neće biti ništa, govori i činjenica da Evropski savjet, zapadni Balkan uopšte nije stavio na svoju preliminarnu agendu za sjednicu najavljenu za 26. i 27. jun.

Velizar Antić, politički analitičar, kaže da u ovom trenutku ne bi ništa isključio te da je moguće da dođe do dogovora u postojećoj koaliciji na državnom nivou i da se usvoje predloženi zakoni kako bi dobili novac i napravili još jedan korak ka EU.

Druga opcija je, kako kaže, da ne dođe do dogovora između trenutne koalicije na nivou BiH, ali da opozicija iz Srpske uđe u vlast i da se na taj način usvoje predloženi zakoni, dok bi treća opcija bila da se ne usvoje ni predloženi zakoni, a ni da opozicija iz Srpske ne uđe u državnu vlast i da praktično bez koalicije na državnom nivou ostanemo u sljedećih godinu i po, odnosno do sledećih izbora.

“Opcija koju je naveo Konaković da SDA uđe u vlast na državnom nivou mi se čini kao najmanje vjerovatna i skoro nemoguća, jer ne vjerujem da bi se bilo šta promijenilo među koalicionim partnerima, a i nisam siguran koliko je SDA spremna da ulazi u ovom trenutku u vlast i da preuzima vruć krompir kada je izvjesno da su stavovi političkih elita toliko udaljeni da je skoro nemoguće doći do bilo kakvog dogovora na državnom nivou”, kaže Antić dodajući da su Konaković i cijela “trojka” iz FBiH veliko razočarenje.

On navodi da je “trojka” iz FBiH došla u situaciju da predstavlja opciju koja koči dogovor i koja je “tvrđa od same SDA”, jer apsolutno nisu spremni za bilo kakav kompromis i dogovor.

“Mnogo obećanja i velikih riječi od strane ‘trojke’, a na terenu je rezultat ravan nuli i velikom razočarenju”, rekao je Antić.

Kada je riječ o neophodnim evropskim zakonima, odnosno zakonu o sudu i zakonu o VSTS, iako su se našli na sjednicama Doma naroda i Predstavničkog doma, delegati i poslanici o njima uopšte nisu odlučivali. Poslanici Predstavničkog doma i prije otvaranja rasprave “posvađali” su se u vezi sa zakonom o Sudu BiH, koji je u ime “dvije trojke” (SDP, NiP, Naša stranka, SDS, PDP i Lista za pravdu i red) predložio poslanik Predrag Kojović. Na kraju je dogovoreno da se taj zakon nađe na sljedećoj sjednici Predstavničkog doma, koja je zakazana za 12. jun, a sudeći po raspoloženju i političkim stavovima stranaka u BiH, teško je da će biti usvojen, jer “dvije trojke” imaju “svega” 19 glasova i nedostaju im još najmanje tri glasa da bi zakon bio usvojen.

Slična situacija je i u Domu naroda, gdje se nalazi potpuno drugačiji zakon o sudu BiH, a koji je u proceduru uputila Marina Pendeš, delegat HDZ BiH. U Kojovićevom zakonu Apelaciono odjeljenje Suda BiH bilo bi smješteno na Palama, dok Pendešova predlaže da to bude opština Istočno Novo Sarajevo. Ako bi kojim slučajem bili usvojeni zakoni koji su predloženi i u Domu naroda i u Predstavničkom domu, bilo bi neophodno njihovo usklađivanje, a što može trajati mjesecima.

Kao i Predstavnički, i Dom naroda uopšte nije raspravljao o zakonu o sudu BiH, jer je sjednica, kao i prethodnih nekoliko puta, prekinuta zbog nedostatka kvoruma koji su “srušili” delegati bošnjačkog naroda zajedno sa Zlatkom Miletićem iz Kluba Hrvata i Želimirom Neškovićem i Nenadom Vukovićem, delegatima iz Kluba Srba.

I predstojeća sjednica Doma naroda, koja je zakazana za 5. jun, neće biti održana, jer su četiri delegata iz reda bošnjačkog naroda najavila da neće prisustvovati, a s obzirom na to da su za kvorum potrebna po najmanje tri delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda, neće biti uslova za održavanje sjednice.

Džemal Smajić (SBiH), Dženan Đonlagić (DF), Šefik Džaferović i Safet Softić (SDA) poslali su dopis Nikoli Špiriću, predsjedavajućem Doma naroda, u kojem su naveli da neće doći na sjednicu.

Kao razlog naveli su da su Špirić i Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, sjednicu zakazali “bez komunikacije sa članom Kolegijuma iz bošnjačkog naroda”, odnosno sa Kemalom Ademovićem iz NiP-a.

Ipak, Ademović nije potpisnik ovog pisma koje je poslato trenutnom predsjedavajućem Špiriću te nije poznato da li će on prisustvovati sjednici.

Osim toga, kako navode u pismu, dodatni razlog je činjenica da je zahtjev osam delegata (Nenada Vukovića, Želimira Neškovića, Zlatka Miletića i Kemala Ademovića, uz njih četvoro) za zakazivanje hitne sjednice o smjeni SNSD-ovih kadrova u Domu naroda i Vijeću ministara “potpuno izignorisan.”

Osim zakona o sudu BiH, delegati su trebali razmatrati još jedan evropski zakon, odnosno Prijedlog zakona o VSTS-u, koji je u proceduru uputio Savjet ministara BiH, a kojim u značajnoj mjeri nisu uvažane kritike samog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta koji je najavio podnošenje čak 50 amandmana.