Connect with us

Politika

“ŠUME” TONU SVE DUBLJE! Gubitak 14 miliona, dugovi premašili 112 miliona KM

„Šume Republike Srpske“ završile su prošlu godinu sa gubitkom od 14 miliona maraka, sa kratkoročnim obavezama od 100 miliona KM i dugom prema dobavljačima od 27 miliona maraka.

„Šume Srpske“ nalaze se u ogromnim problemima, formiran je ekspertski tim za sređivanje stanja, a kolika je zaista dubioza u ovom javnom preduzeću najbolje pokazuje njihov finansijski izvještaj za prošlu godinu, u koji smo imali uvid.

Ukupni prihodi lani su bili 240,2 miliona maraka, a rashodi 254,2 miliona što je dovelo do gubitka od 14 miliona.
Prošlogodišnji rezultat je daleko lošiji u odnosu na 2023. kada su „Šume“ prikazale dobit od 2,3 miliona.

Gubitak preduzeća iz ranijih godina iznosi čak 44,9 miliona maraka.

Osim gubitka, „Šume“ se suočavaju i sa ogromnim iznosom obaveza, a to se posebno odnosi na kratkoročne obaveze koje su na kraju 2024. iznosile 100,1 milion KM. Ovako velika dugovanja na kratki rok mogu dovesti do kraha i mnogo stabilnija preduzeća od „Šuma“ čiji je kapital dva puta manji od ovih obaveza.
Linker
Dugoročne obaveze su na kraju prošle godine iznosile 12,3 miliona i smanjene su u odnosu na godinu ranije kada su iznosile 18,4 miliona. S druge strane, kratkoročne obaveze su sa 73 miliona 2023. godine povećane na više od 100 miliona KM u prošloj godini.

Dobavljačima u zemlji „Šume“ su na kraju prošle godine dugovale 27 miliona KM, što je za sedam miliona više u odnosu na godinu ranije.

Kapital „Šuma“ lani je smanjen za 14,2 miliona KM i na kraju godine je iznosio 47,6 miliona, odnosno daleko je manji od kratkoročnih obaveza.

Prosječan broj radnika na kraju 2024. godine im je bio 4.489, dok su godinu ranije imali 4.756.

Ekonomski analitičari sa kojima smo razgovarali kažu da je poslovanje ovog javnog preduzeća ozbiljno ugroženo i da će morati krenuti u restrukturiranje obaveza ukoliko je plan da ono nastavi sa posluje.

„Moraće da smanjuju troškove to je sigurno“, kažu naši sagovornici.

Inače, „Šume“ su se nedavno i zadužile 15 miliona maraka i to za finansiranje prenesenih obaveza iz prethodnog perioda, a garant za kredit im je bila Republika Srpska. Ta kap vode neće biti dovoljna da ugasi finansijski požar. Kad krene otplata ovog kredita, te milionskih reprogramiranih poreskih obaveza sa kamatnom stopom od 17 odsto, šumska gazdinstva će se suočiti sa ozbiljnim problemima jer ona sad nisu u stanju da izmiruju ni redovne obaveze, prenosi Capital.

Podsjećamo, u ovom preduzeću je najavljeno veliko pospremanje nakon što je predsjednik RS Milorad Dodik krajem oktobra prošle godine istakao da postoje jasne indicije da se u “Šumama” stvorila organizovana banda koja pljačka narodno bogatstvo šuma te zatražio od nadležnih da sprovedu opštu akciju.

Nakon toga smijenjeni su izvršni direktori „Šuma“ kao i neki direktori gazdinstava.

Međutim, sve je otprilike na tome i ostalo i konkretnijih rezultata, barem za sada, nema.

Politika

Popović o kandidaturi za predsjednika: “NAJOBIČNIJE BUDALAŠTINE, nema veze sa zdravim razumom!”

Ime profesora pravnog fakulteta u Banjaluci Vitomira Popovića pojavilo se u spekulacijama kao ime potencijalnog kandidata za predsjednika Srpske, ukoliko dođe do prijevremenih izbora u Srpskoj.

Prema pisanjima pojedinih medija, Popović je prijedlog PDP, kao dio ideje da se postigne konsenzus svih srpskih partija o jednom kandidatu.

Popović je kao dio delegacije PDP-a i Draška Stanivukovića došao i na posebnu sjednicu NSRS na kojoj se raspravljalo o novom Ustavu Republike Srpske.

Na pitanje hoće li biti nezavisni kandidat za predsjednika RS, Popović je za Glas Srpske rekao da o tome nikad nije ni razmišljao.

– Najobičnije budalaštine i ja sam to pročitao na portalima. To nema baš mnogo veze sa zdravim razumom, nikada o tome nisam razmišljao. Sada moramo misliti o jedinstvu i ponašati se kako nalaže NSRS – izjavio je Popović, prenosi Glas Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EVROPSKI PUT POD LUPOM! BiH prijeti da propusti istorijsku šansu, KASNI SA SVIM

BiH je u procesu pristupanja EU još praktično od solunskog samita EU 2001. godine, kada je definitivno odlučeno da se zemljama zapadnog Balkana dodijeli evropska perspektiva.

Članstvo u EU se ne može “zaslužiti”, već ono mora biti odobreno od strane zemalja članica, odnosno one moraju željeti prijem novih članica.

Članice EU su odlučile da zapadnom Balkanu otvore evropsku perspektivu i propisale uslove pod kojima se to može desiti – zemlje moraju poštovati osnovna ljudska prava i vladavinu zakona, moraju biti spremne da se integrišu u evropsko tržište i moraju pokazati spremnost da rade na pomirenju u regionu.

BiH je trenutno zemlja kandidat, što znači da bi sljedeći korak trebalo da bude pokretanje pregovora, odnosno usvajanje pregovaračkog okvira.

Nezvanično u razgovoru s novinarima, zvaničnici Evropske komisije priznaju da pojam “pregovori” ne odražava u potpunosti ono što će se dešavati.

Više se radi o prihvatanju uslova koje postavljaju zemlje članice, nego o pregovaranju.

U nedavnom razgovoru s hrvatskim diplomatom koji je s grupom novinara podijelio hrvatska iskustva, rečeno nam je da vješt pregovarački tim može isposlovati i posebne uslove, posebno u sektorima koji su politički osjetljivi u njihovoj zemlji, ali da je za to potreban dobar lokalni tim, i glavni pregovarač koji ne samo da mora imati dubinsko znanje evropskih integracija, nego i odlične lične kontakte u Briselu i evropskim metropolama.

Proces pregovaranja je vjerovatno najsloženiji političko-administrativni proces kroz koji bilo koja zemlja mora proći i zahtijeva veliku koordinaciju unutar zemlje. S obzirom na to da je BiH “zapela” na izboru glavnog pregovarača, već je sad izvjesno da će to za BiH biti veoma težak proces. Činjenica da se u izboru glavnog pregovarača isključivo gleda kroz etničku prizmu i pripadnost političkoj grupaciji koja tu osobu kandiduje, ne obećava da će se BiH pokazati vještom kada proces počne.

Pregovori o članstvu ne mogu početi dok se sve vlade EU ne dogovore, u obliku jednoglasne odluke Savjeta EU, o okviru ili mandatu za pregovore sa zemljom kandidatom. Pregovori se odvijaju između ministara i ambasadora vlada EU i zemlje kandidata na međuvladinoj konferenciji.

Nakon tog prvog koraka, mora se sprovesti skrining, koji će pokazati u kakvoj situaciji se zemlja nalazi.

S obzirom na to da je BiH, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, u procesu stabilizacije i pridruživanja (SSP), a u Sarajevu postoji kancelarija specijalnog predstavnika EU, situacija u zemlji im je dobro poznata, pa bi se taj skrining mogao sprovesti brže. Delegacija EU je i do sada, uz pomoć iz Brisela, često preduzimala proaktivnu ulogu i pokušavala pomoći domaćim zvaničnicima da sprovedu neophodne korake ka evropskim integracijama.

Prije početka pregovora, zemlja kandidat mora podnijeti svoj stav, a EU mora usvojiti zajednički stav. Za većinu poglavlja, EU će postaviti kriterijume za zatvaranje u ovom stavu koje zemlja kandidat mora ispuniti prije nego što se pregovori u dotičnoj oblasti politike mogu zatvoriti.

Pregovori mogu da traju dugi niz godina, ne samo zbog obima posla koji zemlja kandidat treba da sprovede mijenjajući vlastite zakone i propise u skladu s pravnom stečevinom EU, nego i zbog internih procedura u Briselu, a posebno zato što je za svaki korak, poput otvaranja i zatvaranja poglavlja, potrebna saglasnost svih zemalja članica.

Nakon potpisivanja ugovora, kandidat postaje zemlja pristupnica, što znači da se očekuje da postane punopravna članica EU na datum utvrđen ugovorom, pod uslovom da je ugovor ratifikovan. U međuvremenu, u statusu “aktivnog posmatrača”, ima koristi od posebnih aranžmana, kao što je mogućnost davanja komentara na nacrte prijedloga, komunikacija, preporuka ili inicijativa EU.

S obzirom na to da BiH ima potpisan SSP s EU, tehnički proces biće mnogo lakši, jer je BiH već sprovela neke od velikih obaveza koje tek čekaju zemlje koje nisu na zapadnom Balkanu, a takođe žele da postanu članice.

Nastavi čitati

Politika

SAVANOVIĆ: “Svima je preko glave KRIZA I PODJELA, Stanivuković nudi izlaz koji nije u sukobima!”

Partija demokratskog progresa na čelu sa Draškom Stanivukovićem je pokazala staloženost kakva se dugo nije vidjela na našoj, uvijek uzburkanoj, političkoj sceni.
Rekao je ovo Zoran Savanović, član Predsjedništva PDP-a, ističući da je PDP stranka koja ostaje odgovorna prema Republici Srpskoj i svakom njenom čovjeku.
– U vremenima političkih izazova i kada je ugrožena funkcija predsjednika Republike Srpske najbitnije je racionalno i mudro politički razmišljati. Stavovi koje je iznio Draško Stanivuković pokazuju zrelost, odgovornost i jasnu viziju izlaska iz krize. U vremenu kada mnogi razmišljaju isključivo o foteljama i ličnim interesima, važno je imati političare koji nude racionalna, realna i pomirljiva rješenja. Ideja da se u proces uključi akademska zajednica i pronađe nestranačko rješenje za dobro svih građana pokazuje da PDP misli državnički, a ne stranački. Upravo ovakvi potezi vraćaju povjerenje građana u politiku i institucije – kaže Savanović.
On ističe da u trenutku kada je svima preko glave kriza i podjela, Stanivuković nudi izlaz koji nije u sukobima, nego u saradnji i odgovornosti.
-Ovo je prava politika, politika za ljude, a ne za pojedince. Upravo takve su i mjere koje predlažemo, između ostalog da se uvedu uniforme u škole, porodična nedjelja, da se udalje kladionice od škola, da se zabrani emitovanje rijalitija. Takođe, PDP je više puta tražio smanjenje marže na lijekove, PDV-a na osnovne životne namirnice, ortopedska pomagala, sve kako bi se rasteretili građani sa nižim primanjima. Na tim osnovama smo spremni da gradimo prosperitetnije i uspješnije društvo – poručio je Savanović i dodao:
-Djela koja ostavimo iza sebe govoriće najviše o nama – zaključio je on.
Nastavi čitati

Aktuelno