Connect with us

Svijet

SUPERSILA BIRA LIDERA Kako se broje glasovi NA IZBORIMA u Americi?

Opšti izbori u Americi uvijek su privlačili veliku pažnju što zbog toga što supersila bira svog lidera, što zbog neobičnog procesa glasanja, velikog uticaja “kolebljivih država” i neizvjesnosti o tome kako će rezultati Kongresa uticati na sposobnost sljedećeg predsjednika da vlada.

Ostalo je još manje od dvije nedjelje do predsjedničkih izbora na kojima će se potpredsjednica Kamala Haris sučeljava sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, a u nastavku objašnjavamo kako se odvija glasanje i koji faktori mogu uticati na tajming rezultata.

Četrdeset sedam država, Vašington, Gvam, Portoriko i Djevičanska ostrva imaju mogućnost ranog ličnog glasanja svih registrovanih biračima, a u nekima je ono moguće još od avgusta.

Tri države, Alabama, Misisipi i Nju Hempšir, ne nude ovu opciju, iako to mogu da obezbijede glasačima koji ispunjavaju uslove za glasanje u odsustvu.

Prevremeno lično glasanje može početi već 50 dana prije dana izbora, koji su sada zakazani za utorak, 5. novembar, a najkasnije do petka, 1. novembra. Prosječan datum početka prevremenog glasanja je 27 dana prije izbora.

Iako većina država ima glasanje u odsustvu, razlikuju se rokovi i pravila o tome ko može da učestvuje. Neke države zahtjevaju obavještenje o razlogu za glasanje u odsustvu. U većini država glasanje u odsustvu mora da se zahtijeva na svakim izborima, ali neke dozvoljavaju biračima da se prijave za slanje glasačkih listića u odsustvu na svakim izborima.

Pripadnici američke vojske i njihovi najbliži rođaci, kao i američki državljani koji žive van zemlje, mogu se registrovati za glasanje i zatražiti glasanje u odsustvu popunjavanjem aplikacije onlajn.

5. novembar: Dan izbora
Pobjednika izbora obično proglašavaju mediji jer zvanično određivanje pobjednika kasnije sprovodi Kolegijum izbornika. Rezultat za 2020. objavljen je tek četiri dana nakon dana izbora jer je ukupan broj glasova bio veoma blizu u nekoliko država, uključujući Džordžiju.

To je učinjeno ručnim brojanjem glasačkih listića.

17. decembar: Saziv Kolegijuma izbornika
Pobjednika predsjedničkih izbora zvanično bira Kolegijum izbornika, tojest elektori koje biraju političke partije u svakoj od saveznih država.

Ovaj proces je sve problematičniji za one koji tvrde da bi se trebalo uvažiti glasanje naroda, kao što je slučaj sa svim drugim izborima u zemlji.

Prije izbora političke partije svake države biraju liste potencijalnih birača, koji ne mogu da obavljaju nacionalnu javnu funkciju, ali mogu biti javno izabrani zvaničnici na državnom nivou. Svaka država ima onoliko elektora koliko ima članova Kongresa. Uključujući tri elektora Vašingtona, SAD imaju 538 elektora.

Glasači biraju izbornike/elektore svoje države tako što glasaju na izborima. U stvari, glas za Trampa, na primjer, zapravo je glas za elektora kojeg je izabrao državni republikanski komitet.

U 48 država i glavnom gradu nacije stranka određuje cijelu listu elektora, koji zatim daju svoje glasove za sljedećeg predsjednika. Mejn i Nebraska dodjeljuju svoje elektore po proporcionalnom sistemu.

Predsjedničkom kandidatu je potreban glas najmanje 270 elektora, više od polovine od ukupno 538 elektora, da bi osvojio Bijelu kuću, čak i ako glasanje naroda ukazuje na drugog pobjednika, kao što se dogodilo 2016. godine.

6. januar 2025: Kongres potvrđuje pobjednika
Ovog datuma članovi oba doma Kongresa SAD sastaju se u zgradi Kapitola, u holu Predstavničkog doma, u 13.00 časova, sa predsjednikom Senata ili njegovim predsjedavajućim.

Na ovoj zajedničkoj sjednici izborni sertifikati za svaku državu se prebrojavaju i zbrajaju, a prebrojavanje najavljuje predsjednik Senata, što je pozicija koju uvijek ima aktuelni potpredsjednik SAD.

Američki predsjednik Džo Bajden potpisao je 2022. zakon kojim se mijenja tajni zakon koji reguliše proces sertifikacije, nastojeći da izbjegne ponavljanje nemira na Kapitolu 2021.

Nove odredbe pojašnjavaju da su odgovornosti potpredsjednika u tom procesu čisto ceremonijalne i ne uključuju nikakva ovlašćenja ili bilo kakvo mišljenje u određivanju toga koji kandidat je pobijedio na izborima, prenosi “24Sedam”.

Svijet

BONDI “FBI ima hiljade fotografija Epstajna i ISKORIŠTAVANJA MALE DJECE”

Pam Bondi, glavna državna tužiteljka SAD, bliska američkom predsjedniku Donaldu Trampu, izazvala je buru reakcija izjavom da FBI pregledava “desetine hiljada snimaka milijardera i osuđenog pedofila Džefrija Epstajna sa djecom ili dječjom pornografijom”.

Ova šokantna tvrdnja iznesena je pred novinarima u Bijeloj kući samo nekoliko dana nakon što je sličnu izjavu dala nepoznatoj osobi sa skrivenom kamerom u restoranu.

Bondijeva je rekla da FBI trenutno pregledava ogroman broj snimaka u sklopu revizije dokaza u slučaju “Epstajn”, dok Trampova administracija obećava objavljivanje dodatnih dokumenata iz istrage o seksualnoj trgovini ljudima.

Međutim, agencija AP navodi da ni optužnice protiv Epstajna i njegove saučesnice Gilejn Maksvel ni drugi relevantni dokumenti ne pominju postojanje takvih snimaka.

Brojni advokati i zvaničnici uključeni u procesuiranje Epstajna i Maksvelove tvrde da nikada nisu vidjeli ili čuli za takvu kolekciju snimaka. Iako jedan sudski dokument iz 2023. godine pominje potencijalno kompromitujući materijal pronađen u Epstajnovoj imovini, detalji su ostali tajni zbog sudskog naloga.

Istraživačko novinarstvo AP-a otkriva da snimci na koje Bondijeva aludira nisu dio ranijih optužnica, niti su bili korišćeni kao dokazi na suđenju Gilejn Maksvel 2021. godine, gdje je osuđena za regrutovanje maloljetnica za Epstajnove potrebe.

Ministarstvo pravde SAD više puta je odbilo da komentariše navode Bondijeve.

“Spoljnim izvorima nije poznato šta je zaista uključeno u reviziju dokumenata u posjedu Ministarstva pravde”, rekao je portparol Čed Gilmartin.

Priča o Epstajnu, koji je preminuo u zatvoru 2019. godine pod sumnjivim okolnostima, odavno je magnet za teorije zavjere.

Njegove veze sa moćnim ličnostima, uključujući britanskog princa Endrjua i bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona, već godinama hrane sumnje o zataškavanju.

U međuvremenu, milijarder Ilon Mask dodatno je rasplamsao kontroverzu tvrdeći, bez dokaza, da se Epstajnovi dosijei ne objavljuju jer u njima figurira i Donald Tramp. Ta objava brzo je uklonjena sa društvenih mreža.

Kao odgovor na rastući pritisak javnosti, Bondijeva je izjavila za Fox News da se “Epstajnov klijentski spisak nalazi na njenom stolu” i da je naredila FBI-ju da joj preda sve neobjavljene materijale, uključujući i snimke.

Direktor FBI-ja Kaš Patel, gostujući u podcastu Džoa Rogana, odbacio je tvrdnje da postoje inkriminišući snimci Epstajnovih prijatelja.

“Da takav snimak postoji, vi biste ga već vidjeli”, rekao je Patel.

Džefri Pagliuka, advokat Gilejn Maksvel, rekao je da takvi materijali nikada nisu bili dostavljeni timu odbrane, niti ih je ikad vidio.

“Nemam pojma o čemu Bondijeva govori”, izjavio je Pagliuka.

Izvještaji američkog Ministarstva pravde iz 2020. godine pokazuju da je policija tokom pretresa Epstajnove vile u Palm Biču 2005. pronašla opremu za video-nadzor, koja je kasnije nestala.

Ta informacija dodatno raspiruje sumnje o mogućem postojanju snimaka koji bi mogli kompromitovati moćne ljude.

Dodatnu dimenziju čitavoj aferi daje i tužba žrtava protiv banke JPMorgan Chase, koja je navodno ignorisala upozorenja o Epstajnovim aktivnostima.

U tom postupku advokati su zahtijevali sve snimke i fotografije koji bi mogli potvrditi optužbe. Upravitelji Epstajnove ostavštine obavijestili su sud da su pronašli materijale koji “možda sadrže dječju pornografiju”, ali detalji nisu objavljeni, prenosi Nova.

Pam Bondi nije ponudila dodatna objašnjenja. Advokatica Dženifer Friman, koja zastupa žrtve, izjavila je: “Nisam vidjela nikakve snimke, niti znam o čemu je tačno govorila, ali voljela bih da saznam.”

Dok god nema javno dostupnih dokaza koji bi potkrijepili tužiteljkine tvrdnje, slučaj ostaje pod velom misterije i u središtu žestokih političkih i pravnih sukoba.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI ZAOKRET FRANCUSKE! Evropa da prati Trampov primjer i prekine isporuku oružja Ukrajini

Evropa bi trebala da prati primjer predsjednika SAD Donalda Trampa, koji je suspendovao vojnu pomoć Ukrajini i obustavio slanje oružja, istakao je lider francuske stranke Patriote Florijan Filipo.

“Da li želite da nastavite da plaćate još više za Ukrajinu, rat i ogromnu korupciju koja vlada u toj zemlji? Da plaćate da bi oni koji su bliski režimu mogli da kupe luksuzne vile i automobile širom svijeta, dok /francuski premijer Fransoa/ Bajro traži od vas mjere štednje u iznosu od 46 milijardi dolara?

Dosta! Hajde da iskoristimo Trampovu odluku da prekine svu vojnu i finansijsku pomoć Kijevu i da uspostavimo mir!”, napisao je Filipo na “Iksu”. Američki mediji objavili su u ponedjeljak, 30. juna, da je Pentagon obustavio isporuku određenih raketa za sisteme protivvazdušne odbrane i precizne municije Ukrajini, usljed zabrinutosti za sopstvene zalihe. Pojedini ukrajinski izvori tvrde da je Vašington potpuno obustavio isporuku vojne pomoći Kijevu.

Nastavi čitati

Svijet

PAKAO IZ VAZDUHA! Rusi Iskanderom sravnili ukrajinski štab – ELIMINISAN BRIGADNI VRH!

Ruski raketni udar na Guljajpolje, izveden taktičkim raketnim sistemom „Iskander“, rezultirao je potpunim uništenjem komandnog sastava 110. odvojene mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine.

Kako je potvrdio i sam ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski, u napadu je ubijen komandant brigade, pukovnik Zaharevič. On je dodao da ima još nekoliko žrtava. Međutim, u prvi mah nije bilo jasno da li Zelenski misli na kompletan vrh brigade.

U narednim danima počele su da se pojavljuju umrlice niza drugih lica pored Zahareviča. Potom se saznalo da je stradao i njegov zamjenik, potpukovnik Romanjuk. Prema novim informacijama, stradao je i načelnik štaba brigade, potpukovnik Valerij Mirzajev, kao i još nekoliko visokih oficira. Praktično, cijela komanda 110. brigade je zbrisana u jednom preciznom udaru.

Udar se dogodio na udaljenosti od oko 70 kilometara iza linije fronta, što svjedoči o dubokoj operativnoj sposobnosti ruske vojske da pogađa ciljeve u pozadini. Guljajpolje je selo u Dnjepropetrovskoj oblasti i ne treba ga miješati sa gradom u Zaporoškoj oblasti, znatno bližim frontu. Rusi moraju da odaju priznanje i svojim kvalitetnim obavještajnim podacima koji su doveli do likvidacije čitavog terenskog štaba.

Naime, iako su neki ukrajinski izvori odmah izvijestili o stravičnoj pogibiji oficira, drugi su pisali kako je ubijeni pukovnik stradao sa porodicom. To je trebalo da opravda činjenicu o više mrtvih lica. I zaista, na mjestu pogotka, u selu Guljajpolje, nalaze se samo ostaci seoskih kuća. Vremenom je istina isplivala, a veliki gubici među oficirima nisu mogli da se sakriju.

Ovaj gubitak predstavlja ozbiljan udarac za ukrajinske snage, koji podsjeća da su Rusi sposobni da dođu u posjed važnih operativnih podataka, ali i da precizno dejstvuju.
Glas

Nastavi čitati

Aktuelno