Connect with us

Svijet

SUPERSILA BIRA LIDERA Kako se broje glasovi NA IZBORIMA u Americi?

Opšti izbori u Americi uvijek su privlačili veliku pažnju što zbog toga što supersila bira svog lidera, što zbog neobičnog procesa glasanja, velikog uticaja “kolebljivih država” i neizvjesnosti o tome kako će rezultati Kongresa uticati na sposobnost sljedećeg predsjednika da vlada.

Ostalo je još manje od dvije nedjelje do predsjedničkih izbora na kojima će se potpredsjednica Kamala Haris sučeljava sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, a u nastavku objašnjavamo kako se odvija glasanje i koji faktori mogu uticati na tajming rezultata.

Četrdeset sedam država, Vašington, Gvam, Portoriko i Djevičanska ostrva imaju mogućnost ranog ličnog glasanja svih registrovanih biračima, a u nekima je ono moguće još od avgusta.

Tri države, Alabama, Misisipi i Nju Hempšir, ne nude ovu opciju, iako to mogu da obezbijede glasačima koji ispunjavaju uslove za glasanje u odsustvu.

Prevremeno lično glasanje može početi već 50 dana prije dana izbora, koji su sada zakazani za utorak, 5. novembar, a najkasnije do petka, 1. novembra. Prosječan datum početka prevremenog glasanja je 27 dana prije izbora.

Iako većina država ima glasanje u odsustvu, razlikuju se rokovi i pravila o tome ko može da učestvuje. Neke države zahtjevaju obavještenje o razlogu za glasanje u odsustvu. U većini država glasanje u odsustvu mora da se zahtijeva na svakim izborima, ali neke dozvoljavaju biračima da se prijave za slanje glasačkih listića u odsustvu na svakim izborima.

Pripadnici američke vojske i njihovi najbliži rođaci, kao i američki državljani koji žive van zemlje, mogu se registrovati za glasanje i zatražiti glasanje u odsustvu popunjavanjem aplikacije onlajn.

5. novembar: Dan izbora
Pobjednika izbora obično proglašavaju mediji jer zvanično određivanje pobjednika kasnije sprovodi Kolegijum izbornika. Rezultat za 2020. objavljen je tek četiri dana nakon dana izbora jer je ukupan broj glasova bio veoma blizu u nekoliko država, uključujući Džordžiju.

To je učinjeno ručnim brojanjem glasačkih listića.

17. decembar: Saziv Kolegijuma izbornika
Pobjednika predsjedničkih izbora zvanično bira Kolegijum izbornika, tojest elektori koje biraju političke partije u svakoj od saveznih država.

Ovaj proces je sve problematičniji za one koji tvrde da bi se trebalo uvažiti glasanje naroda, kao što je slučaj sa svim drugim izborima u zemlji.

Prije izbora političke partije svake države biraju liste potencijalnih birača, koji ne mogu da obavljaju nacionalnu javnu funkciju, ali mogu biti javno izabrani zvaničnici na državnom nivou. Svaka država ima onoliko elektora koliko ima članova Kongresa. Uključujući tri elektora Vašingtona, SAD imaju 538 elektora.

Glasači biraju izbornike/elektore svoje države tako što glasaju na izborima. U stvari, glas za Trampa, na primjer, zapravo je glas za elektora kojeg je izabrao državni republikanski komitet.

U 48 država i glavnom gradu nacije stranka određuje cijelu listu elektora, koji zatim daju svoje glasove za sljedećeg predsjednika. Mejn i Nebraska dodjeljuju svoje elektore po proporcionalnom sistemu.

Predsjedničkom kandidatu je potreban glas najmanje 270 elektora, više od polovine od ukupno 538 elektora, da bi osvojio Bijelu kuću, čak i ako glasanje naroda ukazuje na drugog pobjednika, kao što se dogodilo 2016. godine.

6. januar 2025: Kongres potvrđuje pobjednika
Ovog datuma članovi oba doma Kongresa SAD sastaju se u zgradi Kapitola, u holu Predstavničkog doma, u 13.00 časova, sa predsjednikom Senata ili njegovim predsjedavajućim.

Na ovoj zajedničkoj sjednici izborni sertifikati za svaku državu se prebrojavaju i zbrajaju, a prebrojavanje najavljuje predsjednik Senata, što je pozicija koju uvijek ima aktuelni potpredsjednik SAD.

Američki predsjednik Džo Bajden potpisao je 2022. zakon kojim se mijenja tajni zakon koji reguliše proces sertifikacije, nastojeći da izbjegne ponavljanje nemira na Kapitolu 2021.

Nove odredbe pojašnjavaju da su odgovornosti potpredsjednika u tom procesu čisto ceremonijalne i ne uključuju nikakva ovlašćenja ili bilo kakvo mišljenje u određivanju toga koji kandidat je pobijedio na izborima, prenosi “24Sedam”.

Svijet

OVO NIKAKO NE RADITE! Novo pravilo na letovima za Tursku

Putnici koji lete za Tursku i koji otkopčaju sigurnosne pojaseve i ustanu prije nego što se avion potpuno zaustavi nakon slijetanja mogu biti kažnjeni sa oko 60 evra prema novoj uredbi turske Uprave civilnog vazduhoplovstva (SHGM).

Ovo je i ranije bilo pravilo u svim avio-kompanijama, ali se u praksi pokazalo da se često ne poštuje.

SHGM je utvrdila da veliki broj putnika otkopčava sigurnosne pojaseve, ustaje i otvara prtljažnike prije nego što se avion zaustavi.

Navedeno je da ovakvo ponašanje ugrožava i bezbjednost leta i udobnost ostalih putnika.

“Novi propis nameće odgovornost i avio-kompanijama da putnike treba da upozore da je obavezno vezivanje sigurnosnih pojaseva sve dok je uključena signalna lampica – nakon slijetanja aviona i dok letjelica ne stigne do parking pozicije, i da će putnici koji se ne pridržavaju ovog pravila biti prijavljeni i kažnjeni”, navodi Hurijet, prenosi Tanjug.

I putnici koji ne čekaju svoj red prilikom iskrcavanja mogu se suočiti sa kaznama, jer novi propis zabranjuje putnicima da žurno ulaze u prolaz i kreću se naprijed, čak i ako je znak za vezivanje pojasa isključen.

Takođe je protiv pravila ustajanje pre nego što putnici u prvim redovima napuste avion.

Avio-kompanije koje se ne budu pridržavale novih pravila mogu biti pozvane i na administrativnu odgovornost.

Objavljeno je da je i Turkiš erlajns poslao zvanično obavještenje kabinskom osoblju o novoj odluci koja će važiti za sve “domaće i međunarodne letove”.

Iako visina kazne nije direktno navedena u odluci, predviđeno je da će putnici koji prekrše propise biti kažnjeni sa približno 2.100 turskih lira (oko 60 evra).

Nastavi čitati

Svijet

Tramp danas razgovara telefonom s Putinom i Zelenskim – koga će prvo pozvati?

Rat u Ukrajini – 1.181. dan. Šef Bijele kuće Donald Tramp najavio je da će danas razgovarati telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a zatim i s ukrajinskim Volodimirom Zelenskim. Njegov specijalni izaslanik Kit Kelog otkriva da prva tačka američkog mirovnog plana od 22 zahtjeva sveobuhvatno primirje između Moskve i Kijeva.

Rubio: Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine nisu bili potpuni gubitak vremena

Prvi razgovori između Rusije i Ukrajine za skoro tri godine održani u petak u Turskoj nisu bili potpuni gubitak vremena, na primjer, postoji 1.000 zarobljenika koji će biti razmijenjeni, što je sa humanitarnog aspekta veoma pozitivno, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

Kako je Rubio rekao u intervjuu za Si-Bi-Es, predsjednik Rusije Vladimir Putin mu je objasnio da će pripremiti dokument u kojem će biti navedeni njihovi zahtjevi za prekid vatre, što bi zatim trebalo da vodi ka širim pregovorima.

“Dakle, očigledno je da će i ukrajinska strana raditi na svom prijedlogu i nadamo se da će uskoro biti spreman”, kazao je Rubio. On je rekao da sa jedne strane, “pokušavamo da postignemo mir i okončamo veoma krvav, skup i razoran rat, pa je određena doza strpljenja neophodna, dok sa druge strane, nemamo vremena za gubljenje”.

Kako je naglasio, SAD ne žele da budu dio procesa koji se svodi na beskonačne razgovore, već mora da postoji neki napredak, neko kretanje naprijed.

“Na kraju, jedna od stvari koja bi mogla da pomogne da se probije ovaj zastoj, a možda i jedina, jeste direktan razgovor između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Vladimira Putina. Tramp je već otvoreno izrazio želju i uvjerenje da do tog razgovora mora da dođe i nadamo se da će uskoro i biti ostvaren”, rekao je Rubio.

Prema njegovim riječima, organizacija takvog sastanka zahtijeva određene pripreme.

Kako je ranije najavio, Donald Tramp će u 10 časova, razgovarati telefonom s Vladimirom Putinom.

“Teme razgovora biće zaustavljanje ‘krvoprolića’ koje u prosjeku ubija više od 5.000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, i trgovina. Zatim ću razgovarati sa predsjednikom Ukrajine, Zelenskim”, objavio je Tramp na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal.

Zatim će razgovarati i, kako je rekao, s raznim članicama NATO-a.

“Nadam se da će biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će se ovaj veoma nasilni rat, rat koji nikada nije trebalo da se desi, završiti. Bog nas sve blagoslovio”, poručio je Tramp.

Zelenski ističe da Krim, kao i cijela Ukrajina, mora da bude slobodan, navodeći da su sve imperije tokom istorije bile srušene.

Zahvalio je papi Lavu XIV u Vatikanu na podršci Ukrajini i rekao “spremni smo za dijalog u bilo kom formatu zarad stvarnih rezultata”.

Putin navodi da Moskva smatra da bi rezultat “specijalne vojne operacije” u Ukrajini trebalo da bude dugoročni mir, osiguravanje bezbjednosti Rusije i zaštita interesa ruskog govornog područja u Ukrajini.

Poručuje da Rusija ima dovoljno snage da završi rat u Ukrajini sa željenim ishodom.

Trampov izaslanik Kit Kelog ističe da su kao rezultat sastanaka u Londonu, razvili sveobuhvatni plan od 22 tačke koji je postao osnova za postizanje mira. Prva tačka je sveobuhvatno prekid vatre koje može odmah zaustaviti ubijanje, naglašava Kelog.

Nastavi čitati

Svijet

GOTOVO! Simion priznao poraz u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji, čestitao Danu!

Desničarski kandidat Đorđe Simion priznao je poraz u drugom krugu predsjedničkih izbora u Rumuniji i čestitao je nezavisnom kandidatu, gradonačelniku Bukurešta Nikušoru Danu na pobjedi.

– Želio bih da čestitam svom protivniku Nikušoru Danu, koji je pobijedio na izborima. To je bila volja rumunskog naroda – naveo je Simion u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku.

On je zahvalio više od pet miliona Rumuna koji su glasali za njega i poručio da ih neće razočarati.

– Nema ništa dragocenije za mene od njihovog povjerenja. Bili smo sami protiv cijelog sistema, sami protiv svih. Ponosan sam na vas i nadam se da sam vas predstavljao časno – rekao je Simion, prenio je danas Mediafax.

On je svojim biračima poručio da je vrijeme da nastave zajedničku borbu “za pravdu, za istinu, za prirodnu porodicu, za hrišćansku vjeru i za slobodu”.

– Nastavićemo da budemo važan i značajan dio rumunskog društva. Molim svakog od vas da ne odustane. Idemo do kraja, čak i ako je teško osjetiti ovaj gorak ukus poraza. Rumunija i rumunski narod moraju biti na prvom mjestu – izjavio je Simion.

U juče održanom drugom krugu ponovljenih predsjedničkih izbora u Rumuniji, Dan je osvojio 53,60 odsto glasova, a Simion 46,40 odsto.

Nastavi čitati

Aktuelno