Connect with us

Svijet

SUPERSILA BIRA LIDERA Kako se broje glasovi NA IZBORIMA u Americi?

Opšti izbori u Americi uvijek su privlačili veliku pažnju što zbog toga što supersila bira svog lidera, što zbog neobičnog procesa glasanja, velikog uticaja “kolebljivih država” i neizvjesnosti o tome kako će rezultati Kongresa uticati na sposobnost sljedećeg predsjednika da vlada.

Ostalo je još manje od dvije nedjelje do predsjedničkih izbora na kojima će se potpredsjednica Kamala Haris sučeljava sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, a u nastavku objašnjavamo kako se odvija glasanje i koji faktori mogu uticati na tajming rezultata.

Četrdeset sedam država, Vašington, Gvam, Portoriko i Djevičanska ostrva imaju mogućnost ranog ličnog glasanja svih registrovanih biračima, a u nekima je ono moguće još od avgusta.

Tri države, Alabama, Misisipi i Nju Hempšir, ne nude ovu opciju, iako to mogu da obezbijede glasačima koji ispunjavaju uslove za glasanje u odsustvu.

Prevremeno lično glasanje može početi već 50 dana prije dana izbora, koji su sada zakazani za utorak, 5. novembar, a najkasnije do petka, 1. novembra. Prosječan datum početka prevremenog glasanja je 27 dana prije izbora.

Iako većina država ima glasanje u odsustvu, razlikuju se rokovi i pravila o tome ko može da učestvuje. Neke države zahtjevaju obavještenje o razlogu za glasanje u odsustvu. U većini država glasanje u odsustvu mora da se zahtijeva na svakim izborima, ali neke dozvoljavaju biračima da se prijave za slanje glasačkih listića u odsustvu na svakim izborima.

Pripadnici američke vojske i njihovi najbliži rođaci, kao i američki državljani koji žive van zemlje, mogu se registrovati za glasanje i zatražiti glasanje u odsustvu popunjavanjem aplikacije onlajn.

5. novembar: Dan izbora
Pobjednika izbora obično proglašavaju mediji jer zvanično određivanje pobjednika kasnije sprovodi Kolegijum izbornika. Rezultat za 2020. objavljen je tek četiri dana nakon dana izbora jer je ukupan broj glasova bio veoma blizu u nekoliko država, uključujući Džordžiju.

To je učinjeno ručnim brojanjem glasačkih listića.

17. decembar: Saziv Kolegijuma izbornika
Pobjednika predsjedničkih izbora zvanično bira Kolegijum izbornika, tojest elektori koje biraju političke partije u svakoj od saveznih država.

Ovaj proces je sve problematičniji za one koji tvrde da bi se trebalo uvažiti glasanje naroda, kao što je slučaj sa svim drugim izborima u zemlji.

Prije izbora političke partije svake države biraju liste potencijalnih birača, koji ne mogu da obavljaju nacionalnu javnu funkciju, ali mogu biti javno izabrani zvaničnici na državnom nivou. Svaka država ima onoliko elektora koliko ima članova Kongresa. Uključujući tri elektora Vašingtona, SAD imaju 538 elektora.

Glasači biraju izbornike/elektore svoje države tako što glasaju na izborima. U stvari, glas za Trampa, na primjer, zapravo je glas za elektora kojeg je izabrao državni republikanski komitet.

U 48 država i glavnom gradu nacije stranka određuje cijelu listu elektora, koji zatim daju svoje glasove za sljedećeg predsjednika. Mejn i Nebraska dodjeljuju svoje elektore po proporcionalnom sistemu.

Predsjedničkom kandidatu je potreban glas najmanje 270 elektora, više od polovine od ukupno 538 elektora, da bi osvojio Bijelu kuću, čak i ako glasanje naroda ukazuje na drugog pobjednika, kao što se dogodilo 2016. godine.

6. januar 2025: Kongres potvrđuje pobjednika
Ovog datuma članovi oba doma Kongresa SAD sastaju se u zgradi Kapitola, u holu Predstavničkog doma, u 13.00 časova, sa predsjednikom Senata ili njegovim predsjedavajućim.

Na ovoj zajedničkoj sjednici izborni sertifikati za svaku državu se prebrojavaju i zbrajaju, a prebrojavanje najavljuje predsjednik Senata, što je pozicija koju uvijek ima aktuelni potpredsjednik SAD.

Američki predsjednik Džo Bajden potpisao je 2022. zakon kojim se mijenja tajni zakon koji reguliše proces sertifikacije, nastojeći da izbjegne ponavljanje nemira na Kapitolu 2021.

Nove odredbe pojašnjavaju da su odgovornosti potpredsjednika u tom procesu čisto ceremonijalne i ne uključuju nikakva ovlašćenja ili bilo kakvo mišljenje u određivanju toga koji kandidat je pobijedio na izborima, prenosi “24Sedam”.

Related Topics:

Svijet

ISTAMBUL POD VODOM: Bujice nosile ljude, vozila zarobljena, škole zatvorene

Obilne padavine izazvale su poplave širom Istanbula, zbog čega su vlasti zatvorile škole i pozvale stanovnike da ostanu u svojim domovima.

Kancelarija guvernera saopštila je da će nastava biti obustavljena jedan dan, dok će državni službenici s invaliditetom i majke s malom djecom biti oslobođeni radnih obaveza.

Guverner je savjetovao građanima da ne izlaze iz kuća osim ako je putovanje neophodno, a stanovnicima suterenskih i podrumskih stanova preporučeno je da noć provedu na sigurnijem mjestu.

Kiša je poplavila kuće i poslovne objekte, potopila puteve i podvožnjake, a brojna vozila ostala su zarobljena u vodi, što je izazvalo saobraćajni haos u gradu s oko 16 miliona stanovnika.

Prema dostupnim informacijama, nema izvještaja o povrijeđenima. U jednom istanbulskom okrugu prolaznici su spasili ženu koju je bujica nosila niz ulicu, dok su vatrogasci izvukli još jednu osobu zarobljenu u poplavljenom podrumu, prenosi AP.

Nastavi čitati

Svijet

“TRAMP SPREMA MAJKU SVIH BOMBI'”: Ova zemlja je na nišanu najvećeg nuklearnog oružja, evo šta može moćni GBU-43/B

Američka vojska pripremila je planove za napade na iranska nuklearna postrojenja i energetsku infrastrukturu koji uključuju upotrebu bombe GBU-43/B, poznatije kao “majka svih bombi”.

Američka vojska je pripremila nove planove za napade koji uključuju moguću upotrebu takozvane “majke svih bombi” protiv iranske energetske infrastrukture i nuklearnih postrojenja, u slučaju da predjsednik SAD Donald Tramp izda naređenje za nastavak borbenih dejstava, prenio je danas CNN pozivajući se na više američkih zvaničnika upoznatih sa ovim pitanjem.

Upotreba bombe GBU-43/B, najveće nenuklearne bombe u američkom arsenalu, u sukobu sa Iranom predstavljala bi značajnu eskalaciju sukoba, ocenjuje CNN.

Ipak, prema riječima više izvora upućenih u interne vojne diskusije o mogućoj primjeni ovog oružja, postoje sumnje u to koliko bi ona bila efikasna u ostvarivanju Trampovih strateških ciljeva ili u promijeni odnosa snaga u ratu.

Kako je naveo jedan od izvora, Tramp je naložio vojsci da pripremi dodatne planove za udare na iranske ciljeve, koji uključuju “značajan dio energetske infrastrukture”, kao i moguću upotrebu pomenute bombe.

Isti izvor navodi da je u planovima navedeno kako bi do napada došlo prije povlačenja američkih snaga iz zone odgovornosti Centralne komande američke vojske (CENTCOM), što sugeriše da bi Trampova administracija mogla da izvede dodatne udare i pokuša da proglasi pobjedu, a zatim brzo povuče sve snage.

Drugi izvor je rekao da vojni planovi za napade na iranska nuklearna postrojenja takođe izričito predviđaju upotrebu bombe GBU-43/B.

Neimenovani američki zvaničnik napomenuo je da vojska prilikom planiranja sastavlja čitav niz opcija za donosioce odluka, od onih najintenzivnijih do onih blažih.

Ciljevi koji zahtjevaju snažnije dejstvo, uključujući one koji se nalaze duboko pod zemljom, iziskuju upotrebu većih bombi, a GBU-43/B je najveća među njima, dodao je ovaj zvaničnik.

Iako je ta bomba, koja se navodi pomoću GPS-a, sposobna da uništi područje veličine devet gradskih blokova, ona, prema riječima izvora, vjerovatno nema sposobnost da prodre dovoljno duboko ispod površine kako bi uništila ona nuklearna postrojenja za koja se vjeruje da su zaštićena slojevima granita.

Nastavi čitati

Svijet

NEZAPAMĆENI HAOS NA ULICAMA FRANCUSKE! Skoro 8.000 srednjoškolaca privedeno, policija na nogama!

Skoro 8.000 ljudi privedeno je od početka protesta srednjoškolaca u Francuskoj, od kojih je za 26 određen pritvor, pokazuju podaci francuskog Ministarstva pravde objavljeni danas.

Od ukupno 7.950 osoba koje su bile u policijskom pritvoru, 1.177 su punoljetne, a 6.773 maloljetne osobe, prenosi Figaro.

Protiv 2.735 osoba pokrenut je krivični postupak, dok su u 2.225 slučajeva primijenjene alternativne mjere umjesto krivičnog gonjenja, a 1.263 predmeta su obustavljena bez daljeg postupanja.

Protesti francuskih srednjoškolaca počeli su 21. septembra u gimnaziji „Sent Egziperi“ u Kretjeju, u predgrađu Pariza, zbog nedostatka nastavnika i sredstava za rad, a potom su se proširili širom zemlje.

Francuski srednjoškolci traže veća ulaganja u obrazovanje, bolje uslove u školama, više nastavnika i reformu sistema upisa na fakultete Parkursap, preko kojeg se učenici prijavljuju za upis na fakultete i druge programe visokog obrazovanja.

Blokade pojedinih srednjih škola i fakulteta i dalje traju.

Poslije jučerašnjeg, petog velikog dana mobilizacije, danas je bilo blokirano nešto manje od 200 srednjih škola, dok organizatori pozivaju na nastavak protesta.

Istovremeno, srednjoškolske i studentske organizacije pozvale su učesnike da se priključe novom velikom protestu 17. oktobra.

Nastavi čitati

Aktuelno