Connect with us

Svijet

SUPERSILA BIRA LIDERA Kako se broje glasovi NA IZBORIMA u Americi?

Opšti izbori u Americi uvijek su privlačili veliku pažnju što zbog toga što supersila bira svog lidera, što zbog neobičnog procesa glasanja, velikog uticaja “kolebljivih država” i neizvjesnosti o tome kako će rezultati Kongresa uticati na sposobnost sljedećeg predsjednika da vlada.

Ostalo je još manje od dvije nedjelje do predsjedničkih izbora na kojima će se potpredsjednica Kamala Haris sučeljava sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom, a u nastavku objašnjavamo kako se odvija glasanje i koji faktori mogu uticati na tajming rezultata.

Četrdeset sedam država, Vašington, Gvam, Portoriko i Djevičanska ostrva imaju mogućnost ranog ličnog glasanja svih registrovanih biračima, a u nekima je ono moguće još od avgusta.

Tri države, Alabama, Misisipi i Nju Hempšir, ne nude ovu opciju, iako to mogu da obezbijede glasačima koji ispunjavaju uslove za glasanje u odsustvu.

Prevremeno lično glasanje može početi već 50 dana prije dana izbora, koji su sada zakazani za utorak, 5. novembar, a najkasnije do petka, 1. novembra. Prosječan datum početka prevremenog glasanja je 27 dana prije izbora.

Iako većina država ima glasanje u odsustvu, razlikuju se rokovi i pravila o tome ko može da učestvuje. Neke države zahtjevaju obavještenje o razlogu za glasanje u odsustvu. U većini država glasanje u odsustvu mora da se zahtijeva na svakim izborima, ali neke dozvoljavaju biračima da se prijave za slanje glasačkih listića u odsustvu na svakim izborima.

Pripadnici američke vojske i njihovi najbliži rođaci, kao i američki državljani koji žive van zemlje, mogu se registrovati za glasanje i zatražiti glasanje u odsustvu popunjavanjem aplikacije onlajn.

5. novembar: Dan izbora
Pobjednika izbora obično proglašavaju mediji jer zvanično određivanje pobjednika kasnije sprovodi Kolegijum izbornika. Rezultat za 2020. objavljen je tek četiri dana nakon dana izbora jer je ukupan broj glasova bio veoma blizu u nekoliko država, uključujući Džordžiju.

To je učinjeno ručnim brojanjem glasačkih listića.

17. decembar: Saziv Kolegijuma izbornika
Pobjednika predsjedničkih izbora zvanično bira Kolegijum izbornika, tojest elektori koje biraju političke partije u svakoj od saveznih država.

Ovaj proces je sve problematičniji za one koji tvrde da bi se trebalo uvažiti glasanje naroda, kao što je slučaj sa svim drugim izborima u zemlji.

Prije izbora političke partije svake države biraju liste potencijalnih birača, koji ne mogu da obavljaju nacionalnu javnu funkciju, ali mogu biti javno izabrani zvaničnici na državnom nivou. Svaka država ima onoliko elektora koliko ima članova Kongresa. Uključujući tri elektora Vašingtona, SAD imaju 538 elektora.

Glasači biraju izbornike/elektore svoje države tako što glasaju na izborima. U stvari, glas za Trampa, na primjer, zapravo je glas za elektora kojeg je izabrao državni republikanski komitet.

U 48 država i glavnom gradu nacije stranka određuje cijelu listu elektora, koji zatim daju svoje glasove za sljedećeg predsjednika. Mejn i Nebraska dodjeljuju svoje elektore po proporcionalnom sistemu.

Predsjedničkom kandidatu je potreban glas najmanje 270 elektora, više od polovine od ukupno 538 elektora, da bi osvojio Bijelu kuću, čak i ako glasanje naroda ukazuje na drugog pobjednika, kao što se dogodilo 2016. godine.

6. januar 2025: Kongres potvrđuje pobjednika
Ovog datuma članovi oba doma Kongresa SAD sastaju se u zgradi Kapitola, u holu Predstavničkog doma, u 13.00 časova, sa predsjednikom Senata ili njegovim predsjedavajućim.

Na ovoj zajedničkoj sjednici izborni sertifikati za svaku državu se prebrojavaju i zbrajaju, a prebrojavanje najavljuje predsjednik Senata, što je pozicija koju uvijek ima aktuelni potpredsjednik SAD.

Američki predsjednik Džo Bajden potpisao je 2022. zakon kojim se mijenja tajni zakon koji reguliše proces sertifikacije, nastojeći da izbjegne ponavljanje nemira na Kapitolu 2021.

Nove odredbe pojašnjavaju da su odgovornosti potpredsjednika u tom procesu čisto ceremonijalne i ne uključuju nikakva ovlašćenja ili bilo kakvo mišljenje u određivanju toga koji kandidat je pobijedio na izborima, prenosi “24Sedam”.

Related Topics:

Svijet

MADURO OBJAVIO FOTOGRAFIJU IZ ZATVORA! Poslao poruku svojim unucima i djeci

Bivši predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji se trenutno nalazi u američkom zatvoru, objavio je na “Iksu” svoju fotografiju iz zatvora i obratio se svojim unucima i djeci.

“Mali poklon ljubavi i nade. Šaljem ovu fotografiju kao mali poklon svim svojim unucima i unukama, dječacima i djevojčicama i svim plemenitim ljudima koji nas vole. Želim da znate da smo čvrsti, sa srcima punim vaše ljubavi”, navodi se u poruci uz fotografiju.

Na fotografiji je Maduro u sivoj trenerci dok stoji uz zid i smiješi se. SAD su 3. januara napale civilne i vojne objekte u Karakasu, a predsjednik SAD Donald Tramp tada je objavio da su američke specijalne snage zarobile Madura i njegovu suprugu.

Dva dana kasnije par se pojavio pred Saveznim sudom SAD u Njujorku, gdje se suočavaju sa optužbama za navodno učešće u trgovini drogom.

Oboje su se izjasnili da nisu krivi.

Nastavi čitati

Svijet

“TURISTI, IDITE KUĆI”! Protest stanovnika Majorke zbog masovnog turizma

Stanovnici Majorke izašli su na ulice kao znak protesta zbog masovnog turizma na popularnom španskom ostrvu.

Prema podacima policije, oko 1.000 demonstranata, organizovalo je protest sjedeći duž rute od Trga Španije u Palmi do sjedišta regionalne vlade na obali.

Demonstracije su uslijedile nakon mnogo većih protesta krajem jula, kada se oko 25.000 ljudi okupilo da bi iskazali protivljenje posljedicama turizma na Majorci, najvećem španskom Balearskom ostrvu.

Pojedini učesnici skupa mahali su natpisima na engleskom jeziku na kojima je pisalo: “Vaš raj, naš pakao” i “Turisti, idite kući”. Protest su organizovale ekološke grupe GOB i “Teraferida”, prenijela je agencija DPA.

Majorka, naročito popularna destinacija za njemačke i britanske turiste, doživjela je nagli rast troškova stanovanja posljednjih godina, a nelegalno iznajmljivanje kuća za odmor jedan je od faktora koji su doprinijeli rastu cijena.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ŠOKIRAO BRITANCE! Traži pare, a Foklandi ponovo u centru pažnje

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da izvrši dodatni pritisak kako bi Velika Britanija povećala izdvajanja za odbranu, uključujući i preispitivanje američke podrške britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, objavio je britanski list Telegraf, pozivajući se na izvore.

Zvaničnici Pentagona navodno preispituju koliko saveznici u NATO-u ispunjavaju obećanje o izdvajanju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, pri čemu bi Velika Britanija mogla da bude pod posebnom pažnjom Vašingtona.

Visoki američki zvaničnik rekao je za taj list da Vašington smatra da britanski plan povećanja izdvajanja za odbranu, predstavljen u junu, nije bio dovoljno ambiciozan i da razmatra načine da podstakne London na dodatna ulaganja.

Prema njegovim riječima, promjena američkog stava prema britanskom zahtjevu za suverenitet nad Foklandskim ostrvima predstavlja jednu od mogućih opcija za podsticanje Velike Britanije da preuzme veći dio obaveza u oblasti odbrane.

Britanska vlada je u petak potvrdila da prvi budžet ministra finansija Džona Hilija neće precizirati kada će Velika Britanija dostići cilj izdvajanja tri odsto BDP-a za odbranu.

Hili je u junu podnio ostavku na funkciju ministra odbrane, navodeći da tadašnji premijer Kir Starmer nije bio u mogućnosti, a Ministarstvo finansija nije bilo spremno, da obezbijedi sredstva potrebna za odbranu zemlje u uslovima rastućih bezbjednosnih prijetnji.

Američki zvaničnik ocijenio je da je britanski plan ulaganja u odbranu „korak u dobrom smjeru”, ali da to nije dovoljno s obzirom na razmjere izazova sa kojima se suočavaju SAD i njihovi saveznici.

Najnoviji pritisak Vašingtona uslijedio je nakon slične prijetnje iz aprila, kada je procurjeli interni mejl Pentagona ukazivao da bi SAD mogle da preispitaju svoj stav prema britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima zbog nedovoljne podrške Velike Britanije u ratu sa Iranom.

Foklandska ostrva su pod upravom Velike Britanije, ali na njih polaže pravo i Argentina, čiji je predsjednik Havijer Milej saveznik Donalda Trampa. Stanovnici ostrva su na ranijem referendumu velikom većinom podržali ostanak u sastavu britanske prekomorske teritorije.

Britanska vlada je ranije poručila da suverenitet nad Foklandskim ostrvima „nije doveden u pitanje”, dok je liderka Konzervativne stranke Kemi Badenok eventualno preispitivanje američke politike nazvala „potpunom besmislicom” i uporedila je sa prethodnom prijetnjom Trampa da anektira Grenland.

Admiral Lord Vest od Spitheda, komandant fregate HMS Ardent koja je potopljena u sukobu na Foklandskim ostrvima, ranije je odbacio prijetnje, rekavši za Independent da, vojno gledano, gubitak američke podrške britanskom suverenitetu nad ostrvima ne bi imao nikakav vojni uticaj na njihovu bezbjednost.

„Priznanje ili ne od strane SAD ne čini ostrva manje bezbjednim”, dodao je bivši vrhovni komandant britanske Kraljevske mornarice, a prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno