Connect with us

Društvo

SUROVA REALNOST! Trošimo više novca nego što zaradimo

Građani BiH trošili su prošle godine više novca nego što su zaradili, a to, prema riječima ekonomista, omogućavaju novčane transfuzije dijaspore bez kojih mnoga domaćinstva ne bi mogla opstati u vremenu ekonomske krize i drastičnog poskupljenja robe i usluga.

Rezultati Evropskog programa za upoređivanje cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP) pokazuju da je BDP po stanovniku u BiH izražen u standardu kupovne moći (SKM) lani iznosio 35 odsto prosjeka Evropske unije, dok je stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku u SKM u istoj godini iznosila 41 odsto prosjeka Unije.

U saopštenju Agencije za statistiku BiH navodi se da su, pored 27 zemalja članica EU, u ovu analizu Evrostata uključene i tri zemlje članice EFTA – Island, Norveška i Švajcarska, te države kandidati za članstvo u EU Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i BiH.

Analiza je pokazala da Luksemburg ima daleko najveći BDP po stanovniku od svih uključenih zemalja, odnosno 256, što je za dva i po puta iznad prosjeka EU, dok su na drugom i trećem mjestu Irska, odnosno Danska.

U saopštenju se navodi da se kao mjera blagostanja jedne zemlje češće koriste pokazatelji koji su direktno vezani za domaćinstvo nego BDP, a nivo individualne potrošnje je jedan od njih.

– Dok je BDP uglavnom pokazatelj nivoa ekonomske aktivnosti, stvarna individualna potrošnja alternativni je pokazatelj koji bolje opisuje materijalne dobrobiti domaćinstva. Luksemburg ima najviši nivo stvarne individualne potrošnje od svih 36 zemalja uključenih u ovo poređenje, sa 38 odsto iznad prosjeka EU. Na drugom mjestu je Norveška, gdje je nivo potrošnje iznad 27 odsto prosjeka Unije.

Kada su u pitanju zemlje kandidati za članstvo u EU, nivo stvarne potrošnje kreće se između 20 i 60 odsto ispod prosjeka EU. U BiH je taj nivo čak 59 odsto ispod prosjeka Unije i ova zemlja je na začelju te tabele. Iza BiH je jedino Albanija, takođe sa 59 odsto manjim nivoom od prosjeka.

Ekonomista Zoran Pavlović kaže za “Glas” da je iz navedenih pokazatelja očigledno da građani BiH troše više nego što zarade.

– Svi imamo mnogo rodbine i prijatelja u inostranstvu, a prilivi koji dolaze po tom osnovu predstavljaju nevidljivi izvor, odnosno ne mogu se statistički obuhvatiti, ali omogućavaju da stvarna potrošnja bude veća nego što je po svim mjerilima moguće, to jest u odnosu na BDP. Dobar broj građana živi od tih novčanih transfuzija dijaspore – rekao je Pavlović.

On je naveo da je porazno to što je kupovna moć građana BiH gotovo na nivou trećine stanovništva evropskih zemalja.

– Malo se radi na povećanju zaposlenosti i investicija kako bi se na taj način ojačala ekonomija. Previše se okrećemo zaduživanju, što zemlju dovodi u situaciju da nema novca za ekonomski razvoj – ističe Pavlović.

Preporučena mjera

U saopštenju Agencije za statistiku BiH navodi se da se stvarna individualna potrošnja odnosi na robu i usluge koji su stvarno konzumirani od strane pojedinaca, nezavisno od toga da li je tu robu i usluge kupilo ili platilo domaćinstvo, vlada ili neka neprofitna organizacija.

Kod poređenja potrošnje na međunarodnom nivou, stvarna individualna potrošnja se često smatra kao preporučena mjera.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i malo toplije

U Republici Srpskoj i FBiH će biti sunčano i toplije uz malu do umjerenu oblačnost, a na istoku povećanu.

Jutro će biti pretežno vedro u većini krajeva, osim na istoku gdje će i dalje biti oblačno. Po kotlinama i uz riječne tokove česta magla.

Minimalna temperatura od minus tri do dva, na jugu do četiri, u višim predjelima od minus šest, a maksimalna od četiri stepena na istoku do 10 na sjeveru, na jugu do 13 stepeni Celzijsuovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA KRAJA: Rastu sve cijene, jeftinije samo odjeća i obuća

Cijene svih proizvoda su na godišnjem nivou porasle, dok su jedino jeftinije odjeća i obuća, piše u podacima Agencije za statistiku BiH.

Kako se navodi u ovim podacima, cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su više za 0,4%.

“Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u oktobru 2025. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima alkoholna pića i duvan za 0,1%, odjeća i obuća za 0,9%, stanovanje i režijski izdaci za 2,0%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,3%, zdravstvo za 0,2%, prevoz za 0,5%, obrazovanje za 0,1% i restorani i hoteli za 0,2%”, piše u podacima.

Dodaje se da su niže cijene u oktobru u odnosu na prethodni mjesec zabilježene u odjeljku rekreacija i kultura za 0,1% i ostala dobra i usluge za 0,2%.

“Na godišnjem nivou u prosjeku zabilježen rast nivoa cijena od 4,3%. Nivo cijena u oktobru 2025. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši je za 4,3%”, stoji u podacima.

Dalje se navodi da je prosječni rast cijena zabilježen u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 6,9%, alkoholna pića i duvan za 3,8%, stanovanje i režijski izdaci za 5,2%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,8%, zdravstvo za 5,5%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,7%, obrazovanje za 3,3%, restorani i hoteli za 7,8% te ostala dobra i usluge za 2,5%.

“Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 8,2%”, navodi se u podacima.

Redžo Omerbašić, potpredsjednik Kluba potrošača Posavskog kantona, rekao je za “Nezavisne novine” da je u tržnim centrima sve više proizvoda koji su pred istek roka.

“Tako dolazi do akcija dva za jedan, sniže se cijene i tako dalje. Tu robu najviše uzimaju, odnosno kupuju penzioneri. Objektivno govoreći, nisu sve cijene otišle nagore, jer potrošači reaguju kod ministarstva trgovine kod enormnih skokova cijena i one se onda spuste”, kaže Omerbašić.

Prema njegovim riječima, sad je nekako najveći problem nekontrolisan rast cijene peleta.

“Neke cijene proizvoda drastično se povise, ali intervenišemo odmah mi iz zaštite potrošača, tako da neke informacije da su cijene svih proizvoda povećane jednostavno nisu tačne”, naglasio je Omerbašić.

Nastavi čitati

Društvo

BRAVO ZA BIHAĆ! Prvi grad koji je ZABRANIO KLADIONICE

Odluka Grada Bihaća o taksama za kladionice natjerala je priređivače igara na sreću da napuste ovaj grad.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić naveo je da su, kada su donosili Odluku o izmjenama i dopunama komunalnih taksi, bili svjesni da diraju u “osinje gnijezdo“.

– Ta Odluka je značila da će priređivači igara na sreću, koji godinama ostvaruju milionske promete u Bihaću, napokon morati platiti svoj dio obaveza prema Gradu. Nakon pravosnažne i konačne presude, mogu reći da smo uspjeli.

Ne samo pravno, nego suštinski, Bihać se izborio za ono što mu pripada. Danas u našem gradu posluje 12 kladionica manje. Neke su se povukle, neke pokušale žalbama i tužbama osporiti odluku, ali sve su izgubile. To je činjenica – kaže Sedić.

Navodi da “ko želi poslovati u ovom gradu, mora poštovati pravila ove zajednice”.

– Odnosno, ako se ovdje zarađuje, onda se ovdje mora i vraćati. Kao primjer, reći ću da samo jedna od njih duguje Gradu skoro milion maraka, za 2024. i 2025. godinu. I taj novac ćemo naplatiti i vratiti ga građanima kroz projekte, jer im pripada!

Ne smatram da je naša borba bila obračun sa kladionicama. Ovo je bio obračun sa nepravdom jer, nemoguće je da lokalna zajednica koja nosi najveći teret, od milionskih prometa dobija tek mrvice.

Tvrdim da Odluka o komunalnim taksama nije bila hir već pitanje dostojanstva. Upravo zbog toga, sretan sam što smo ponovo pokazali da niko nije iznad zakona, sistema i države, te da je moguće stati na crtu industriji koja je godinama izmicala odgovornosti.

I da se to može uraditi zakonito, pošteno i u interesu građana – kaže Sedić.

Dodaje da ova presuda i ono što je iz nje proizašlo – 12 kladionica manje, nije samo sudski papir već granica.

– Linija između onog što je bilo i onog što više neće moći biti… Pa, neka ovo bude početak vremena u kojem se pravila poštuju – zaključuje Sedić.

Oslobođenje

Nastavi čitati

Aktuelno