Pravosudne institucije na nivou BiH zatražile su da rok za ispunjavanje ciljeva Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina bude produžen za tri godine, što znači da ovi predmeti ulaze u četvrtu deceniju od završetka proteklog rata.

Iz Srpske ukazuju na to da je, nažalost, uobičajena praksa da se probijaju rokovi koji su postavljeni u Strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.

Anđelko Nosović, predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske, kaže da ovakva inicijativa nije ništa novo jer pravosuđe na nivou BiH, kako ocjenjuje, decenijama opstruiše sve prijave koje su podnosili ljudi srpske nacionalnosti.

“Cilj da umru svjedoci”
Cilj je, ocjenjuje, da što više svjedoka umre, a na kraju krajeva, da umru i oni koji su izvršavali zločine nad srpskim narodom.

“Stalno minimiziranje srpskih žrtava je nešto što sudstvo BiH dugo radi, uz saglasnost i pokroviteljstvo međunarodne zajednice. Bilo je slučajeva da svjedok ili žrtva zločina umre, a onda oni obustave postupak. Ja sam u par navrata morao da intervenišem. Kažu: ‘Nema svjedoka, nema žrtve’. A postupak traje 10 godina, uzete su sve izjave. Ja kažem ‘Kakve veze ima to što nema žrtve, tu je egzekutor, on je živ, njemu se sudi, ne sudi se žrtvi”, kaže Nosović za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, nažalost, takva je praksa prisutna već decenijama u Sudu BiH.

“I kada se podigne neka optužnica protiv onih koji su izvršili zločine nad srpskim narodom, oni budu oslobođeni i postanu slobodni ljudi. To je, u stvari, i njihov cilj”, rekao je Nosović.

“Skup neradnika”
Božica Živković Rajilić, predsjednica Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, kaže da je pravosuđe BiH “skup neradnika”.

“Tu nema ni pravde ni prava ni zakona. Šta su oni radili 30 godina, a sad hoće još vremena? Pa i da im se to da, hoće li završiti predmete koji se odnose na ratne zločine? I kad nekog osude, zločinci nad Srbima pobjegnu. Ja nisam sigurna da te institucije uopšte treba da postoje. I da im se produži rok, šta će biti? Oni sebi nakupljaju predmete da imaju plate mjesec za mjesecom. Preuzeće neki slučaj, baviti se njime 15-20 mjeseci, 50 mjeseci. Bitno je da tu ima 50 plata. Ima li iko da postavi zahtjev koliko su uradili – da toliko budu i plaćeni? To je katastrofa”, kaže Živković Rajilićeva u izjavi za “Nezavisne novine”.

Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, rekao je da bi prestanak važenja strategije mogao da posluži kao alibi Tužilaštvu i Sudu BiH da selektivno pristupaju predmetima, odnosno da određuju prioritete prema sopstvenim procjenama.

Kakva su očekivanja
“U toku su procesi za ratne zločine nad Srbima, poput predmeta ‘Dobrovoljačka’, ‘Atif Dudaković’, ‘Јošanica’… Postoje desetine predmeta u kojima još nije podignuta optužnica i prestanak važenja strategije ne bi bio u interesu srpskog naroda”, ocijenio je Nuždić.

Isidora Graorac, predsjednica Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila, rekla je da rok može biti produžen i za još 33 godine, ali da to ništa neće riješiti ukoliko Tužilaštvo ne promijeni odnos prema srpskim žrtvama.

Iz nadzornog organa za praćenje sprovođenja Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina je prethodno rečeno da je ovo tijelo, uvažavajući prijedloge Suda i Tužilaštva BiH, usvojilo zaključak da se prijedlog o produženju roka za tri godine uputi Savjetu ministara BiH.

Probijanje rokova
Iz Suda BiH su naveli da je u toku 2025. potvrđeno ukupno 11 optužnica koje su podignute krajem 2024. godine. Prema informacijama Tužilaštva BiH, trenutno je 86 predmeta ratnih zločina u fazi istrage.

Prva Strategija za rad na predmetima ratnih zločina usvojena je u decembru 2008. godine i prema njoj su najsloženiji predmeti trebalo da budu završeni u roku od sedam godina, a preostali u roku od 15 godina.

Pošto rok o najsloženijim predmetima nije ispoštovan, 2018. godine sačinjena je Revidirana strategija kojom je predviđeno da svi predmeti ratnih zločina budu završeni u roku od pet godina. Pošto ni ovaj rok nije ispoštovan, prihvaćen je novi – do kraja 2025. godine, a sada je zatražen produžetak za još tri godine.

U Bosni i Hercegovini se očekuje razvedravanje, uz sunčane periode i malu do umjerenu oblačnost, sa najvišom dnevnom temperaturom do 22 stepena Celzijusova.

Ujutru će biti malo hladnije i umjereno do pretežno oblačno, dok će na jugu tokom većeg dijela dana biti sunčano i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Duvaće slab vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu umjerena bura. Minimalna temperatura vazduha od četiri do 12, a maksimalna od 14 do 22 stepena Celzijusova.

U sjedištu Javnog poduzeća Autoceste FBiH u Mostaru danas su potpisani ugovori o izgradnji brze ceste Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica RH.

Riječ je o dionici Polog – granica RH i to za sekcije Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok.

Ugovore su potpisali Denis Lasić, direktor JP Autoceste FBiH i i Ladislav Bevanda, direktor kompanije Hering Široki Brijeg, u ime konzorcija izvođača radova u kojem učestvuje još i firma KTM Brina Posušje.

Lasić je naglasio je da ovaj projekt potvrđuje stratešku opredijeljenost poduzeća da razvija cestovnu infrastrukturu i u regijama koje nisu obuhvaćene Koridorom 5C.

Kako je rekao Lasić, iako je izgradnja Koridora 5C trenutno prioritet za JP Autoceste FBiH, današnje potpisivanje ugovora o izgradnji brze ceste kroz zapadnu Hercegovinu pokazatelj je da nisu zanemarili ni druge dijelove Federacije.

Vrijednost ugovora preko 100 miliona KM

– Ovaj projekt će unaprijediti prometnu povezanost, potaknuti privredni razvoj i učinkovitije povezati zapadnu Hercegovinu s autocestom na Koridoru 5C, prometnom mrežom Republike Hrvatske i Evropske unije – kazao je Lasić.

Vrijednost Ugovora za izgradnju sekcije Polugrno – Podledinac iznosi 46.811.642 KM bez PDV-a, dok vrijednost Ugovora za izgradnju sekcije Podledinac – Grude Istok iznosi 59.633.797 KM bez PDV-a.

Sredstva za izgradnju osigurana su iz budžeta Vlade Federacije BiH. Rok završetka izgradnje sekcija Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude Istok je 30 mjeseci.

Gradi se 12 kilometara ceste

Direktor Heringa Ladislav Bevanda istaknuo je značaj projekta i spremnost izvođača na kvalitetno realiziranje.

– Projekt u ukupnoj dužini od gotovo 12 kilometara strateški povezuje Bosnu i Hercegovinu s Republikom Hrvatskom i donosi snažan impuls lokalnoj privredi. Hering sa svojim partnerima raspolaže dugogodišnjim iskustvom u izvođenju kompleksnih infrastrukturnih projekata, te smo uvjereni da ćemo ispuniti sve tehničke i vremenske zahtjeve ovog zadatka – kazao je Bevanda.

Tehnički opis sekcija

Sekcija Polugrno – Podledinac, ukupne dužine 5,48 km, dijelom pripada poddionici Polog – Polugrno, a dijelom drugoj poddionici Polugrno – granica RH. Sekcija uključuje petlju “Polugrno” s naplatnim mjestima i spojnom cestom, tri podvožnjaka, jedan natputnjak i vijadukt Zvirnjače.

Sekcija Podledinac – Grude Istok, ukupne dužine 6,36 km, dio je poddionice Polugrno – granica RH. Sekcija uključuje dvije petlje s naplatnim mjestima i spojnim cestama. U sklopu ove sekcije projektirana su dva natputnjaka, jedan potputnjak i vijadukt Krštelica.

Ostali slični projekti

Uz brzu cestu Mostar – Polog – Široki Brijeg – granica RH, u različitim fazama pripreme su i brze ceste na dionicama Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH, Prača – Goražde i Lašva – Travnik – Jajce. Također, prioritetni cestovni projekti za JP Autoceste FBiH su i Jadransko-jonska autocesta u dijelu Federacije BiH i autocesta Orašje – Tuzla.

Ključne informacije:

Dionica: Polog – granica RH

Ukupna dužina potpisanih sekcija: 11,84 kilometra

Ukupna vrijednost radova: 106,4 miliona KM (bez PDV-a)

Rok izgradnje: 30 mjeseci

Izvođači radova: Konzorcij Hering (Široki Brijeg) i KTM Brina (Posušje)

Investitor: JP Autoceste Federacije BiH

Izvor finansiranja: Budžet Vlade Federacije BiH

Ključni objekti: 2 vijadukta (Zvirnjače, Krštelica), 2 petlje s naplatnim mjestima, 3 podvožnjaka, 3 natputnjaka

Cilj projekta: Povezivanje zapadne Hercegovine s Koridorom 5C, Republikom Hrvatskom i mrežom autocesta EU