Na fakultetima u Srpskoj trenutno je veoma slaba zainteresovanost za upis na studije fizike i biologije, s tim da, ako se u trećem roku ne upiše dovoljno studenata, u Zvorniku čak razmišljaju da više ne idu sa studijskim programom biologija.

Do sada su se na smjer biologija na Tehnološkom fakultetu u Zvorniku upisala svega dva studenta. S druge strane, na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci je ostalo 15 mjesta na budžetu na studijskom programu fizika.

Radoslav Dekić, dekan PMF-a Banjaluka, za “Nezavisne novine” potvrđuje da je najmanje upisanih na studijskim programima fizika i tehničko vaspitanje i informatika.

“Treći rok će biti već od 16. do 18. septembra, kada je predaja dokumenata, odnosno prijemni ispit, pa ćemo vidjeti kakva će biti zainteresovanost. Planirali smo da bude i četvrti upisni rok prije početka nastave. Inače, na hemiji ima upisanih studenata, a očekujemo da će i u trećem roku biti zainteresovanih. Na studijskom programu informatika, matematika, biologija, geografija, te prostorno planiranje ima mjesta, ali ima i upisanih studenata”, kazao je Dekić.

Navodi da je oko 80 studenata upisano na PMF u prethodna dva roka.

“Na nekim smjerovima smo konstantno imali manju zainteresovanost, nije baš bilo slučajeva da nemamo upisanih, pa se nadam da će tako biti i ove godine. Ipak, radi se o prirodnim naukama, koje treba da volite, odnosno da vam budu zanimljive da biste ih studirali”, dodaje on.

I Milenko Smiljanić, prodekan za nastavu na Tehnološkom fakultetu u Zvorniku, kaže da se nadaju da će se popraviti stanje u trećem upisnom roku, kada je u pitanju broj kandidata na smjer biologija.

“Na hemijskom inženjerstvu i tehnologiji je solidan odziv te imamo još desetak mjesta. Što se tiče biologije tu je slabiji odziv, ali sad ide treći upisni rok pa ćemo vidjeti da li će se nešto popraviti. Imamo kvotu od 15 na budžetu, pet samofinansiranje i dva stranca, ali mislim da je samo dvoje upisalo. Ovo je baš mali odziv, a prošle godine je takođe bilo dvoje, ali smo ipak organizovali nastavu. No, ove godine je isti slučaj, tako da čak razmišljamo da više ne idemo sa tim studijskim programom. Vidjećemo kakvo će biti stanje na trećem upisnom roku, možda se nešto promijeni”, rekao je Smiljanić.

Prema riječima Vladana Bartule, dekana Filozofskog fakulteta u Palama, kod njih je trenutno nešto manje upisanih na smjeru geografija, dok su na ostalim programima takoreći iste brojke kao i ranijih godina.

“Otprilike su brojke kao i prošle godine, a tradicionalno, najveće interesovanje vlada za psihologiju, kineski jezik i politikologiju, te ostale grupe. Uglavnom, ostalo je još mjesta na filološkim grupama te na nekim društvenim. No, nisu to još konačne brojke jer imamo treći upisni rok, tako da ćemo u oktobru jasnije znati kakva je ove godine situacija s upisom”, rekao je Bartula.

Što se tiče istorije i arheologije, kako kaže, tu je solidno jer dvadesetak studenata i upisuje, tako da će vjerovatno i ove godine biti isto.

“Na geografiji je nešto manje upisanih, oni su ostali na tri studenta, ali, kažem, biće još jedan upisni rok”, ističe Bartula.

U Hercegovini i na sjeverozapadu Republike Srpske moguć je porast bujičnih vodotokova zbog obilnih padavina, kao i problemi sa oborinskim vodama i oticanjem vode u urbanim zonama.

Na ovom području će pasti od 40 do 80 litara kiše po metru kvadratnom, a lokalno je moguće i više od 100 litara, upozoravaju iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Nagla promjena vremena i zahlađenje, kao i jača kiša, danas su zahvatili većinu predjela, osim krajnjeg sjeveroistoka (Semberija), a nove jače padavine očekuju se u subotu veče i u nedjelju.

Danas će duvati povremeno jak vjetar čiji će udari biti od 30 do 50 kilometara na čas, a na jugu do olujni vjetar ponegdje do 70 kilometara na čas.

Maksimalna temperatura vazduha iznosiće od 12 stepeni na zapadu do 20 stepeni na jugu Hercegovine, a do večeri će doći do značajnijeg zahlađenja kada će biti samo od šest do deset stepeni, na jugu do 14, a u višim predelima od tri stepena Celzijusova.

Hladnije vrijeme za ovo doba godine biće i tokom vikenda.

Nakon što se pojavila informacija da bi Hrvatska zbog suše mogla ostati bez šećera, zato što je uništeno više od 80 odsto roda šećere repe, naši sagovornici ističu da će se to i te kako odraziti na naše tržište, jer je upravo ova zemlja jedna od glavnih snabdjevača bh. tržišta ovom robom.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da BiH nema proizvodnju šećera, te da u potpunosti zavisimo od uvoza.

“Da li će doći do poskupljenja, zavisi isključivo od cijena u okruženju, Hrvatske i Srbije, koje imaju šećerane i koje imaju proizvodnju”, kazao je Marinković i dodao da su to zemlje iz kojih BiH najviše uvozi.

Ističe da je zabilježen pad proizvodnje zbog suše i da su se pojavile brojne bolesti šećerne repe, a definitivno će i prinos korijena šećerne repe biti smanjen i doći će sigurno do nedostataka sirovine.

“Na koji način će oni to nadoknaditi, vjerovatno će svaki vid nadoknade iziskivati i povećanje cijena u maloprodaji”, kazao je Marinković.

Iz višegradske firme “Adria”, koja proizvodi brend prefino i koja u svojoj ponudi ima i šećer u kocki, ističu da do sada nisu imali problema prilikom nabavka šećera.

“Ove godine do sada nismo imali problema u nabavci šećera zbog suše, vidjećemo šta će se dešavati u narednom periodu”, kazali su iz firme “Adria” u istakli da se oni ne bave proizvodnjom, niti preradom šećera.

“U slučaju manjih količina šećerne repe, treba očekivati da dođe do povećanja cijena šećera, ali i do manjka ove robe na tržištu”, dodaju iz ove firme.

Naime, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, za osam mjeseci ove godine uvezeno je 64,17 miliona kilograma šećera, u vrijednosti od 117,4 miliona KM, dok je godinu ranije za osam mjeseci uvezeno 69,9 miliona kilograma te robe, u vrijednosti od 119,7 miliona KM.

Kada je riječ o izvozu, on je za osam mjeseci ove godine iznosio nešto više od 4,2 miliona kilograma, u vrijednosti od 5,8 miliona maraka, dok je 2023. godine izvoz iznosio 1,3 miliona kilograma, u vrijednosti od oko 2,2 miliona KM.

Prema pojedinačnim stavkama, najviše je uvezeno šećera od šećerne trske ili šećerne repe i hemijski čista saharoza u krutom stanju, tačnije, uvezeno je 53,5 miliona kilograma robe u vrijednosti od 66,8 miliona maraka.

Šećer je u BiH u toku ove godine stizao iz Brazila, Srbije, Hrvatske i Francuske.

Kada se govori o industriji šećera, treba podsjetiti da je šestogodišnji stečaj bijeljinske “Šećerane”, jedine fabrike za preradu šećerne repe u BiH, okončan 2021. godine, nakon što je ovo preduzeće kupila zvornička firma “NSG Rent” za tri miliona KM.

Takođe, iz Kozarske Dubice, tačnije Hemijske prerade kukuruza “Draksenić”, sva glukoza proizvedena u njihovim pogonima izvozila se ranijih godina u Italiju, dok je danas taj nekadašnji gigant u stečaju.

Podsjetimo, Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske je zbog suše u srijedu održalo hitan sastanak, a pomoć će tražiti i od Brisela.

“Repa se držala koliko je mogla. Onda je list izvlačio vlagu iz repe i ona se smanjivala, pa su se sada osušili i repa i list”, rekao je Ivo Kelić, proizvođač šećerne repe iz Mirkovaca za hrvatski portal Dnevnik.

Na istoku se proizvodi 85 odsto repe za proizvodnju šećera, a uništeno je više od 80 odsto uroda.

“Naše porodično gazdinstvo ima negdje oko 126 hektara šećerne repe, a nećemo vaditi jedno 80 hektara”, pojasnio je Kelić.

U poljima elementarna nepogoda, a na tržištu moguća katastrofa. Suša je uništila repu ne samo u Hrvatskoj, nego i u dugim evropskim zemljama, pa je pitanje hoće li ove godine uopšte biti šećera.

“Takva je situacija i u Mađarskoj, Sloveniji, a vidio sam i u Srbiji da je strašna situacija. Pa nemam pojma više ko će sijati šećernu repu kad smo ovako na gubitku. To bi mogao biti kraj za šećeranu u Županji, posljednju u Hrvatskoj”, upozorio je Kelić.

“Vjerujte, mi radimo prepolovljenim kapacitetom, cijena tog šećera je ogromna. Sve skupa jako loša situacija”, rekao je predsjednik uprave Hrvatske industrije šećera Željko Zadro za Dnevnik.