Connect with us

Društvo

SVADBARSKE MUKE: Koliko novca ubaciti u kovertu?

Postoji puno nepisanih narodnih običaja. Majstore se u kući ne smije ostaviti žednima, kad se na ugleda ugleda policija, blica se vozači(ca)ma iz suprotnog smjera, a birokratski poslovi postaju puno kraći uz pakovanje kafe ispod pulta. Ali, koliko je u redu dati novca na svadbi?!

Jedna od ustaljenih balkanskih tradicija je i raskošno vjenčanje, koje ima više namjena – prva je da mladenci žive dugo i srećno, druga da se zvanice pošteno napiju, a treća da dušman iz komšiluka koji nije pozvan pozeleni od zavisti. Nek’ se vidi da se ima.

Ipak, takav dernek donosi pozamašne troškove, koje će teško pokrpiti i bogata tetka iz Njemačke. To pred zvanice, osim finansijskih, stavlja i etičke dileme. Svako ima različitu definiciju “pristojnog” iznosa u koverti, ali prema ustaljenim normama, upravo taj iznos grupisaće zvanice u sljedeće kategorije.

Sirotinja
Ako s pozivnicom u rukama već krećete izgovarati kreativne psovke i gledati isječak bankovnog računa, vjerovatno ćete biti svrstani upravo ovdje. Nakon što ste zaključili da ne možete pokriti ni troškove stolice, počeli ste rašivati madrace i istresati ormare, ali ništa nije pomoglo.

Siromašna zvanica na kraju će se morati izvući s praznom čestitkom u koverti, koju je neko drugi napisao da slavljenici ne mogu utvrditi ko ju je dao. Neugodna pozicija, koja u Republici Srpskoj nažalost nije rijetka koliko bi trebala biti.

Uhljeb
Zvanica koji je rezultatom potpuno ista kao Sirotinja, ali motivima joj je dijametralno suprotna.

Uhljeb smatra da je svojom pojavom već dao dovoljan doprinos ceremoniji, a u kovertu ne želi staviti ni kovanice jer zveckaju. Srdačno daje praznu kovertu s čestitkom mladencima uz sve najbolje želje i, za razliku od Sirotinje, pritom ne osjeća ni tračak nelagode.

Uhljeb ulazi u element izvan procedure poklanjanja – tu je da uzima, ne da daje. Takav gost bez problema će pojesti pola praseta i popiti nekoliko litara vina, a nakon toga nastaviti slaviti sve dok se svi ostali, uključujući mladence, ne raziđu. Vjerovatno će i tražiti da ponese drugu polovinu praseta kući.

U naprednijim varijantama niko sa svadbe ni ne poznaje uhljeba, ali će to u opštem slavlju stvarni gosti shvatiti tek kad se rastrijezne – dakle, prekasno.

Prosjek
Konsenzus za zlatnu sredinu kreće se od 100 do 200 maraka. Tim iznosom nećete oduševiti mladence dok uzbuđeno otvaraju kuverte i broje lovu, ali nećete ih ni razočarati.

Nažalost, i ova suma mijenja se u skladu s privrednim (ne)prilikama – s obzirom na inflaciju, moguće je da mladenci uskoro za taj iznos neće moći kupiti ni žvake na kiosku.

Stara škola
Iako je dokazano da se monetarni sistem koristio u Mesopotamiji prije sedam hiljada godina, mnogi ljudi još uvijek ga nisu potpuno usvojili. Na domaćim svadbama i dalje se praktikuje naizgled zastarjela metoda robnog poklanjanja.

Od starijih (ili mladih konzervativnih) zvanica friško vjenčani par neće dobiti očekivanih par stotina maraka – moći će ih jedino zaraditi tako da od poklona otvore market s bijelom tehnikom. Teško da će i moći napraviti nešto drugo s dvije vešmašine, tri aparata za kafu i pet friteza.

Ovakva praksa pred mladence će staviti još jednu nedaću – svi od retro zvanica zasigurno će željeti vidjeti adaptirani stan. To nameće nužnost izbora između pet friteza koje su dobili, što je ekvivalent ljubavi i poštovanja prema onima koji su ih poklonili.

Ostaje se nadati da djedova sestrična iz trećeg koljena neće zapamtiti kakvu je fritezu kupila, kao i da se aparat kroz narednih pet vjenčanja i rođendana neće kao bumerang vratiti odakle je i krenuo.

Sve u svemu, ako ste naumili umjesto novca nekome na vjenčanje odnijeti toster koji stoji u garaži od 2003. – nemojte. Ako im bude trebao, sami će ga kupiti.

Ima se, može se
Svote iznad 500 maraka uglavnom su rezervisane za porodicu i kumove. Ako ne spadate u neku od te dvije kategorije, niko ne očekuje toliko para – ali vam ih, naravno, neće ni zamjeriti.

Dakle, ako imate uspješnu IT firmu ili postavljate pločice, slobodno se isprsite. Samo ne očekujte da ćete dobiti takve cifre nazad na svom vjenčanju, bar ako se i sami ne družite isključivo s IT-ovcima i keramičarima, navodi “Index”.

Related Topics:

Društvo

Rod trešnje potpuno uništen! Cijene rekordne – kilogram i do 20 KM

Ovogodišnji rod trešnje na području Distrikta Brčko, zbog izuzetno loših vremenskih prilika tokom perioda cvjetanja i neadekvatnog oprašivanja, u potpunosti je uništen – kazao je Fadil Čandić, inžinjer poljoprivrede i uzgajivač trešanja iz brčanskog sela Šatorovići.

Po njegovim riječima, osim neblagovremenog oprašivanja cvata dodatni problem proizvođačima trešanja izazivaju smrdibube koje uništavaju preostali plod koji se formirao te sušenje listova stabla zbog bakterija koje napadaju list.
– Imali smo izuzetno kišovit period u vrijeme cvatnje i cvijet trešnje nije mogao da se sam oplodi jer su potrebne pčele, a one zbog kiše nisu mogle uraditi svoj posao – pojasnio je Čandić i dodao da su hladno vrijeme i mrazevi dodatno uticali na loš rod trešnje.

Trenutno imaju problem i sa bolestima lista koju izaziva gljivica “blumerija japi” koja napada list te postaje pjegav, dobija bakrenu boju i koji će na kraju i opast.
On smatra da ove godine na tržištu vlada previsoka cijena trešanja jer je ponuda izuzetno mala, a, kako dodaje, rijetki su građani koji mogu izdvojiti i do 20 KM za jedan kilogram a i nisu najboljeg kvaliteta.

Na 400 stabala trešnje koliko ima u svom voćnjaku, Fadil Čandić je tvrdi ubrao ne više od pet kilograma ukupno, a očekivao je najmanje do 40 kg po jednom stablu.

Čandić kaže da je podsticajna politika u Distriktu od 600 KM za jedan hektar, kada je riječ o proizvođačima trešanja, izuzetno mala i da se to mora promijeniti kako bi se u budućnosti ovo voće sačuvalo.

Fena

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčani periodi uz mogućnost pljuskova i grmljavine

U Bosni i Hercegovini preovladavaće promjenljivo oblačno vrijeme sa sunčanim intervalima. Tokom dana dolazi do postepenog povećanja oblačnosti, uz nestabilne vremenske prilike. U drugom dijelu dana lokalno su mogući pljuskovi i grmljavina širom zemlje, a jači pljuskovi očekuju se na području Bosne.

Vjetar je slab do umjerene jačine, uglavnom zapadnog i jugozapadnog smjera. Jutarnje temperature vazduha kreću se većinom između 5 i 10 stepeni, na jugu do 14, dok se najviše dnevne temperature očekuju između 20 i 26 stepeni Celzijusa.

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI SE PONOVITI SITUACIJA IZ ŠPANIJE? Balkanu ovog ljeta prijeti novi veliki nestanak struje

Institut za energiju jugoistočne Еvrope (IЕNЕ) sa sjedištem u Atini upozorio je da, tokom ljeta i povećane potrošnje električne energije na Balkanu, postoji prijetnja od novog zamračenja, sličnog onom koje su u junu prošle godine doživjele Albanija, Crna Gora, BiH i dio Hrvatske.

Obnovljivi izvori
– Jugoistočna Еvropa mogla bi da bude ranjiva na nestanak struje zavisno od uslova. Pažljivim planiranjem, regionalnom koordinacijom i pravovremenim ulaganjem, region može da ublaži te rizike i nastavi da gradi čistiju i sigurniju energetsku budućnost – ocijenio je IЕNЕ u analizi „Koliko je jugoistočna Еvropa ranjiva na nestanak struje?“, koja je inicirana i nedavnim nestankom struje u Španiji i Portugaliji.

Ranjivost sistema u ovom dijelu Еvrope, kako se navodi u analizi, posljedica je nepovoljnog energetskog miksa Grčke, koja 45 posto svojih godišnjih potreba za strujom osigurava iz elektrana na obnovljive izvore energije, pa u određenim danima velike solarne ili vjetroelektrane mogu osigurati i do 80 posto potrošnje.

Univerzitetski profesor Nedim Suljić kaže za Avaz da se elektroenergetski sistem na Balkanu s razlogom može nazvati sistemom spojenih posuda.

Visoka potrošnja
– Veliki kvar u ljeto prošle godine dogodio se zbog ogromnog preopterećenja energetskog sistema, jer su bile visoke temperature vazduha, potrošnja električne energije je bila izuzetno visoka radi hlađenja stambenih i poslovnih prostora i došlo je do „ispadanja“ pojedinih dalekovoda. Ako jedan dalekovod, koji je vezan na isporuku električne energije ka susjednoj državi, „ispadne“ iz sistema radi preopterećenja, onda imamo domino efekat i „ispadanje“ i drugih dalekovoda koji imaju svoje sistema zaštite u slučaju preopterećenja – pojašnjava Suljić.

Sličan pad sistema, dodaje, možemo očekivati i ovog ljeta, jer se očekuju visoke temperature, značajno povećana potrošnja struje, a u prenosnu mrežu dalekovoda nije bilo ulaganja.

Ističe potrebu jedinstvene strategije za uključivanje elektroenergetskih sistema zemalja bivše Jugoslavije u elektroenergetski sistem zemalja ЕU, što je jedan od zahtjeva i Еnergetske zajednice.

Avaz

Nastavi čitati

Aktuelno