Connect with us

Društvo

SVADBARSKE MUKE: Koliko novca ubaciti u kovertu?

Postoji puno nepisanih narodnih običaja. Majstore se u kući ne smije ostaviti žednima, kad se na ugleda ugleda policija, blica se vozači(ca)ma iz suprotnog smjera, a birokratski poslovi postaju puno kraći uz pakovanje kafe ispod pulta. Ali, koliko je u redu dati novca na svadbi?!

Jedna od ustaljenih balkanskih tradicija je i raskošno vjenčanje, koje ima više namjena – prva je da mladenci žive dugo i srećno, druga da se zvanice pošteno napiju, a treća da dušman iz komšiluka koji nije pozvan pozeleni od zavisti. Nek’ se vidi da se ima.

Ipak, takav dernek donosi pozamašne troškove, koje će teško pokrpiti i bogata tetka iz Njemačke. To pred zvanice, osim finansijskih, stavlja i etičke dileme. Svako ima različitu definiciju “pristojnog” iznosa u koverti, ali prema ustaljenim normama, upravo taj iznos grupisaće zvanice u sljedeće kategorije.

Sirotinja
Ako s pozivnicom u rukama već krećete izgovarati kreativne psovke i gledati isječak bankovnog računa, vjerovatno ćete biti svrstani upravo ovdje. Nakon što ste zaključili da ne možete pokriti ni troškove stolice, počeli ste rašivati madrace i istresati ormare, ali ništa nije pomoglo.

Siromašna zvanica na kraju će se morati izvući s praznom čestitkom u koverti, koju je neko drugi napisao da slavljenici ne mogu utvrditi ko ju je dao. Neugodna pozicija, koja u Republici Srpskoj nažalost nije rijetka koliko bi trebala biti.

Uhljeb
Zvanica koji je rezultatom potpuno ista kao Sirotinja, ali motivima joj je dijametralno suprotna.

Uhljeb smatra da je svojom pojavom već dao dovoljan doprinos ceremoniji, a u kovertu ne želi staviti ni kovanice jer zveckaju. Srdačno daje praznu kovertu s čestitkom mladencima uz sve najbolje želje i, za razliku od Sirotinje, pritom ne osjeća ni tračak nelagode.

Uhljeb ulazi u element izvan procedure poklanjanja – tu je da uzima, ne da daje. Takav gost bez problema će pojesti pola praseta i popiti nekoliko litara vina, a nakon toga nastaviti slaviti sve dok se svi ostali, uključujući mladence, ne raziđu. Vjerovatno će i tražiti da ponese drugu polovinu praseta kući.

U naprednijim varijantama niko sa svadbe ni ne poznaje uhljeba, ali će to u opštem slavlju stvarni gosti shvatiti tek kad se rastrijezne – dakle, prekasno.

Prosjek
Konsenzus za zlatnu sredinu kreće se od 100 do 200 maraka. Tim iznosom nećete oduševiti mladence dok uzbuđeno otvaraju kuverte i broje lovu, ali nećete ih ni razočarati.

Nažalost, i ova suma mijenja se u skladu s privrednim (ne)prilikama – s obzirom na inflaciju, moguće je da mladenci uskoro za taj iznos neće moći kupiti ni žvake na kiosku.

Stara škola
Iako je dokazano da se monetarni sistem koristio u Mesopotamiji prije sedam hiljada godina, mnogi ljudi još uvijek ga nisu potpuno usvojili. Na domaćim svadbama i dalje se praktikuje naizgled zastarjela metoda robnog poklanjanja.

Od starijih (ili mladih konzervativnih) zvanica friško vjenčani par neće dobiti očekivanih par stotina maraka – moći će ih jedino zaraditi tako da od poklona otvore market s bijelom tehnikom. Teško da će i moći napraviti nešto drugo s dvije vešmašine, tri aparata za kafu i pet friteza.

Ovakva praksa pred mladence će staviti još jednu nedaću – svi od retro zvanica zasigurno će željeti vidjeti adaptirani stan. To nameće nužnost izbora između pet friteza koje su dobili, što je ekvivalent ljubavi i poštovanja prema onima koji su ih poklonili.

Ostaje se nadati da djedova sestrična iz trećeg koljena neće zapamtiti kakvu je fritezu kupila, kao i da se aparat kroz narednih pet vjenčanja i rođendana neće kao bumerang vratiti odakle je i krenuo.

Sve u svemu, ako ste naumili umjesto novca nekome na vjenčanje odnijeti toster koji stoji u garaži od 2003. – nemojte. Ako im bude trebao, sami će ga kupiti.

Ima se, može se
Svote iznad 500 maraka uglavnom su rezervisane za porodicu i kumove. Ako ne spadate u neku od te dvije kategorije, niko ne očekuje toliko para – ali vam ih, naravno, neće ni zamjeriti.

Dakle, ako imate uspješnu IT firmu ili postavljate pločice, slobodno se isprsite. Samo ne očekujte da ćete dobiti takve cifre nazad na svom vjenčanju, bar ako se i sami ne družite isključivo s IT-ovcima i keramičarima, navodi “Index”.

Related Topics:

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Društvo

POZOVIMO 1432 i pomozimo da se izliječi samohrana majka ANA

Crveni krst opštine Drvar pokrenuo je humanitarnu akciju “Svi za Anu” u okviru koje se do 31. maja pozivom na “M:telov” broj telefona 1432 može darovati jedna KM za liječenje samohrane majke Ane Gloginje.

Iz Crvenog krsta navode da je ovoj Drvarčanki potrebna pomoć dobrih ljudi jer je očekuje ozbiljan operativni zahvat u Turskoj koji košta 26.000 evra.

LJudi dobrog srca mogu da pomognu i uplatom novca na žiro račun Ane Gloginje otvoren kod Inteza Sanpaolo banke 1544119994900135.
Dvadesetdevetogodišnja Ana Gloginja ranjena je 2019. godine i ljekari su joj jedva spasili život. Od tada je nepokretna, a sada nastoji da prikupi novac za operaciju u Turskoj.

Gloginju je na radnom mjestu u ugostiteljskom objektu iz službenog pištolja ranio u kičmu policijski službenik.

Nastavi čitati

Aktuelno