Connect with us

Društvo

BEZ TOGA NE BISMO PREŽIVJELI: Dijaspora poslala rekordan iznos novca u BiH

Dijaspora koja živi širom svijeta u Bosnu i Hercegovinu tokom protekle godine poslala je rekordne iznose novca, što je, prema podacima Centralne banke BiH, veoma značajno za domaću ekonomiju, ali i povećanje potrošnje, ublažavanje socijalnih razlika i očuvanje životnog standarda građana.

Rekordan priliv novca iz dijaspore u 2025.

Kako su objavili iz Centralne banke BiH, u 2025. godini ostvaren je rekordan nivo tekućih transfera, koji su dostigli iznos od 5,92 milijarde KM, od čega se na novčane doznake iz inostranstva odnosi 4,46 milijardi KM. Ostali tekući transferi iznose 1,46 milijardi KM.

“U poređenju sa prethodnom godinom, ukupni tekući transferi veći su za približno 230 miliona KM, dok su novčane doznake zabilježile još izraženiji rast od oko 290 miliona KM. Istovremeno, ostali tekući transferi bilježe blagi pad od oko 63 miliona KM”, navode oni.

Kako doznake utiču na ekonomiju i građane
Prema njihovim riječima, ovi podaci ukazuju na izuzetnu važnost dijaspore i priliva sredstava iz inostranstva za domaću ekonomiju, ali i druge segmente života.

“Pored socijalnog aspekta, stabilan rast tekućih transfera ima i širi makroekonomski značaj, uključujući jačanje deviznih rezervi, stabilnost platnog bilansa i podršku ukupnoj finansijskoj stabilnosti zemlje”, ističu oni.

Kako navode, kontinuiran rast ovih priliva dodatno naglašava otpornost ekonomskih veza Bosne i Hercegovine sa njenom dijasporom, kao i potrebu za kreiranjem politika koje će dodatno ojačati povjerenje i podstaći dalje investicije i finansijske tokove iz inostranstva.

Da bez novca iz inostranstva građani BiH ne bi mogli preživjeti potvrđuje i Ferida Kulović, predsjednica Udruženja potrošača opštine Kakanj “Potrošač”.

“Svjesni smo svi kolika je minimalna plata i prosječna plata u BiH, a koliko je potrošačka korpa. Građanima trebaju dvije prosječne plate za jednu potrošačku korpu. Bez tog dodatnog novca koji stiže iz inostranstva potrošači bi, vjerujte, skoro pa prosili, dakle ne bi imali od čega živjeti”, kaže ona u razgovoru za “Nezavisne novine”.

Ona dodaje da taj novac potrošačima mnogo znači.

“Ljudi masovno, otkad je rat na Bliskom istoku, kupuju namirnice, brašno, ulje, šećer… Ljudi to kupuju tonama. Oni to ne bi mogli kupiti da nema tih para iz dijaspore. I to je samo što je registrovano preko banaka, a gdje je novac u kešu”, navodi Kulovićeva.

Stručnjaci: BiH ne koristi puni potencijal dijaspore
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je ranije za “Nezavisne novine” da doznake iz dijaspore igraju važnu ulogu u održavanju našeg privrednog rasta, imajući u vidu značaj potrošnje stanovništva.

“Naš model rasta je potrošački model gdje je noseća snaga potrošnja koja je determinisana zaradama, zaduženjima i doznakama iz inostranstva. Prema određenim analizama, oko 20% raspoloživog dohotka čine doznake iz inostranstva, tako da njihovo slabljenje ima uticaj na dinamiku potrošnje i rasta kod nas. Ključni problem sa neiskorišćenošću resursa dijaspore leži u činjenici da nemamo razrađene programe za privlačenje investicija od naše dijaspore”, naglasio je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, BiH je zemlja koja se približava momentu kada će imati podjednak broj stanovnika u zemlji i izvan nje te bi stoga taj resurs mogla iskoristiti kako za privlačenje investicija koje bi zatvorile tehnološki jaz i podigle produktivnost, tako i za demografsku obnovu.

Društvo

ŠOK ZA DIJASPORU! Wizz Air ponovo reže linije iz Tuzle, jedna destinacija se POTPUNO UKIDA?!

Aviokompanija Wizz Air nastavlja da mijenja red letenja sa Međunarodnog aerodroma Tuzla, a nove korekcije donose smanjenje broja letova prema pet destinacija – Bazelu, Boveu, Geteborgu, Mastrihtu i Malmeu.

Pojedine promjene stupaju na snagu već u drugoj polovini avgusta, dok će se neke od njih odnositi i na naredne mjesece.

Ovo je nastavak ranije uvedenih izmjena, nakon što je Wizz Air odlučio da veće avione Airbus A321neo zamijeni manjim modelima Airbus A320neo. Zbog toga je kapacitet po letu smanjen za 59 sjedišta.

Kompanija je ranije smanjila i broj letova na liniji prema Larnaki, dok je ruta Tuzla – Pariz Bove prema aktuelnom planu predviđena do kraja avgusta.

Manje letova prema Bazelu i Boveu
Kada je riječ o liniji prema Bazelu, od 20. avgusta broj sedmičnih letova biće smanjen sa pet na četiri, odnosno neće biti leta četvrtkom.

Pet sedmičnih rotacija trebalo bi da bude vraćeno tokom dvije sedmice u septembru, dok se od 1. oktobra očekuje povratak na raniji raspored.

Promjene su predviđene i na liniji za francuski Bove. Nakon 20. avgusta broj letova biće smanjen sa tri na dva sedmično, dok nakon 29. avgusta prema ovoj destinaciji, prema trenutnom rasporedu, više nema planiranih letova.

Promjene i za Geteborg, Mastriht i Malme
Na relaciji Tuzla – Geteborg od 15. septembra broj sedmičnih letova smanjuje se sa tri na dva.

Putnici koji koriste liniju prema Mastrihtu takođe će imati manje opcija, jer se nakon 19. septembra broj letova smanjuje sa četiri na tri sedmično.

Na liniji Tuzla – Malme nakon 22. avgusta planirana su tri leta sedmično umjesto dosadašnja četiri. Prema aktuelnom redu letenja, od 19. septembra broj letova ponovo bi trebalo da bude povećan na četiri sedmično, navodi portal Tuzla live.

Moguće dodatne korekcije
Nove izmjene dolaze u periodu pojačanog ljetnog saobraćaja, kada je potražnja za letovima sa tuzlanskog aerodroma tradicionalno povećana.

Ipak, aviokompanije mogu naknadno mijenjati rasporede, pa nije isključena mogućnost dodatnih korekcija broja letova i termina.

Uprkos smanjenju broja letova na pojedinim linijama, Međunarodni aerodrom Tuzla ove godine bilježi rekordne rezultate.

Tokom jula opsluženo je više od 73.000 putnika, što je ujedno najuspješniji juli od početka rada aerodroma.

Rast broja putnika zabilježen je i tokom prethodnih mjeseci, što potvrđuje povećanu potražnju za avio-saobraćajem sa tuzlanskog aerodroma.

Nezavisne

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo, temperatura do 37 stepeni

U BiH  se nakon svježeg jutra očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, uz dnevnu temperaturu vazduha do 37 stepeni Celzijusovih.

Jutro će biti vedro i svježe, tokom dana pretežno sunčano i vrlo toplo, na jugu i istoku dnevni razvoj oblačnosti, bez padavina, a u Hercegovini i dalje umjerena i jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha biće od 12 do 16, na jugu do 24, u višim predjelima od 10 stepeni, a dnevna od 31 do 37, u višim krajevima od 27 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, istočnog i sjeveroistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

UDAR NA DŽEPOVE GRAĐANA: Meso u BiH bi moglo poskupjeti i do tri puta!

Meso bi u narednom periodu moglo poskupjeti dva do tri puta ukoliko se nastavi urušavanje domaće proizvodnje, upozoravaju proizvođači ističući da bi se BiH, uz dalje smanjenje stočnog fonda, mogla suočiti sa nedostatkom mesa i sve većom zavisnošću od uvoza.

Koliko je domaće tržište već oslonjeno na uvoz, pokazuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prema kojima je za sedam mjeseci ove godine u BiH stiglo 39,54 miliona kilograma mesa, vrijednog gotovo 313 miliona maraka, dok je u istom periodu iz zemlje izvezeno svega 4,2 miliona kilograma, vrijednih 22,47 miliona KM.

Iako je uvoz u odnosu na isti period lani blago smanjen, domaći uzgajivači upozoravaju da je takav posljedica sve težeg položaja farmera koji zbog niskih otkupnih cijena i jake konkurencije iz uvoza smanjuju proizvodnju, piše Glas Srpske.

Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske Mišo Maljčić kazao je za “Glas” da se domaći stočni fond “totalno devastira”, jer proizvođači sve teže pronalaze kupce za stoku, dok na tržište stižu velike količine mesa iz Evrope.

“Domaći proizvođači zbog strahovito niskih cijena mesa i nerentabilnosti dolaze u situaciju da smanjuju proizvodnju. Pored toga, ne mogu ni prodati stoku, jer se iz Evrope uvozi meso u količinama od 22 do 24 tone po hladnjači. Ako se trgovci opredijele za uvozno meso, domaća stoka im više nije interesantna”, rekao je Maljčić.

Prema njegovim riječima, domaći uzgajivači su već smanjili proizvodnju za 15 do 20 odsto, a za njen oporavak bi, čak i kada bi se stvorili bolji uslovi, bile potrebne dvije do tri godine.

“Ne smanjujemo proizvodnju zato što to želimo, nego zato što ne možemo prodati. Ne možemo uzgajati tovljenike do 200 ili 300 kilograma ako ih nema ko kupiti, jer je to ogroman gubitak”, istakao je Maljčić.

On upozorava da bi problem mogao postati još veći kada evropski proizvođači smanje količine mesa namijenjene izvozu na treća tržišta.

“Mi smo sada na 15 do 20 odsto proizvodnje i ulazimo sa sve manjom ponudom. Kada dođe 2027. ili 2028. godina, postavlja se pitanje odakle ćemo uvesti jeftino meso ako ga više ne bude dovoljno u Evropi”, kazao je Maljčić.

On kaže da bi takav scenario neminovno doveo do rasta cijena, jer domaća proizvodnja više neće moći da nadomjesti manjak.

“Ponovo će se vratiti prase za Božić na 12 do 13 maraka po kilogramu, tovljenik na četiri do pet maraka, što znači da meso nećete moći kupiti ispod deset maraka po kilogramu. To je neminovno ako ugasimo domaću proizvodnju”, rekao je Maljčić.

On je istakao da bi institucije morale reagovati dok još postoji domaća proizvodnja, jer bi kasnije obnavljanje stada bilo znatno teže i skuplje.

“Da smo domaću proizvodnju uspjeli održati bar na 30 odsto i da su nam institucije pomogle, mogli bismo sami među sobom biti konkurenti i spriječiti divljanje cijena. Ovako, ako nastavimo da gasimo proizvodnju, do poskupljenja mora doći”, poručio je Maljčić.

Prema podacima UIO, u prvih sedam mjeseci ove godine najviše je uvezeno svježeg i rashlađenog goveđeg mesa i to 15,69 miliona kilograma, vrijednog 190,09 miliona KM, zatim svinjskog mesa sa 12,82 miliona i mesa peradi sa 6,16 miliona kg.

Istovremeno, izvoz je količinski manji za 84,3 odsto u odnosu na sedam mjeseci 2025. godine, ali je njegova vrijednost veća za oko 133 odsto, dok je najmanje uvezeno ovčjeg i kozjeg mesa svega 12.304 kilograma.

Najviše mesa stiglo je iz Holandije, Italije, Njemačke, Hrvatske i Srbije, dok su glavna izvozna tržišta bila Crna Gora, Srbija, Hrvatska i Slovenija.

Nastavi čitati

Aktuelno