Connect with us

Svijet

ŠVAJCARSKA POVEĆAVA VOJNI BUDŽET, povlači i dio novca namijenjen BiH?

Zbog pojačane vojne potrošnje, ali i ekonomske krize koju su izazvali rat u Ukrajini i oporavak od pandemije korona virusa, mnoge vlade režu razvojnu pomoć, a jedan od pogođenih regiona će biti i zapadni Balkan.

Naime, kako pišu švajcarski mediji, Švajcarska priprema zakon kojim će u narednih četiri godine postepeno povećavati vojni budžet, a dio novca za oružje i vojsku bi trebalo da dođe rezanjem međunarodne pomoći.

Posebno pogođen region bi, kako ističe SWI, švajcarski javni emiter, trebalo da bude zapadni Balkan.

Ovaj medij ističe da će u naredne četiri godine u vojsku biti uloženo oko 4,6 milijardi dolara, a da zbog mehanizma kočenja javnog duga neće biti dozvoljeno zaduženje, što znači da će se morati rezati na drugim mjestima.

“Jedan prijedlog, koji prvenstveno podržavaju konzervativne stranke desnog centra, je da se polovina dodatnih sredstava za vojsku preusmjeri iz budžeta razvojne saradnje. Najveći dio toga bio bi uzet od Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), što bi vjerovatno rezultiralo povlačenjem sredstava od šest do osam od 34 zemlje u fokusu švajcarske razvojne politike. To bi uključivalo Albaniju, Srbiju i BiH, zemlje sa velikom dijasporom u Švajcarskoj”, piše SWI.

SWI tvrdi da je zapadni Balkan region od velikog geostrateškog značaja nakon ruske invazije Ukrajine, te da EU povećava izdvajanja u region, a ne smanjuje ih zbog njegove strateške važnosti.

Inače, važno je napomenuti da je tačno da je EU povećala izdvajanja za zapadni Balkan, ali je istovremeno značajno postrožila kriterijume.

To znači da će teoretski region na raspolaganju imati veliku količinu novca, ali da ako ne ispuni stroge uslove neće dobiti novac.

Najbolji slučaj je BiH, koja ima još vrlo malo vremena da podnese listu reformi u sklopu Plana rasta za zapadni Balkan, nakon čega će trajno izgubiti 70 miliona evra. Osim toga, EU je značajan dio programa za zapadni Balkan, pod uticajem desno orijentisanih stranaka, usmjerila u programe bezbjednosti i suzbijanje ilegalnih migracija.

Jedna od zemalja koje će, kao i EU, povećati ulaganja u zapadni Balkan su SAD, koje planiraju u region investirati 2,5 milijardi dolara u narednih deset godina.

Matijas Her, direktor “Helvetasa” za istočnu Evropu, nevladine organizacije koja implementira razvojne programe švajcarske Vlade, upozorio je da bi povlačenje sa zapadnog Balkana bilo greška i u pogledu strateške bezbjednosti.

“Pojačavanje ulaganja u vojsku je legitiman interes Švajcarske. Međutim, razvojna saradnja je dio spoljne i bezbjednosne politike. Na zapadnom Balkanu razvojna saradnja značajno je doprinijela stabilizaciji regiona”, kaže on, prenosi SWI.

I Velika Britanija smanjuje ulaganja u razvojne programe, ali povećava sredstva u inostranstvu radi suzbijanja ilegalnih migracija, što je veliki politički problem u toj zemlji, a Bloomberg piše da će Vlada Britanije usmjeriti dodatnu potrošnju na stranu pomoć ka mjerama za podsticanje ljudi da ostanu u svojim zemljama umjesto da migriraju u Veliku Britaniju. Zapadni Balkan, ipak, za Vladu Britanije, po svemu sudeći, ostaje prioritet, ali će naglasak biti na sektoru bezbjednosti i suzbijanju ruskog i kineskog uticaja.

U Njemačkoj se vodi debata o ukidanju Ministarstva za razvoj, a internet portal Njemačkog radija ističe da njemački liberali, jedna od tri stranke koja čini njemačku saveznu vladu, želi u budžetu za 2025. godinu rezati ulaganja u međunarodni razvoj. Njemački radio ističe da se SDP, njihov koalicioni partner, protivi ovim mjerama, koje bi, kako tvrdi, bile protiv njemačkih interesa u inostranstvu.

Prema saznanjima Politica, njemačka Vlada blizu je odluke da ukine Ministarstvo za razvoj i premjesti svu razvojnu pomoć u Ministarstvo spoljnih poslova, čime bi, kako naglašavaju, došlo do povećanja efikasnosti i smanjenja birokratskih troškova.

Ekso Krajšer, direktor za Evropu nevladine organizacije “One”, tvrdi da će njemačka spoljna politika trpjeti štetu ako ukine ili smanji međunarodnu pomoć, a kao primjer je naveo Veliku Britaniju koja je 2020. pod vodstvom tadašnjeg premijera Borisa Džonsona smanjila međunarodnu pomoć i time, kako tvrdi, pretrpjela štetu za svoj međunarodni uticaj.

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI SADA TRAŽI BEZBJEDONOSNE GARANCIJE! Tvrdi da će ovo biti “crvena linija”

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da članstvo u NATO-u ostaje na pregovaračkom stolu, ali su Ukrajini za sada potrebne bezbjednosne garancije.

“Pitanje članstva Ukrajine u NATO ostaje na pregovaračkom stolu, uprkos neslaganju nekih zemalja. Ukrajina, iako nije članica Alijanse, mora da ima jake bezbjednosne garancije. Konkretno, vojni kontingent”, rekao je Zelenski tokom sastanka sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti.

On je napomenuo da je, sve dok Ukrajina ne pristupi bezbjednosnim savezima, važno da ima adekvatne bezbjednosne garancije.
“Važno je da imamo odgovarajuće garancije, slično kao i NATO, dok nismo u alijansi. Važno je da imamo adekvatne zaštitne mjere poput NATO-a dok nismo u alijansi. To govori o naporima naših partnera, na koje zaista možemo da računamo”, rekao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

On je naglasio da Ukrajina tokom predstojećih pregovora o okončanju rata neće priznati teritorije koje je okupirala Rusija i da neće pristati da smanji vojsku.

“Nama je prioritet naša jaka vojska. Dakle, ovo je za nas crvena linija – nema smanjenja broja naše vojske. Da budem iskren, učinićemo sve da vojska ostane u stanju kakvom je danas. Velika armija, tri puta veća nego što je bila na početku rata”, rekao je on na sastanku sa čelnicima teritorijalnih zajednica Černigovske oblasti, tokom radne posjete tom okrugu.
Linker
Zelenski je takođe naglasio da će ukrajinska prioritetna “crvena linija” u budućim mirovnim pregovorima biti nepriznavanje teritorija koje je okupirala Rusija.

“Druga geopolitička stvar je nepriznavanje bilo kojih teritorija koje je Rusija okupirala. To su ukrajinske teritorije, to je za nas jedna od najvažnijih crvenih linija. U svakom slučaju, to su privremeno okupirane teritorije”, naglasio je ukrajinski lider, prenosi Ukrinform.

On je rekao i da će pravedan mir doći kada sve teritorije budu vraćene.

“Ali ako se može postići kompromis da se vraćanje ovih teritorija tokom vremena odvija diplomatskim kanalima… Mislim da će za određene teritorije to biti jedini način”, naveo je Zelenski, prenosi Tanjug.
Linker
Istakao je i da će Ukrajina raditi na kažnjavanju ratnih zločinaca.

“Druga je stvar ko će biti sa nama u ovome. Ovo već zavisi od dostojanstva i morala drugih partnera, a ne Ukrajine”, poručio je Zelenski.

Prema njegovim riječima, danas postoji nekoliko zemalja sa kojima se razgovara o smještaju flote i avijacionog kontingenta, a kako je naveo, najteža tačka u ovim pregovorima je zemljišna komponenta.

Zelenski je poručio da će Ukrajina “ipak postići pravedan mir”.

“Imamo mnogo različitih dokumenata i dostignuća, ali je važno da smo jaki za pregovaračkim stolom”, zaključio je predsjednik Ukrajine.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Srpske za lobiranje u Americi i skidanje sankcija zvaničnicima ANGAŽOVALA I RODA BLAGOJEVIĆA

Vlada Republike Srpske je potpisala ugovor za lobiranje s firmom RRB Strategies za lobiranje u SAD, a u ime ove kompanije je ugovor potpisao Rod Blagojević, bivši guverner savezne države Illinois i osuđenik za korupciju.
Prema dokumentima u koje je imao uvid portal Klix.ba, Blagojević se obavezao da će “kao iskusni političar u Americi uraditi sve da se prekine ‘lov na vještice’ protiv Republike Srpske.”

Šta je Blagojević ponudio Dodiku?
Blagojević se, ispred firme RRB Strategies, obavezao na objavljivanje medijskih članaka u kojima bi se “prikazale političke motivacije iza pravosudnog progona Milorada Dodika i Republike Srpske” , kao i da će lobirati da članovi Kongresa objavljuju “upozorenja o situaciji u BiH” na svojim društvenim mrežama.

Uz to, Blagojević je u svom prijedlogu, kojeg je prihvatila Vlada Republike Srpske, naveo da će glavni prioritet biti “lobiranje predstavnika u Kongresu da se zaustavi ‘lov na vještice’ protiv rukovodstva Republike Srpske“, kao i lobiranje među međunarodnim partnerima kako bi oni “govorili o tome kako Republika Srpska poštuje Dejtonski mirovni sporazum.”
U prijedlogu je navedeno da će se Blagojević “boriti protiv nelegalnog visokog predstavnika Kristijana Šmita” i “ukazivati da njegove odluke krše Dejtonski sporazum”, te da će “raditi na uklanjanju Šmita u Ujedinjenim nacijama.”

Bivši guverner Illinoisa će lobirati i za ukidanje sankcija za Dodika i druge zvaničnike Republike Srpske, te za povratak nadležnosti koje su, prema prijedlogu, “oduzete Republici Srpskoj i prenese na nivo BiH.“

Zanimljiv je i dio prijedloga u kojem se Blagojević obavezuje da će “braniti hrišćane od progona bosanskih muslimana te globalista“, kao i da će “lobirati da NATO snage ne prelaze dogovoren broj trupa u BiH.”

Na kraju prijedloga se navodi da će Blagojević lobirati i za zatvaranje Ureda visokog predstavnika u BiH.

Cilj ukidanje sankcija za Dodika, ali i pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita.
Što se tiče ciljeva, Blagojević je naveo da nakon tri mjeseca želi “uspostaviti konstantne kontakte s visokorangiranim članovima State Departmenta i zaustaviti negativnu kampanju protiv Dodika i Republike Srpske.”

U ovom vremenskom periodu, očekuje i da će “Dodika predstaviti kao jedinog branioca Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH.”

Nakon šest mjeseci, Blagojević očekuje da će “izlobirati da bosanski muslimani prihvate Milorada Dodika i Republiku Srpsku kao legitimne partnere u svim procesima u BiH.”

Ciljevi nakon godinu dana lobiranja uključuju ukidanje sankcija za Dodika i rukovodstva Republike Srpske, ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH i pojačavanje “suverenosti naroda u Republici Srpskoj”, te pokretanje pravosudnog procesa protiv Šmita za “glumljenje visokog predstavnika.”
Vrijedi još istaći da nije poznato koliko će Vlada RS platiti firmi RRB Strategies za ovaj angažman, te koliko će on trajati. Ugovor je ispred Vlade Republike Srpske potpisao ministar za evropske integracij​e i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, prenosi Klix.

Nastavi čitati

Aktuelno