Connect with us

Svijet

ŠVAJCARSKA POVEĆAVA VOJNI BUDŽET, povlači i dio novca namijenjen BiH?

Zbog pojačane vojne potrošnje, ali i ekonomske krize koju su izazvali rat u Ukrajini i oporavak od pandemije korona virusa, mnoge vlade režu razvojnu pomoć, a jedan od pogođenih regiona će biti i zapadni Balkan.

Naime, kako pišu švajcarski mediji, Švajcarska priprema zakon kojim će u narednih četiri godine postepeno povećavati vojni budžet, a dio novca za oružje i vojsku bi trebalo da dođe rezanjem međunarodne pomoći.

Posebno pogođen region bi, kako ističe SWI, švajcarski javni emiter, trebalo da bude zapadni Balkan.

Ovaj medij ističe da će u naredne četiri godine u vojsku biti uloženo oko 4,6 milijardi dolara, a da zbog mehanizma kočenja javnog duga neće biti dozvoljeno zaduženje, što znači da će se morati rezati na drugim mjestima.

“Jedan prijedlog, koji prvenstveno podržavaju konzervativne stranke desnog centra, je da se polovina dodatnih sredstava za vojsku preusmjeri iz budžeta razvojne saradnje. Najveći dio toga bio bi uzet od Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), što bi vjerovatno rezultiralo povlačenjem sredstava od šest do osam od 34 zemlje u fokusu švajcarske razvojne politike. To bi uključivalo Albaniju, Srbiju i BiH, zemlje sa velikom dijasporom u Švajcarskoj”, piše SWI.

SWI tvrdi da je zapadni Balkan region od velikog geostrateškog značaja nakon ruske invazije Ukrajine, te da EU povećava izdvajanja u region, a ne smanjuje ih zbog njegove strateške važnosti.

Inače, važno je napomenuti da je tačno da je EU povećala izdvajanja za zapadni Balkan, ali je istovremeno značajno postrožila kriterijume.

To znači da će teoretski region na raspolaganju imati veliku količinu novca, ali da ako ne ispuni stroge uslove neće dobiti novac.

Najbolji slučaj je BiH, koja ima još vrlo malo vremena da podnese listu reformi u sklopu Plana rasta za zapadni Balkan, nakon čega će trajno izgubiti 70 miliona evra. Osim toga, EU je značajan dio programa za zapadni Balkan, pod uticajem desno orijentisanih stranaka, usmjerila u programe bezbjednosti i suzbijanje ilegalnih migracija.

Jedna od zemalja koje će, kao i EU, povećati ulaganja u zapadni Balkan su SAD, koje planiraju u region investirati 2,5 milijardi dolara u narednih deset godina.

Matijas Her, direktor “Helvetasa” za istočnu Evropu, nevladine organizacije koja implementira razvojne programe švajcarske Vlade, upozorio je da bi povlačenje sa zapadnog Balkana bilo greška i u pogledu strateške bezbjednosti.

“Pojačavanje ulaganja u vojsku je legitiman interes Švajcarske. Međutim, razvojna saradnja je dio spoljne i bezbjednosne politike. Na zapadnom Balkanu razvojna saradnja značajno je doprinijela stabilizaciji regiona”, kaže on, prenosi SWI.

I Velika Britanija smanjuje ulaganja u razvojne programe, ali povećava sredstva u inostranstvu radi suzbijanja ilegalnih migracija, što je veliki politički problem u toj zemlji, a Bloomberg piše da će Vlada Britanije usmjeriti dodatnu potrošnju na stranu pomoć ka mjerama za podsticanje ljudi da ostanu u svojim zemljama umjesto da migriraju u Veliku Britaniju. Zapadni Balkan, ipak, za Vladu Britanije, po svemu sudeći, ostaje prioritet, ali će naglasak biti na sektoru bezbjednosti i suzbijanju ruskog i kineskog uticaja.

U Njemačkoj se vodi debata o ukidanju Ministarstva za razvoj, a internet portal Njemačkog radija ističe da njemački liberali, jedna od tri stranke koja čini njemačku saveznu vladu, želi u budžetu za 2025. godinu rezati ulaganja u međunarodni razvoj. Njemački radio ističe da se SDP, njihov koalicioni partner, protivi ovim mjerama, koje bi, kako tvrdi, bile protiv njemačkih interesa u inostranstvu.

Prema saznanjima Politica, njemačka Vlada blizu je odluke da ukine Ministarstvo za razvoj i premjesti svu razvojnu pomoć u Ministarstvo spoljnih poslova, čime bi, kako naglašavaju, došlo do povećanja efikasnosti i smanjenja birokratskih troškova.

Ekso Krajšer, direktor za Evropu nevladine organizacije “One”, tvrdi da će njemačka spoljna politika trpjeti štetu ako ukine ili smanji međunarodnu pomoć, a kao primjer je naveo Veliku Britaniju koja je 2020. pod vodstvom tadašnjeg premijera Borisa Džonsona smanjila međunarodnu pomoć i time, kako tvrdi, pretrpjela štetu za svoj međunarodni uticaj.

Related Topics:

Svijet

LAVROV I SLUŽBENO POTVRDIO “Tramp je pozvan u Rusiju”

Predsjednik SAD Donald Tramp dobio je poziv da posjeti Rusiju, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Kao što znate, pozvan je. Predsjednik /Rusije Vladimir/ Putin je tokom konferencije za novinare na Aljasci potvrdio poziv, a Donald Tramp je, ako se dobro sjećam, rekao da je to veoma zanimljivo”, rekao je Lavrov za medijski servis “Rusija 24”.

Putin i Tramp sastali su se u petak, 15. avgusta, na Aljasci.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP: Rusija je MOĆNA VOJNA DRŽAVA – nema povratka KRIMA Kijevu, niti UKRAJINA može u NATO

Predsjednik SAD je, komentarišući potrebu Kijeva da napravi ustupke kako bi se riješio sukob, ocenio da Zelenski mora pokazati fleksibilnost.

Evropski lideri na sastanku u Bijeloj kući razumeli su potrebu za teritorijalnim ustupcima Ukrajini, ocijenio je američki lider.

“Odluke u pregovorima će donositi Putin i Zelenski, SAD su daleko od sukoba. Nemoguće je vratiti Krim Ukrajini, a takođe nije moguće da se Kijev pridruži NATO-u”, poručio je Tramp. Američki lider je istakao da je Rusija moćna vojna država, sviđalo se to nekome ili ne.

Prema Trampovim riječima, Francuska i Nemačka žele da rasporede snage u Ukrajini, ali to “neće stvoriti probleme sa Rusijom”.

Američki predsednik Donald Tramp sastao se u ponedeljak u Bijeloj kući sa evropskim liderima i Vladimirom Zelenskim, sa kojima je razgovarao o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, Tramp je najavio i razgovore o mogućnoj razmjeni teritorija.
Tramp je nakon sastanka pozvao telefonom predsjednika Rusije Vladimira Putina i kojeg je informisao o rezultatima pregovora u Vašingtonu.

Nastavi čitati

Svijet

Gotovo DOGOVOREN sastanak – TRAMP najavio susret Putina i Zelenskog

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da američke trupe neće biti raspoređene američke trupe da brane granicu Ukrajine ni pod jednom bezbednosnom garancijom koja proizilazi iz mirovnog sporazuma o okončanju ruske invazije.

On je u intervjuu za Foks njuz rekao je da su evropski saveznici spremni da pošalju svoje vojnike na teren u Ukrajini kao deo bezbednosne garancije i da su SAD “spremne da im pomognu u vezi sa stvarima”.

“Kada je reč o bezbednosnim garancijama, oni (EU) su spremni da postave ljude na zemlji. Mi smo spremni da im pomognemo, posebno, možda, u vazduhu. Jer niko nema stvari koje mi imamo”, rekao je on.

Prema njegovim rečima, ako se postigne mirovni sporazum, “neće biti problema u dužem vremenskom periodu”.

“Postojaće određene bezbednosne garancije. Ali neće biti NATO-a , to je nešto što se definitivno nikada neće dogoditi”, dodao je.

On je istakao da je “na neki način već dogovorio” sastanak između ruskog lidera Vladimira Putina Putina i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ali da oni moraju da donesu konačnu odluku.

“Nekako sam se dogovorio sa Putinom i Zelenskim, i znate, oni su ti koji moraju da donose odluke, mi smo 7.000 milja daleko. Oni su ti koji moraju da povuku poteze”, rekao je Tramp i dodao da bi, ako bilateralni sastanci uspeju, on bio spreman da organizuje trilateralni sastanak i ” zaključio sporazum”.

Na pitanje Foks njuza o planovima da pokuša da organizuje bilateralni sastanak između Putina i Zelenskog, Tramp je istakao i da neki evropski lideri nemaju istu hitnost kao on kada je reč o zaustavljanju rata u Ukrajini i da je jedan od evropskih lidera u Beloj kući preporučio ponovni sastanak za “još mesec ili dva”.

“Jedan od gospodina, koji je sjajan momak, nadam se da ga nisam uvredio. Rekao je: ‘Pa, hajde da se vidimo za mesec ili dva i da vidimo’. Rekao sam: ‘Mesec ili dva? Imaćete još 40.000 mrtvih za mesec ili dva. to mora da se uradi večeras’. I jesam, zapravo. Pozvao sam predsednika Putina i pokušavam da zakažem sastanak sa predsednikom Zelenskim”, rekao je Tramp.

On je naveo da postoji “toplina” u odnosima između njega i ruskog predsednika Vladimira Putina, što se, kako kaže, moglo videti prilikom njihovog susreta prošlog petka u Enkoridžu na Aljasci.

“Videli ste to kada je on izašao iz aviona, kada sam i ja izašao iz aviona, postoji toplina… postoji taj prijatan osećaj… i to je dobra stvar, a ne loša stvar”, rekao je američki lider.

Na pitanje o jučerašnjem telefonskom razgovoru između njega i Putina, koji se odigrao dok su evropski lideri i ukrajinski predsednik bili u Beloj kući, Tramp je rekao da nije razgovarao sa predsednikom Rusije pred ostalim svetskim liderima jer je smatrao da bi to, kako je naveo, “bilo nepoštovanje” prema Putinu.

“Nisam to uradio pred njima, mislio sam da bi to bilo nepoštovanje prema predsedniku Putinu, znate da to ne bih uradio, jer nisu imali najtoplije odnose i zapravo predsednik Putin nije hteo da razgovara sa ljudima iz Evrope. Mislim, to je bio deo problema”, dodao je Tramp.

Tramp je naveo da su, po njegovom osećaju, Putin i Zelenski “u malo boljim odnosima nego što je očekivao”, iako i dalje postoji “ogromno nepoverenje”.

Nastavi čitati

Aktuelno