Zbog pojačane vojne potrošnje, ali i ekonomske krize koju su izazvali rat u Ukrajini i oporavak od pandemije korona virusa, mnoge vlade režu razvojnu pomoć, a jedan od pogođenih regiona će biti i zapadni Balkan.

Naime, kako pišu švajcarski mediji, Švajcarska priprema zakon kojim će u narednih četiri godine postepeno povećavati vojni budžet, a dio novca za oružje i vojsku bi trebalo da dođe rezanjem međunarodne pomoći.

Posebno pogođen region bi, kako ističe SWI, švajcarski javni emiter, trebalo da bude zapadni Balkan.

Ovaj medij ističe da će u naredne četiri godine u vojsku biti uloženo oko 4,6 milijardi dolara, a da zbog mehanizma kočenja javnog duga neće biti dozvoljeno zaduženje, što znači da će se morati rezati na drugim mjestima.

“Jedan prijedlog, koji prvenstveno podržavaju konzervativne stranke desnog centra, je da se polovina dodatnih sredstava za vojsku preusmjeri iz budžeta razvojne saradnje. Najveći dio toga bio bi uzet od Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), što bi vjerovatno rezultiralo povlačenjem sredstava od šest do osam od 34 zemlje u fokusu švajcarske razvojne politike. To bi uključivalo Albaniju, Srbiju i BiH, zemlje sa velikom dijasporom u Švajcarskoj”, piše SWI.

SWI tvrdi da je zapadni Balkan region od velikog geostrateškog značaja nakon ruske invazije Ukrajine, te da EU povećava izdvajanja u region, a ne smanjuje ih zbog njegove strateške važnosti.

Inače, važno je napomenuti da je tačno da je EU povećala izdvajanja za zapadni Balkan, ali je istovremeno značajno postrožila kriterijume.

To znači da će teoretski region na raspolaganju imati veliku količinu novca, ali da ako ne ispuni stroge uslove neće dobiti novac.

Najbolji slučaj je BiH, koja ima još vrlo malo vremena da podnese listu reformi u sklopu Plana rasta za zapadni Balkan, nakon čega će trajno izgubiti 70 miliona evra. Osim toga, EU je značajan dio programa za zapadni Balkan, pod uticajem desno orijentisanih stranaka, usmjerila u programe bezbjednosti i suzbijanje ilegalnih migracija.

Jedna od zemalja koje će, kao i EU, povećati ulaganja u zapadni Balkan su SAD, koje planiraju u region investirati 2,5 milijardi dolara u narednih deset godina.

Matijas Her, direktor “Helvetasa” za istočnu Evropu, nevladine organizacije koja implementira razvojne programe švajcarske Vlade, upozorio je da bi povlačenje sa zapadnog Balkana bilo greška i u pogledu strateške bezbjednosti.

“Pojačavanje ulaganja u vojsku je legitiman interes Švajcarske. Međutim, razvojna saradnja je dio spoljne i bezbjednosne politike. Na zapadnom Balkanu razvojna saradnja značajno je doprinijela stabilizaciji regiona”, kaže on, prenosi SWI.

I Velika Britanija smanjuje ulaganja u razvojne programe, ali povećava sredstva u inostranstvu radi suzbijanja ilegalnih migracija, što je veliki politički problem u toj zemlji, a Bloomberg piše da će Vlada Britanije usmjeriti dodatnu potrošnju na stranu pomoć ka mjerama za podsticanje ljudi da ostanu u svojim zemljama umjesto da migriraju u Veliku Britaniju. Zapadni Balkan, ipak, za Vladu Britanije, po svemu sudeći, ostaje prioritet, ali će naglasak biti na sektoru bezbjednosti i suzbijanju ruskog i kineskog uticaja.

U Njemačkoj se vodi debata o ukidanju Ministarstva za razvoj, a internet portal Njemačkog radija ističe da njemački liberali, jedna od tri stranke koja čini njemačku saveznu vladu, želi u budžetu za 2025. godinu rezati ulaganja u međunarodni razvoj. Njemački radio ističe da se SDP, njihov koalicioni partner, protivi ovim mjerama, koje bi, kako tvrdi, bile protiv njemačkih interesa u inostranstvu.

Prema saznanjima Politica, njemačka Vlada blizu je odluke da ukine Ministarstvo za razvoj i premjesti svu razvojnu pomoć u Ministarstvo spoljnih poslova, čime bi, kako naglašavaju, došlo do povećanja efikasnosti i smanjenja birokratskih troškova.

Ekso Krajšer, direktor za Evropu nevladine organizacije “One”, tvrdi da će njemačka spoljna politika trpjeti štetu ako ukine ili smanji međunarodnu pomoć, a kao primjer je naveo Veliku Britaniju koja je 2020. pod vodstvom tadašnjeg premijera Borisa Džonsona smanjila međunarodnu pomoć i time, kako tvrdi, pretrpjela štetu za svoj međunarodni uticaj.