Connect with us

Banjaluka

SVAKA PROMJENA ZAHTIJEVA I PERIOD PRILAGOĐAVANJA: Banjalučki biciklisti ZADOVOLJNI novim režimom saobraćaja

Budući da je u toku velika transformacija i modernizacija saobraćaja u Banjaluci, uvođenje jednosmjernog režima u ulici Kralja Petra I Karađorđevića izazvao je, očekivano, burne reakcije Banjalučana.

Svaka promjena zahtijeva i period prilagođavanja, a potrebno je i određeno vrijeme kako bi se utvrdila konkretna dobit, ali i nedostaci.

Upravo uvođenjem jednosmjernih ulica u užem centru Banjaluke trebalo bi da se stane u kraj svakodnevnim gužvama, te doprinese poboljšanju odvijanja saobraćaja, razvoja javnog prevoza i bisiklističkog saobraćaja. Sve ovo, ujedno, predstavlja i viziju razvoja grada po principima održive mobilnosti.

Među vozačima često vlada mit da jednosmjerne ulice izazivaju konfuziju, međutim kako su istraživanja pokazala, upravo ovakav sistem odvijanja saobraćaja donosi mnogo više prednosti, naročito u dijelovima gradova koje su saobraćajne žile kucavice. U mnogim slučajevima, jednosmjerne ulice mogu olakšati brži i efikasniji protok saobraćaja jer nema potrebe za zaustavljanjem zbog vozila koja nailaze iz suprotnog smera.

Pored toga primjeri iz drugih gradova su pokazali da vozači prave mnogo manje zaokreta i skretanja što može smanjiti rizik od nezgoda, sačuvati ljudske živote i spriječiti brojne povrede.

Uvođenjem jednosmjerne ulice stvoren je prostor za formiranje biciklističkih staza, ali i posebnih traka koje će koristiti putnici javnog prevoza, kao i putnici u taksi vozilima.

Na ovaj način Grad želi da podigne svijest građana o koristima bicikla kao prevoznog sredstva što će doprinijeti manjoj gužvi, ali i manjem zagađenju vazduha u centralnoj gradskoj zoni.

(Foto: A. Čavić)

Na društvenim mrežama moguće je ovih dana pročitati brojne pohvale, ali i određena nezadovoljstva Banjalučana. Među onim “glasnijima” koji su detaljno upućeni u saobraćajne propise i žele pomoći građanima tumačeći izmjene, posebno se istakao glas banjalučkog aktiviste, pokretača, te jednog od članova građanske inicijative “Rekreativna zona Banjaluka”, aktivnog bicikliste Gorana Pivaševića.

Budući da se najviše polemike povelo upravo oko trake za javni prevoz, te biciklističkih traka, Pivašević je na jednom od FB statusa dao detaljno i vrlo koncizno objašnjenje koje prenosimo u cijelosti.

“1. KAKO ULAZE/IZLAZE PUTNICI NA STAJALIŠTIMA – GDJE BUDU BUS I TAKSI VOZILO.
Prema projektu autobusi i taksi vozila u Kralja Petra I Karađorđevića NE SMIJU da skreću u biciklističku traku, niti u traku za ostala motorna vozila, na svim mjestima gdje imaju punu liniju.
Zato oni na stajalištima OSTAJU U SVOJOJ TRACI, a na biciklističku traku (trebala bi biti i platforma, kako bi olakšao ulazak i izlazak putnika i naglasio površinu u kojoj se dešava miješanje putnika i biciklista) putnici silaze ili ulaze u autobus.

2. KAKO SE PONAŠAJU BICIKLISTI NA STAJALIŠTIMA
Za to vrijeme dok je autobus na stajalištu biciklisti MORAJU da stanu (imaju bijelu liniju koja je u istoj funkciji kao i bijela linija ispred pješačkog prelaza) i propuste putnike koji ulaze/izlaze. Kada putnici uđu biciklisti idu dalje.

3. KAKO SE PONAŠAJU PUTNICI
Putnici ne smiju biti na bicikilstičkoj stazi, već autobus čekaju na trotoaru, na poziciji gdje će se autobus u svojoj traci zaustaviti. Kada autobus dođe, onda pažljivo pogledaju da nije neki biciklista u pokretu i onda idu na biciklsitčku stazu/prostor gdje pustnici ulaze u autobus. Isto je i sa izlaskom.

4. MIMOILAŽENjE DVA AUTOBUSA/TAKSI VOZILA NA ISTOM STAJALIŠTU
Ukoliko ispred jednog autobusa postoji drugi koji čeka ulazak/izlazak putnika, drugi autobus koji je spreman za polazak ne mora da čeka, već na tom mjestu MOŽE da koristi traku za automobile i zaobiđe autobus koji prima putnike i onda da se vrati u svoju žutu traku traku ili da skrene desno. Zato postoji isprekidana žuta linija. Tamo gdje je puna žuta linija autobus NE SMIJE da prelazi u druge trake.

5. KRETANjE OSTALIH VOZILA
Tamo gdje je puna bijela linija ostala vozila ne smiju da prelaze, niti bicikli. Vozila imaju mogućnost da uđu u traku za autobus samo pred raskrsnicom gdje im je omogućeno prestrojavanje za skretanje u desno. Zato postoji bijela strelica za desno i žuta strelica za pravo (što znači da će se u produžetku opet nastaviti BUS traka)

ZAKLjUČAK:

Uglavnom, potrebno je da svi učesnici u saobraćaju (putnici, biciklisti, vozači motoznih vozila) malo shvate šta je iscrtano (isprojektovano) i da se neke stvari malo dorade, a to je dodatna vertikalna signalizacija.

Gradu sam sugerisao (preko svoje objave ako čitaju) da za kretanje biciklista u Kralja Petra I Karađorđevića MORA postojati vertikalna signalizacija za objašnjenje kretanja, jer ukoliko se horizontalna signalizacija spere ili je snijeg ili prašina prekriju, može nastati veliki problem, pogotovo kod ove trake koja je u suprotnom smjeru.
Dorada je neophodna.

Upoznavanje učesnika u saobraćaju je neophodno.

Rješenje je dobro, samo ako će se i dalje raditi ne praćenju stanja na ostalim saobraćajnicama i daljem uvođenju biciklističkog saobraćaja i promociji gradskog saobraćaja.

Ukoliko se to dalje ne bude radilo, ova promjena neće biti ništa posebno za gužve u saobraćaju.

Gužve u saobraćaju nisu rezultat ovih promjena, već su uslovljene kretanjem velikog broja ljudi u automobilima u istom trenutku, na saobraćajnicama koje se ne mogu proširiti.

Mora se raditi na smanjenju broja motornih vozila na saobraćajnici.

SVI MORAJU SHVATITI: nikakvi parkinzi, šire saobraćajnice, izmjena rada semfora, kružni tokovi NEĆE promijeniti gužvu u saobraćaju.

SAMO PROMJENA NAČINA PREVOZA LjUDI – više biciklista, sa više prostora za vožnju (više priče u javnosti o tome) i bolji gradski prevoz.

Niko ne mora da napusti svoje vozilo i vozi bicikl ili gradski prevoz. Samo je potrebno DA SE OMOGUĆI funkcionalnije kretanje biciklima u skladu sa već postojećim zakonskim propisima. Bicikli mogu voziti po kolovozu i bez ovih linija, tako da vozači nemaju pravo da se ljute na bilo koga.

Kada se omogući bolje kretanje biciklima, više će ljudi koristiti bicikl za prevoz, a ne samo za rekreaciju. Tako će se stvoriti i veći prostor za sve one koji vole da se prevoze automobilima”.

U suštini, Pivašević smatra da će kada novi princip saobraćaja “zaživi”, gužve biti mnogo manje, jer će, kako navodi, mnogo više ljudi izabrati bicikl (pogotovo na iznajmljivanje, dva klika i 5-10 minuta pedalanja) da obavi posao, nego da sjedi u koloni i poslije traži parking, pa tek onda obavi posao.

“Neko nikada neće uzeti bicikl i uvijek će ići automobilom, što je sasvim u redu i legitimno”, zaključio je Pivašević.

Takođe, mnogo negativnih reakcija pojavilo se i u vezi sa kretanjem biciklista u suprotnom smjeru u odnosu na ostatak traka na kolovozu. Popularni banjalučki aktivista komentarisao je i ovaj “problem” na koji su ukazali, kako kaže, politički glasnogovornici, koji prema njegovom mišljenju, ne poznaju zakon.

Slično mišljenje ima i novinar Adriana Basara, koja uglavnom koristi bicikl kao prevozno sredstvo i koja kaže se uvođenjem novog režima osjeća mnogo sigurnije dok vozi.

“Preporučila bih bolju vertikalnu signalizaciju za bicikliste, jer na horizontalnu signalizaciju dosta utiču vremenski uslovi. Takođe, potrebno je staviti stubiće koji će razdvajati biciklističku stazu od traka za automobile i autobuse, kao i rampu kod autobuskih stanica”, kaže Basara dodajući da je primjetila da autobusi nastavljaju po starom da se potpuno približe ivičnjaku, presijecajući tako biciklističku stazu.


(Foto: Siniša Pašalić)

“Naravno, obaveza bicikliste je svakako da sačeka da putnici izađu ili uđu u autobus. U svakom slučaju, ovo je definitivno promjena na bolje i željela bih da Grad nastavi da unapređuje koncept biciklističkog, kao i javnog prevoza”, poručila je naša sagovornica.

Važno je napomenuti i da radovi, a koji se preduzimaju kako bi koncept jednosmjernog saobraćaja bio kompletan i imao puni efekat.

“Ovo je naročito važno iz razloga kako bismo ostvarili naš cilj, a to je da Banjaluka postane grad urbane mobilnosti po svjetskim standardima i zasigurno da su intervencije u ovom dijelu grada jako važne posebno u ovom momentu kada zbog djelovanja republičke inspekcije još nisu završeni radovi na kružnom toku kod Ekvatora”, rekao je gradski menadžer Bojan Kresojević.

Sasvim sigurno, kako je naveo, Banjaluka će biti grad koji “zagovara” veću upotrebu biciklizma i javnog prevoza, posebno uzimajući u obzir intervencije koje će biti nastavljene.

“To su uspostavljanje „pametnih semafora“, koji će u skladu sa obimom saobraćaja prilagođavati svoje signale, kao i unapređenje bezbjednosti biciklista uspostavljanjem fizičkih barijera. Sve su to naše reakcije na osnovu praćenja situacije u prethodnim danima. Nakon sedam dana od uspostavljanja režima jednosmjernog saobraćaja, koji je u još nekoj nepotpunoj fazi, možemo reći da su rezultati pozitivni i to je razlog da nastavimo sa svim ovim intervencijama – poručio je Kresojević uz zahvalnost radnicima koji su izdvojili i nedjelju za rad da se iskoristi lijepo vrijeme i što prije okončaju planirane intervencije.

Related Topics:

Banjaluka

STUDENTI ISTRAŽIVALI TAJNE KASTELA: 12 skeleta, grnčarija i novi slojevi istorije

Vijekove istorije skrivene među zidinama Kastela ove godine istraživalo je 20 studenata sa javnih univerziteta iz Republike Srpske zajedno sa arheolozima, a među najznačajnijim pronalascima “Škole arheologije 2025” jeste jama s grnčarijom, vjerovatno iz ranije praistorije.

Pronađena jama sa dosta starijom grnčarijom
Prema riječima docenta dr Ivane Pandžić, muzejske savjetnice u Muzeju Republike Srpske, studenti i arheolozi su ove godine nastavili s radom koji je započet prethodnih godina s obzirom na to da je ovogodišnja škola organizovana šesti put za redom, a učestvovali su studenti sa prve, druge i treće godine sa predmeta istorija i arheologija sa Filozofskih fakulteta.

“Možemo reći da smo ove godine imali neočekivani nalaz jedne jame sa dosta starijom grnčarijom, kojoj ćemo raditi analizu, ali mislimo da je dosta starija u odnosu na sve do sada što smo pronašli, možda ranija praistorija”, navodi Pandžićeva.

Kako navodi, svake godine na Kastelu pronalaze standardne predmete poput keramičkog materijala ili životinjskih kostiju iz različitih perioda, jer je prostor tvrđave višeslojni lokalitet.

Identifikovano 12 ljudskih skeleta
“Ono što je nas ranije iznenadilo jeste postojanje takozvane nekropole, to jest groblja, gdje do sada imamo identifikovanih 12 ljudskih skeleta, od kojih su dva dječija. Sama obrada skeleta na lokalitetima je vrlo zahtjevna i traje. Jedan skelet od ove godine nam je ostao da ga završimo, a ostali su i dijelovi koje još nismo ni započeli istraživati”, kaže Pandžićeva u razgovoru za “Nezavisne novine” dodajući da bi do sljedeće godine trebalo da imaju laboratorijske rezultate, a tako i više podataka o skeletima, poput starosti, perioda iz kog potiču i slično.

Prema njenim riječima, njihov cilj je jasan – da upotpune priču Kastela između rimskog i turskog perioda, jer se zna da se živjelo na Kastelu, ali ne postoji mnogo materijalnih podataka o tome.

“Imamo jedan određeni cilj, a to je da uhvatimo krajnje konture objekata koje istražujemo. Do njih imamo još. Ako nas bude više sljedeće godine i ako budemo imali više sredstava i ostanemo malo duže, onda bi to išlo sve brže i imali bismo još više rezultata”, kaže ona.

Važno znati interpretirati istorijske podatke
U razgovoru za “Nezavisne novine”, Pandžićeva ističe da praktični dio mnogo znači studentima za potpuno razumijevanje predmeta i interpretaciju podataka.

“I arheolozi i istoričari koji se bave periodima u kojim se arheologija intenzivno koristi, moraju da znaju interpretirati arheološke rezultate u svojim radovima, kao što i mi arheolozi koristimo istorijske podatke. Nama je dokumentacija najbitnija i mi stvarno vodimo računa da sa naučne i praktične strane sve bude urađeno po protokolima, jer arheologija je destruktivna nauka. Vi kad jednom nešto otkrijete i uklonite sa terena, vi ste to na neki način uništili i, ako nemate dobru dokumentaciju, vama je to na neki način propalo”, navodi ona.

Organizovana i predavanja za studente
Osim što su bili na terenu, studenti su prisustvovali i brojnim predavanjima koja su održana u okviru Škole arheologije.

“Mislim da smo ove godine imali najraznovrsnije predavače i imali smo najviše predavača iz inostranstva. Imali smo kolegu Tomasza J. Chmielewskog iz Poljske, koji je pričao o istraživanjima odijevanja od praistorije do danas. Imali smo koleginicu Kseniju Đukić, bioarheologa, i kolegu Gorana Kalinića iz Banjaluke. Završetak je bio najspektakularniji, jer je bio umjetnik iz Brisela Mathieu Hendrickx, koji je u junu boravio u Banjaluci u okviru svog istraživanja na temu mača iz Vrbasa, a koji je radio umjetnički performans na tu temu”, istakla je Pandžićeva.

Inače, projekat finansiraju Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Grad Banjaluka.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ ČESTITAO MITROVDAN: Sloboda nije data, već stečena žrtvom naših heroja

U ime Grada Banje Luke i u svoje ime, gradonačelnik Draško Stanivuković čestitao je svim borcima i Boračkoj organizaciji Republike Srpske krsnu slavu – Mitrovdan.

-Na ovaj dan sa dubokim poštovanjem pamtimo heroje koji su, braneći svoj narod i svoju zemlju, dali ono najvrednije – svoj život. Njihova žrtva je temelj naše slobode i naše Republike Srpske – poručio je gradonačelnik.

Kako je naveo – „danju i noću, pod teškim uslovima, oni su čuvali ono što danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo“.

-Zato je naše trajno opredjeljenje: da pamtimo, da poštujemo i da čuvamo Republiku koju su nam ostavili. Svim borcima iz Republike Srpske, za njihovu nemjerljivu žrtvu, odužili smo se izgradnjom Centralnog spomen –obilježja u centru Banje Luke. Neka nas Mitrovdan podsjeti da sloboda nije data, već stečena. Sa osjećajem poštovanja i zahvalnosti, želim da krsnu slavu obilježite u miru i zdravlju!

Srećna slava i vječna slava herojima – naveo je gradonačelnik u čestitki.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ BANJAC: Banjaluka postaje grad aktivnog, zdravog i srećnog života

Naš cilj je da Banjaluka postane grad u kojem se živi aktivno, zdravo i zadovoljno i upravo korak ka tome su brojni projekti koje radimo, poručila je Mirna Savić Banjac, gradski menadžer.

Jedan od tih projekata, kako je navela, jeste najveći sportsko-rekreativni centar u Banjluci, koji je uspješno izgrađen i stavljen na raspolaganje sugrađanima.

“Ovo novo mjesto vjerujem da će vrlo brzo postati omiljeni kutak svih naših sugrađana. Ovo je prostor u kojem će svako pronaći nešto za sebe, od sportskih terena, staza za trčanje i šetnju do mjesta za odmor, druženje i uživanje. Posebno mi je drago što ovaj centar spaja sve generacije, od najmlađih do najstarijih, jer upravo zajedništvo i aktivan život čine naš grad ljepšim i življim”, kazala je Savić Banjac.

Dodala je da se nastavlja i izgradnja šetališta uz Vrbas, jednog od najljepših i najomiljenijih dijelova našeg grada.

“Na dionici od Švedske plaže do Vrućice Banjalučani će uskoro dobiti još jedan uređen dio za šetnju, rekreaciju i uživanje uz našu rijeku. Ovim radovima nastavljamo višegodišnji plan uređenja obale Vrbasa, sa ciljem da stvorimo šetalište koja će spajati ključne dijelove grada. Već naredne godine radovi će biti nastavljeni sve do Venecija mosta, nakon čega ćemo imati šetalište dugo više od pet kilometara. Cilj je jasan, uređena obala, uređena Banjaluka”, dodala je Savić Banjac.

Nastavi čitati

Aktuelno