Connect with us

Politika

“SVAKI DIO SRPSKE MORAMO ČUVATI!” STANIVUKOVIĆ: Kroz istoriju je Dejtonski sporazum razgrađivan “korak po korak”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković u emisiji Uranak na K1 televiziji istakao je da nijedna politička stranka ne bi trebalo da učestvuje na prevremenim izborima u Republici Srpskoj, ukazujući na dugogodišnju institucionalnu blokadu i politički zastoj u ovom entitetu.

„Moramo svaki deo naše zemlje da čuvamo, to je imperativ. Republika Srpska je odbranjena od 1992. do 1995. godine i međunarodno oblikovana kroz Dejtonski sporazum, gde je naša matica Srbija potpisnica zajedno sa svetskim silama“, rekao je Stanivuković, dodajući da od prvog dana nastanka do međunarodnog priznanja Republika Srpska svakodnevno vodi borbu za očuvanje svojih nadležnosti.

Gradonačelnik je istakao da su mnoge nadležnosti prenete na nivo Bosne i Hercegovine, čime je, po njegovom mišljenju, oslabljen suverenitet Republike Srpske.

„Veoma često državnost BiH predvođena bošnjačkim političarima znači unitarizaciju, što slabi entitete, a jača državu. Cilj je da entiteti ostanu bez snage“, naveo je Stanivuković. On je kritikovao ulogu međunarodnih faktora i visoke predstavnike, tvrdeći da je kroz istoriju Dejtonski sporazum bio razgrađivan „korak po korak“.

„Imali smo snagu da odbranimo Republiku Srpsku i da dobijemo državu u državi sa 83 nadležnosti. Danas je sve to umanjeno, a Ustavni sud BiH ukinuo je himnu i grb Republike Srpske“, rekao je gradonačelnik.

Govoreći o ulozi predsednika Republike Srpske i odnosu prema institucijama, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković istakao je da danas ne želi da postupi kao Dodik prema prethodnom predsedniku.

„Danas kao neko ko je Milorad bio pre 25 godina ja neću raditi ono što je Dodik radio tada nekadašnjem predsedniku. Ali je ne želim tu priliku da iskoristim. Bez obzira pa da je više nikad ne dobijem. Danas moja generacija koja je rođena u tom trenutku, kaže predsednik Republike Srpske je došao na tenkovima i došao je tako što je pristao da visoki predstavnik smeni Poplašena koji je u tom trenutku imao 300 hiljada Srba koji su glasali za njega da bude predsednik Republike Srpske. Moram reći mi Srbi tada ili jedan deo Srba je pristao na obezglavljivanje legitimno izabranog predstavnika Srba. I 30 godina posle toga nama se isto dešava.“

O značaju jedinstva i zaštiti institucija Republike Srpske, Stanivuković je dodao:

„Moja poruka je: Moramo zajedno jednom sa maticom našom Srbijom, sa srpskim korpusom, sa crkvom, akademskim predstavnicima našim, sa najjačim predstavnicima institucija jednom sesti i reći – Ovo mora biti poslednja žrtva na koju pristajemo. Sud BiH vodi montirani proces protiv institucije predsednika koji ja ne dam za živu glavu, ne Milorada Dodika, mi se politički razlikujemo, ja želim da vidim instituciju predsednika Republike Srpske, svoju Republiku Srpsku, i kad je tu Dodik i kad nije. Nemojte da budemo zaslepljeni političkom borbom. Koliko god se mi razlikovali, mi smo ostali bez institucije predsednika Republike Srpske koja je smenjena mimo ustava, mimo zakona, mimo volje našeg naroda. Ako postoji značajan deo političara i ako na kraju sam SNSD pristane na ovakve izbore, nažalost onda su oni pristali na ovaj politički proces. Moj stav je od početka bio – Ne idite na takav sud, jer je to strani faktor koji destabilizuje našu Republiku Srpsku. Zato je moj stav koliko god se politički razlikovali, moramo pokazati jedinstvo “, zaključio je Draško Stanivuković.

Related Topics:

Politika

KO JE STVARNI PREDSJEDNIK SRPSKE? Opozicija tvrdi da Dodik upravlja Palatom, a da je Karan samo formalno na funkciji

Opozicija i analitičari tvrde da je institucija predsjednika Republike Srpske potisnuta političkim uticajem Milorada Dodika, dok zvanične aktivnosti pokazuju da Siniša Karan obavlja predsjedničku funkciju

Ko je danas stvarni centar političke moći u Republici Srpskoj – predsjednik Republike Siniša Karan ili lider SNSD-a Milorad Dodik?

To pitanje sve češće otvara opozicija, koja tvrdi da je institucija predsjednika Srpske posljednjih mjeseci potisnuta u drugi plan i da ključne političke odluke i dalje donosi Dodik, iako on više ne obavlja funkciju predsjednika Republike.

Siniša Karan je zvanično izabran za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, a Centralna izborna komisija BiH potvrdila je njegov izbor u februaru ove godine.

Ipak, opozicioni političari i analitičari ocjenjuju da formalna funkcija i stvarni politički uticaj nisu isto.

„Dodik se i dalje oslovljava sa predsjedniče“

Mirjana Orašanin smatra da je institucija predsjednika Republike ozbiljno izgubila autoritet.

Ona kao jedan od pokazatelja navodi činjenicu da se u javnosti Milorad Dodik i dalje često oslovljava sa „predsjedniče“, iako tu funkciju od februara zvanično obavlja Siniša Karan.

„Ona je potpuno obezvrijeđena. To vidimo kroz gospodina Sinišu Karana koji se danas praktično nigdje ne predstavlja kao predsjednik Republike Srpske. Skoro da i nema građanina koji može reći da je on predsjednik Republike Srpske, a Milorada Dodika svi oslovljavaju sa predsjedniče“, tvrdi Orašanin.

Prema njenoj ocjeni, takav odnos prema najvišoj instituciji u Srpskoj predstavlja širi problem funkcionisanja institucija.

Istovremeno, zvanični protokol pokazuje da Karan obavlja aktivnosti predsjednika. Samo početkom septembra sastajao se sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, a 3. septembra uručio je odlikovanja izraelskom ministru Amihaju Šikliju i ambasadoru Izraela u BiH Galit Peleg.

„Institucije su privatizovane“

Politikolog Milenko Dačević smatra da problem nije samo u odnosu Dodika prema instituciji predsjednika, već u načinu na koji, prema njegovoj ocjeni, funkcioniše čitav politički sistem Republike Srpske.

„Institucije Republike Srpske odavno su zarobljene, privatizovane i otuđene. Otuđila ih je samovoljna politička elita koja polako, ali sigurno sprovodi postupak stvaranja privatne države, partijske države, porodične države i lične države“, rekao je Dačević.

On posebno ukazuje na politički uticaj predsjednika SNSD-a, tvrdeći da Dodik i dalje javno iznosi prijedloge i inicijative koje potom institucije vlasti realizuju.

Opozicija kao primjere navodi najave zakona, različite mjere pomoći građanima i odluke koje se, prema njihovoj ocjeni, prvo pojave u Dodikovim javnim istupima, a potom ih nadležni organi sprovode.

Marković: „Uzurpirao je funkciju predsjednika“

Narodni poslanik Slaviša Marković ide korak dalje i tvrdi da je Dodik praktično preuzeo dio ovlašćenja koja pripadaju instituciji predsjednika Republike.

„Govorim konkretno o predsjedniku SNSD-a, koji je uzurpirao funkciju predsjednika Republike i da tome niko ništa ne pridaje značaja“, tvrdi Marković.

On posebno problematizuje korištenje resursa institucije predsjednika Republike za aktivnosti u kojima učestvuje Dodik.

„Postalo je sasvim normalno da čovjek, koji je predsjednik jedne političke partije, leti helikopterskim servisom, da on kao predsjednik političke partije troši budžet predsjednika Republike, a da predsjednika Republike gospodina Karana niko nije vidio već ova tri mjeseca“, rekao je Marković.

Ove tvrdnje predstavljaju političke optužbe opozicionog poslanika i za njih u dostavljenom materijalu nisu navedeni dodatni dokazi ili dokumentacija.

Karan ima funkciju, ali pitanje političke moći ostaje

Zvanične informacije, s druge strane, pokazuju da Karan nije potpuno odsutan iz javnog i institucionalnog života.

Njegov kabinet redovno objavljuje protokol predsjednika, uključujući sastanke, prijeme i međunarodne kontakte. Karan je, između ostalog, početkom septembra predsjedavao sastankom sa izraelskim zvaničnicima u Palati Republike, kojem je prisustvovao i Milorad Dodik.

Upravo ta činjenica dodatno otvara političko pitanje koje postavljaju opozicija i dio javnosti: da li je problem u tome ko formalno obavlja funkciju ili ko u praksi ima najveći politički uticaj?

Karan je izabran kao kandidat SNSD-a, čiji je predsjednik Dodik, pa opozicija smatra da promjena na funkciji predsjednika Republike nije značila i promjenu odnosa političke moći unutar vladajuće strukture.

„Institucije moraju biti vraćene u službu građana“

Orašanin smatra da bi izlaz trebalo tražiti u reformi pravnog i pravosudnog sistema.

„Svako ko se ogriješio o službeni položaj, ko je zloupotrijebio službenu funkciju, treba da odgovara i ne može više da obavlja javnu funkciju. Suština je da institucije trebaju biti vraćene u službu javnog interesa, jer one zbog toga i postoje“, poručuje Orašanin.

Politički spor oko odnosa Dodika i Karana tako postaje širi spor oko toga koliko su institucije Republike Srpske nezavisne od političkih partija i njihovih lidera.

Dok je Karan formalno i ustavno predsjednik Republike, njegovi kritičari tvrde da ključnu političku riječ i dalje ima Dodik.

U konačnici, odgovor na pitanje ko zaista donosi odluke ne daje sama funkcija, već način na koji institucije rade i ko u praksi ima posljednju riječ.

A upravo oko toga opozicija sada otvara novo političko pitanje: da li je promjenom predsjednika Republike Srpske promijenjen i centar stvarne političke moći – ili je samo promijenjeno ime na funkciji?

Nastavi čitati

Politika

VUKOMANOVIĆ OŠTRO NA SNSD: „O Miniću su rekli sve samo jednim transparentom“

Šef Kluba poslanika PDP-a tvrdi da je poruka „Milorad Dodik jedini predsjednik!“ sa početka kampanje SNSD-a za Savu Minića otkrila kako vladajuća stranka zapravo vidi svog kandidata.

Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Tanja Vukomanović oštro je komentarisala početak kampanje SNSD-a za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske.

Vukomanović je na društvenim mrežama poručila da je SNSD, prema njenom tumačenju, svom kandidatu Savi Miniću poslao jasnu političku poruku – i to jednim transparentom.

„SNSD je otvorio kampanju Save Minića transparentom: ‘Milorad Dodik jedini predsjednik!’ Tu su svom kandidatu rekli više nego što bi opozicija mogla za ovih mjesec dana“, navela je Vukomanović.

„AKO JE DODIK JEDINI PREDSJEDNIK, ŠTA ONDA RADI MINIĆ?“

Ona smatra da se kampanjom SNSD-a otvara pitanje stvarne uloge njihovog kandidata.

„Ako je Dodik jedini predsjednik, Minić vodi kampanju za funkciju za koju su mu na otvaranju kampanje rekli da pripada drugom“, navela je Vukomanović.

Prema njenoj ocjeni, takva poruka može biti problematična za kandidata koji pokušava da građane ubijedi da upravo on treba da preuzme funkciju predsjednika Srpske.

„Teško je tražiti od naroda da vjeruje u kandidata u kojeg ni njegova stranka ne vjeruje, jer zašto bi građani izabrali za predsjednika čovjeka kojeg na mjestu predsjednika ne vidi ni stranka koja ga je kandidovala, a očigledno ni on sam sebe“, poručila je ona.

„IZBORI SLUŽE DA VLAST VRATE U STVARNOST“

Vukomanović je svoju poruku završila pozivom građanima da na izborima pažljivo biraju.

„Narode, birajte pametno. Kad vlast izgubi osjećaj za stvarnost, izbori služe da je narod u stvarnost vrati“, zaključila je šef Kluba poslanika PDP-a.

Njene izjave predstavljaju političku kritiku SNSD-a i njegovog kandidata, dok će konačnu ocjenu o tome kome građani daju podršku donijeti birači na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

DRINIĆ IZ PISKAVICE: „Politika sela mora da se vodi među ljudima, a ne iz centra grada“

Generalni sekretar PSS-a poručio da poljoprivrednicima treba obezbijediti sigurnije podsticaje, plasman proizvoda i pravedniji pristup zemljištu u zakupu.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić dan je započeo u Piskavici, gdje je prisustvovao molitvi i parastosu za 64 poginula borca.

Parastos je služen u Hramu Svete Trojice, a Drinić je poručio da su poginuli borci, kako je naveo, „istinski stvaraoci Republike Srpske“.

„Njihove žrtve su temelj naše državnosti i naša trajna obaveza da je čuvamo“, poručio je Drinić.

„POLITIKA SELA MORA DA SE VODI MEĐU LJUDIMA“

Govoreći o životu u Piskavici, Drinić je istakao značaj ovog banjalučkog kraja i njegovih stanovnika.

Prema njegovim riječima, Piskavica je najveća mjesna zajednica na području Banje Luke, a karakterišu je domaćini koji, kako je naveo, čuvaju tradiciju, običaje i život na selu.

„Zato politika sela mora da se vodi među ljudima, a ne iz centra grada“, istakao je Drinić.

PODSTICAJI, SIGURAN PLASMAN I ZEMLJIŠTE ZA ONE KOJI PROIZVODE

Drinić je posebno govorio o položaju poljoprivrednika, naglašavajući potrebu za većom sigurnošću u proizvodnji.

Kako je poručio, poljoprivrednicima treba obezbijediti podsticaje za proizvodnju i siguran plasman proizvoda, uz snažniju podršku nadležnog ministarstva.

Posebno se osvrnuo na pitanje poljoprivrednog zemljišta u zakupu.

„Zemljište u zakup treba da dobijaju oni koji imaju stočni fond i zaista proizvode“, rekao je Drinić.

Prema njegovim riječima, politika prema selu mora biti zasnovana na potrebama ljudi koji žive i rade na selu, a ne samo na odlukama koje se donose u gradskim centrima.

Nastavi čitati

Aktuelno