Connect with us

Politika

Sve izvjesniji izbori po “ŠMITOVIM PRAVILIMA”

Akti koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na posljednjoj sjednici, između ostalog i Izborni zakon Republike Srpske, dostavljeni su Vijeću naroda, gdje će Klub Bošnjaka pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa, i sve izvjesnije je da će se izbori i u Republici Srpskoj sprovoditi po Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika BiH.

“Mi ćemo održati sjednicu našeg kluba u Vijeću naroda RS i razmotriti sve zakone koje su nam dostavili. Ono što mogu prije kazati jeste da pretpostavljam da će Klub Bošnjaka pokrenuti pitanje vitalnog nacionalnog interesa, kada je u pitanju Izborni zakon, zato što nije u skladu sa Ustavom BiH i nije u skladu sa Izbornim zakonom koji je na nivou BiH”, rekao je Adil Osmanović, delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske dodajući da je moguće da se, osim toga, pokrene i pitanje vitalnog nacionalnog interesa i na Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, kao i Zakon o imunitetu Republike Srpske.

Kada je riječ o Izbornom zakonu Republike Srpske, i sam zakonodavac, odnosno vlast, bila je svjesna da se uobičajeni rokovi ne mogu ispoštovati i iz tog razloga ih je praktično suspendovala. Primjera radi, odredba Izbornog zakona Republike Srpske da se izbori raspisuju 150 dana od dana održavanja je suspendovana, isto kao i odredba da politička stranka podnosi prijavu za ovjeru Republičkoj izbornoj komisiji najkasnije 135 dana prije održavanja izbora. Takođe, suspendovan je i rok koji kaže da Republička izborna komisija ovjerava prijavu političke stranke za učestvovanje na izborima, ako su ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijave.

Iz nezvaničnih razgovora sa zvaničnicima izborne administracije i politike može se zaključiti da će izbori u Bosni i Hercegovini biti održani, i to po Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Šmit, osim u slučaju da lideri koji čine vlast na nivou BiH ne dogovore nova pravila.

“Čitao sam Ankes 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje je tačno definisano da će BiH u budućem periodu definisati stalnu izbornu komisiju, naravno, CIK koji će u budućnosti sprovoditi izbore u državi koja se zove BiH. I kada vidimo Aneks 3, konkretno u ovom slučaju, i kada vidimo način na koji aktuelna vlast pokušava da manipuliše građanima, onda ćemo zaključiti da je to sigurno prostor koji ima ozbiljan sukob s Aneksom 3 Dejtona i to nam sigurno ne ide u prilog”, rekao je Vukota Govedarica, šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Što se tiče eventualnog dogovora lidera koji čine vlast na nivou BiH o Izbornom zakonu BiH, samo u slučaju tog dogovora Izborni zakon BiH koji je nametnuo Šmit neće se primjenjivati, ali to je teško očekivati.

“Izborni zakon BiH treba izmijeniti do dana raspisivanja izbora. Ako se to ne uradi, kada se raspišu izbori, oni se sprovode po Izbornom zakonu BiH koji je vrijedio na dan kada su raspisani izbori i to piše jasno u zakonu. Imali smo takav slučaj 2004. godine u vezi s nacionalnim manjinama. Tada smo raspisali izbore, a nekoliko dana nakon toga usvojen je i stupio na snagu novi zakon, međutim te odredbe za nacionalne manjine primjenjivale su se tek na izborima 2008. godine”, rekao je Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH.

Dakle, da bi se izbori u BiH sproveli po Izbornom zakonu BiH koji usvoje domaće vlasti, kompletna procedura morala bi se sprovesti do 6. maja, što je malo vjerovatno, posebno ako se uzme u obzir da u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, nemaju četiri delegata i da glavnu riječ u tome vode SDA sa partnerima DF-om i SBiH.

Politika

DODIK ZAPALIO POLITIČKU SCENU “BiH neće biti bošnjačka – to je velika zabluda!”

Veliko vijeće Evropskog suda za ljudska prava potvrdilo je ono što mi godinama govorimo – BiH nije ni “građanska”, ni “bosanska”, nego složena država konstitutivnih naroda. Srba, Hrvata i Bošnjaka.

Krah je doživio pokušaj da se na mala vrata izbriše srpski i hrvatski narod i stvori vještačka nacija zvana “Bosanci”. Nema toga u Dejtonu, nema toga u realnosti, nema toga ni u sudu u Strazburu.

Za bošnjačku političku elitu otrežnjenje će tek doći – ostali su bez mentora, bez podrške i bez politike koji su ih hranili iluzijama. Vrijeme unitarizma je prošlo. Došlo je vrijeme dijaloga, kompromisa i uvažavanja. BiH pripada svima nama – i nikada neće biti ničija ekskluziva.

Nema više presuda po narudžbi. Ima Dejtona. Ima Ustava. Ima Srpske, naveo je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na X-u.
Provjereno

Nastavi čitati

Politika

KO KOME PRIJETI? Šta stoji iza hitne potrebe za rezervnim sastavom policije?

Republika Srpska osniva rezervni sastav policije, ovo je odlučila Vlada Republike Srpske na posebnoj sjednici na kojoj je utvrdila izmjene i dopune Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima.
Iako iz resornog ministarstva uvjeravaju da nije u pitanju stvaranje vojske i izazivanje nemira, mnogi se ne slažu s tim. Kažu da je ovo zveckanje oružjem i da je ovdje potrebno uspostaviti mir, a ne nemir.

Pomoćni sastav policije se formira zbog nedostatka policijskih službenika za obavljanje, između ostalog, svakodnevnih poslova, dodatne pomoći kod elementarnih nepogoda kao i ispomoć za obezbjeđivanja javnih skupova, nevješto nam je objasnio ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan.

Negirao je navode da je u pitanju dodatno naoružavanje.

„Već je negdje govorilo se da Srpska stvara rezervni sastav vojsku itd., što nema veze s tim, ovo je pomoć policiji, u nadležnosti policije, MUP-a a samo zbog nedostatka pripadnika MUP-a“ ,kaže Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS.

Umjesto da nam Vlada uvede neke korisne odluke koje vraćaju nadu i smiruju, ide se u suprotno, stvara se strah i neizvjesnost.

Ipak, Milorad Dodik je postigao efekat, dobio je recipročnu reakciju iz Federacije gdje je rečeno, da ako Srpska formira rezervni sastav, i oni će. I ovo je još jedan dokaz da se skreće tema sa važnijih problema u Republici Srpskoj, smatra Aleksandar Trifunović, urednik portala Buka.

„To treba da zabrine nas koji živimo ovde ta policija i te policijske snage dodatne su namijenjene da se unese neka vrsta nemira unutar Srpske ili da smo pod napadom unutrašnjim ili vanjskim i da je to briga entitetska da nas neko treba štititi, a dešava se nešto sasvim suprotno stvaranje dimne zavjese koja treba da sakrije toliko problema u koju je upala ova vlast a koja očigledno ne misli da rješava niti da se bavi s tim“, kaže Aleksandar Trifunović, urednik portala Buka.

Na najavu formiranja rezervnog sastava policije reagovali su mnogi funkcioneri u Srpskoj ali i OHR koji je pozvao vlast Srpske da obustave dalje aktivnosti. Najava dodatnih policijskih snaga ruši ionako krhku bezbjednosnu situaciju u BiH, a postoji mogućnost da će isprovocirati reakciju i unutar BiH ali i u međunarodnim krugovima, kaže Tanja Topić politički analitičar.

„Sve to u ovakvoj situaciji budi tenzije i održava ih stalno, nikako da splasnu ali istovremeno se može shvatiti kao dalja vrsta provokacije međunarodne zajednice i ostalih aktera unutar BiH“, ističe Tanja Topić, politički analitičar.

Mnogi ne vjeruju u priču resornog ministarstva da će rezervni sastav policije biti transformisan u civilnu zaštitu ili vatrogasce. Novinar Nikola Morača, koji godinama prati ovu tematiku, kaže da je ovo još jedan spin vlasti te da je moguće da se i u ovom slučaju čeka konačna odluka suda BiH u slučaju Milorad Dodik, kada će se i znati ide li se do kraja sa ovim projektom.

„Rezervni sastav gledam kao bacanje prašine u oči narodu a mi se naravno na to uvijek primimo a ko zna šta se dešava iza leđa.

Sve to dolazi u tajmingu dok čekamo presudu, a i ako ode na skupštinu opet postoji visoki predstavnik ili Ustavni sud BiH koji će to da ukine i opet je NS RS degradirana u svojim odlukama ali očigledno tonikog ne brine pa ni njih koj donose te odluke“, kaže Nikola Morača, novinar portala Srpskainfo.

Slična inicijativa i formiranje dodatne policije pokušana je 2019.godine ali se odustalo zbog osude međunarodne zajednice i domaćih političkih aktera.

Onda je Jedinica za podršku MUP-a Srpske promijenila naziv u Žandarmerija, a tadašnja migrantska kriza korištena kao izgovor za tu reorganizaciju.

Da li će sada biti dovoljno reakcija koje će spriječiti formiranje rezervnog sastava policije ili ćemo i dalje slušati izgovore, znaćemo uskoro jer ova inicijative će se naći pred poslanicima na redovnoj sjednici Narodne skupštine 1.jula.
BN

Nastavi čitati

Politika

GOVEDARICA “Ako želimo srušiti SNSD, POTREBNE SU PROMJENE U SDS-u!”

Ako hoćemo da smijenimo SNSD-ovu vlast koja je dovela Republiku Srpsku u katastrofalnu situaciju, moramo najprije da izvršimo određene promjene u SDS-u, poručio je bivši predsjednik SDS-a Vukota Govedarica.
“Smatram da je Srpskoj demokratskoj stranci potrebna reorganizacija cjelovite organizacije, koja podrazumjeva njen unutrašnji život, koji je potpuno uspavan, sa jedne strane, a sa druge strane, kada je u pitanju taj spoljni život stranke, koji je neprepoznatljiv, a koji ustvari treba da kreira neki novi strateški politički ambijent. SDS-u, prema mom mišljenju, nedostaje značajan nivo demokratizacije”, naveo je Govedarica, koji je i načelnik opštine Gacko.

“Ona je izgubila inkluzivnost i svoj timski rad. Naprosto i blago rečeno, trebaju joj ozbiljni i novi strateški pogledi na društvenu zajednicu koja živi u Republici Srpskoj.
Ovo govorim iz najbolje moguće namjere i ne samo ja, nego značajan broj funkcionera unutar Srpske demokratske stranke je potpisao jedan dokument, koji je uputio aktuelnom predsjedniku i rukovodstvu SDS-a izražavajući upravo ove poglede i svoje nezadovoljstvo”, dodo je Govedarica.

“Mi iduće godine ulazimo u izbornu godinu. Imamo opšte izbore. Pretpostavljam da će jedan broj ljudi unutar naše stranke zaključiti da se ne radi o pravom momentu, ali bih naglasio da je svojevremeno, 2016. godine, kada je Andrej Plenković došao na čelo Hrvatske demokratske zajednice u Hrvatskoj, a kada je Karamarko podnio ostavku na funkciju predsjednika u HDZ-u, to se desilo neposredno pred samu kampanju, a ne godinu ipo dana prije izbora, pa se na kraju ispostavilo da je to bio dobar potez. Zašto onda i SDS ne bi razmišljao o takvoj poziciji?, upitao je Govedarica.

Imamo sasvim dovoljno vremena, smatra on, zajedno, uvažavajući naše koalicione partnere iz opozicije, jer ako nekoga uvažavate, očekujete da i on uvažava vas.

“Zajedno sa njima, ali i sa drugim autoritetima iz društvenog i političkog života Republike Srpske, vjerujem da mogu da se kreiraju istinske promjene, ne po principu ”sjaši Kurta da uzjaše Murta”, već da zaista imamo nov politički ambijent koji će raditi za dobrobit svih koji žive u društvenoj zajednici koja se zove Republika Srpska”, zaključio je Govedarica.

Nastavi čitati

Aktuelno