Connect with us

Svijet

Sve je manje raketa za Himarse, a i s granatama su na rubu

Sjedinjene Američke Države uskoro više neće biti u stanju snabdijevati Ukrajinu određenim vrstama streljiva, koje su ključne za bitku protiv Rusa, jer im se zalihe troše brže nego što se mogu zamijeniti.

Washington je daleko najveći dobavljač oružja Ukrajini – od početka rata 24. februara osigurali su im više od 16,8 milijardi dolara vojne pomoći, piše AFP.

– Ali američke zalihe određenih vrsta oružja dosežu minimalne nivoe potrebne za ratne planove i obuku, a obnavljanje zaliha na nivou prije invazije moglo bi potrajati godinama – napisao je u svojoj analizi Mark Cancian iz Centra za strateške i međunarodne studije.

– Washington sad uči lekcije o potrebama za oružjem u ratu velikih sila, koje su daleko veće od očekivanih – dodao je drugi američki vojni zvaničnik koji je htio ostati anoniman.

Smanjili proizvodnju

Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih, američke vojne kompanije bile su prisiljene drastično smanjiti proizvodnju – tad je, naime, SAD srezao obrambenu potrošnju pa je ona dramatično pala s nekoliko desetina na jednocifrenu brojku. Sad američka vlada mora uvjeriti industriju da ponovo otvori svoje proizvodne trake i pokrene proizvodnju oružja poput protivvazdušnih raketa Stinger, koje se nisu proizvodile od 2020. godine.

Protutenkovsko oružje Javelin

Određena američka oprema postala je simbol rata u Ukrajini – protutenkovsko oružje Javelin kijevske snage koristile su kako bi spriječile rusko napredovanje prema Kijevu, a tu je i HIMARS, precizni raketni sistem koji sad igra ključnu ulogu u protuofenzivama protiv moskovskih trupa na istoku i jugu zemlje. Ali američke zalihe oružja za HIMARS sve su manje.

– Ako bi Sjedinjene Države poslale jednu trećinu tog inventara u Ukrajinu – kao što je bio slučaj s Javelinom i Stingerom – Ukrajina bi dobila od 8000 do 10.000 raketa. To bi im vjerojatno trajalo nekoliko mjeseci, ali kad se taj inventar iscrpi, nema alternative. SAD rade na povećanju količina oružja, nedavno je izdvojen i novac za tu svrhu, ali trebaće nam godine. Starija oprema mogla bi donekle pomoći u popunjavanju te praznine – izjavio je Cancian, koji je svojevremeno radio na nabavci oružja za američku vladu.

Sjedinjene Države Kijevu su dostavile oko 8500 projektila Javelin, ali proizvodnja tog oružja iznosi jedva oko 1000 komada godišnje. Američka vlada u junu je naručila nove projektile u vrijednosti od 350 miliona dolara, ali opet će trebati nekoliko godina da se zalihe popune.

Kijev je od SAD-a takođe dobio više od 800.000 NATO standardnih topničkih granata od 155 mm, što su tri četvrtine od ukupne količine koju su Ukrajini isporučile sve zapadne zemlje, pokazala je službena statistika Pentagona.

– Količina granata koju je Washington osigurao vjerovatno je blizu granice koju su SAD spremne dati bez rizika za vlastite borbene sposobnosti – govori Cancian.

Američka proizvodnja spomenutih granata trenutno iznosi 14.000 komada mjesečno, ali Pentagon je najavio kako u roku od tri godine namjerava povećati tu brojku na 36.000. To bi godišnju proizvodnju dovelo do 432.000, što je i dalje manje od polovine onoga što je u sedam mjeseci isporučeno Ukrajini.

– Ubrzava se proizvodnja obrambene industrije SAD-a. Stajaćemo uz ukrajinski narod i pružati im beebjednosnu pomoć koliko god to bude potrebno – zaključila je u utorak Laura Cooper, viša zvaničnica ministarstva odbrane odgovorna za Rusiju i Ukrajinu.

Related Topics:

Svijet

MEDVJEDI “OPSJEDAJU” SLOVAČKU! Uvodi se vanredno stanje?

– Ministar zaštite životne sredine Slovačke Tomaš Taraba izjavio je danas da veruje da će ta zemlja proglasiti vanredno stanje kao odgovor na aktuelnu situaciju u vezi sa sve većim brojem medveda.
Kako se navodi, zbog tog problema mogao bi da se pokrene preventivni masovni odstrel, prenosi TASR.

“U 2020. godini bilo je 650 susreta ljudi sa medvedima u prirodi. Prošle godine, takvih susreta bilo je 1.900. Brojke su svake godine sve veće. U pitanju su zvanični podaci i nešto se mora uraditi po tom pitanju”, istakao je ministar.
Kako kaže, reč je u problemu koji je ekstremno zanemaren.

“Upozoravam ljude da mogu očekivati još napada medveda. Taj problem se ne može rešiti preko noći”, naveo je Taraba.

Ministar je rekao da će odstrel obaviti specijalni interventni timovi, a ne lovci.

Taraba je najavio i da će Ministarstvo pokrenuti javnu kapmanju da edukuje ljude.

TASR podseća da je u ponedeljak u šumi kod Banjske Bistrice pronađeno telo muškarca sa teškim povredama.

Preliminarni rezultati istrage pokazali su da je muškarac (59) poginuo kada ga je u šumi napao medved i to na samo kilometar udaljenosti od naseljene oblasti.

(Tanjug) Foto: Shutterstock.com/Pratolina AB, ilustracija

Nastavi čitati

Svijet

NAJGORE NEVRIJEME U POSLJEDNJE DVIJE DECENIJE: Grčko ostrvo proglasilo vanrednu situaciju

Najteže nevrijeme u poslednjih 20 godina koje je pogodilo grčko ostrvo Paros.

Grčko ostrvo Paros proglasilo je vanredno stanje, dan nakon najgoreg nevremena koje je pogodilo ostrvo u posljednje dvije decenije. Oluja se, nakon što je opustošila kikladska ostrva, preselila na Krit, a najgore posljedice pretrpjela je Hanja u kojoj su bujice odnijele nekoliko automobila. Područja Parosa, koja je oluja doslovno potopila bila su upravo i dva najpoznatija mjesta, Nausa i Kamares.

“Sutradan smo imali više sreće jer je palo minimalno kiše, bilo je malo sunca ujutru, pa su ljudi imali priliku da počnu da čiste Nausu. Ima štete na zemljanim putevima, podrumi kuća su poplavljeni i nastali su problemi na određenim dijelovima infrastrukture”, izjavio je za “Kathimerini” arhitekta Janis Kuzumis sa Parosa.

Najteže nevrijeme u posljednjih 20 godina
Mnoge prodavnice u Nausi, kao i dvije škole na Parosu, suočile su se sa problemima zbog poplava, izjavila je nastavnica i opštinska savjetnica Ifigenija Hatzigeorgiju. Uprkos tome, ona kaže da će škole danas raditi normalno. Juče je i opština Mikonos proglasila vanredno stanje kako bi se suočila sa posljedicama poplava. Na oba ostrva vanredno stanje će trajati do kraja mjeseca.

Paros je inače drugo najpopularnije grčko ostrvo u Egejskom moru. Poznato je po svojim slikovitim selima, kristalno čistim plažama i bogatoj istoriji. Ostrvo privlači značajan broj turista svake godine, a procjene sugerišu da Kikladi zajedno dočekuju milione turista godišnje, dok je Paros među popularnijim destinacijama.

Njegova popularnost dolazi iz kombinacije tradicionalnog šarma, poput bijelih kuća u selima Parikija i Nausa, sa prirodnim ljepotama kao što su plaže Kolimbitres i Santa Maria, kao i povoljnim vjetrovima koji privlače ljubitelje jedrenja na dasci i kajta. Pored toga, Paros je poznat po visokokvalitetnom mermeru, antičkim lokalitetima i opuštenoj atmosferi, što ga čini idealnim za one koji traže autentičan grčki doživljaj bez prevelike gužve poput Santorinija ili Mikonosa.

Oluja “divljala” i po Rodosu i Kritu
Premda je situacija bila najteža na Kikladima, oluja je juče pogodila i Rodos gdje su vrlo jaki vjetrovi izazvali značajnu štetu čupajući čak i drveće. Slično je bilo i na Kritu. Gradonačelnik Hanje Panajotis Simandirakis kaže da je bilo mnogo problema u ovom gradu.

“Putevi su poplavljeni i neka vozila su blokirana, ali srećom nije ugrožen život nijednog građanina”, objasnio je on.

Jaka kiša izazvala je i probleme u kontintentalnom dijelu Grčke, ponajviše na na lokalnim putevima centralne Makedonije. Takođe, juče je obnovljeno snabdjevanje električnom energijom u selima Evije koja su bila pogođena nevremenom, piše Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

SVANUO TRAMPOV “DAN OSLOBOĐENJA”: Kome će uvesti carine?

Američki predsjednik Donald Tramp danas u 16 časova po lokalnom vremenu (20 sati po srednjovropskom) održaće konferenciju za medije u Bijeloj kući, gdje će zvanično objaviti uvođenje carina na uvoz robe u SAD, koje će odmah stupiti na snagu, saopštila je portparolka Bijele kuće Karolin Livit.

Livitova je potvrdila da je Tramp, zajedno sa svojim ekonomskim timom, usaglasio sve detalje odluke, ali nije željela da otkrije konkretne informacije o novim carinskim mjerama, prenosi CNN.

Tramp je ranije 2. april nazvao “Danom oslobođenja” za Sjedinjene Države, nagovještavajući velike promjene u trgovinskoj politici. Međutim, još nije jasno da li će carine biti uvedene univerzalno za sve trgovinske partnere, da li će se odnositi samo na pojedine zemlje ili će biti riječ o opštoj carini koja bi mogla dostići i 20 odsto na sve uvozne proizvode.

Mogući ekonomski udar na SAD

Prema riječima glavnog ekonomiste Mudis analitike Marka Zandija, najgori scenario bio bi upravo uvođenje univerzalne carine od 20 odsto. Simulacija koju je sprovela ova kompanija pokazala je da bi takav potez izbrisao 5,5 miliona radnih mjesta u SAD, povećao stopu nezaposlenosti na 7 odsto i uzrokovao pad BDP-a za 1,7 odsto.

“Ako se to dogodi, dobićemo ozbiljnu recesiju. To bi bilo uništenje ekonomije”, upozorio je Zandi.

Sličnog mišljenja je i Erika Jork, potpredsjednica Federalne poreske politike u Poreskoj fondaciji, koja je istakla da bi Trampova odluka mogla biti “bez presedana i radikalna”.

Ko će biti pogođen novim carinama?

Još uvijek nije precizirano koje zemlje i proizvodi će biti obuhvaćeni novim carinskim režimom. Prema prijedlogu ministra trgovine Skota Besenta, carine bi najprije bile uvedene zemljama iz grupe “prljavih 15” – onima sa kojima SAD imaju najveći trgovinski deficit.

Međutim, Tramp je već odbacio mogućnost da se carine odnose samo na te zemlje, što upućuje na zaključak da će mjere imati širi obuhvat i da bi mogle pogoditi kompletan uvoz u SAD, koji je prošle godine iznosio 3,3 biliona dolara.

To bi značilo daleko stroži trgovinski režim nego u Trampovom prvom mandatu, kada su carine uvedene na 380 milijardi dolara vrijednosti uvoza.

Svi ključni detalji biće poznati nakon Trampovog obraćanja, dok ekonomisti i analitičari upozoravaju na moguće ozbiljne posljedice po američku i globalnu ekonomiju.

Nastavi čitati

Aktuelno