Connect with us

Politika

SVE JE POD ZNAKOM PITANJA! Hoće li američke sankcije uticati na funkcionisanje institucija Srpske

Zbog pritisaka američke administracije na banke u Srpskoj, svoj bankovni račun zatvorio je direktor RUGIP-a, Dragan Stanković, koji je već godinu pod američkim sankcijama.

Kaže da to neće spriječiti instituciju kojom rukovodi da radi na isti način kao i do sada, poštujući Ustav i zakone Republike Srpske.

Američke sankcije zvaničnicima Srpske, prema ocjeni ministra unutrašnjih poslova Siniše Karana, demonstracija su sile i rušenje prava te se mogu posmatrati i kao teroristički akt.

Godinu nakon što su mu zbog navodnog podrivanja Dejtonskog sporazuma uvedene sankcije, direktor RUGIP-a Dragan Stanković, zatvorio je račun kako bi banka izbjegla probleme. Ima rješenje za isplatu svojih, ali i primanja 1500 zaposlenih i izmirivanja svih obaveza. Ni na koji način, kaže, neće biti ugroženo funkcionisanje ove republičke institucije.

– Imam sedam pomoćnika, koje je imenovala Vlada i oni su odgovorni, ne kao ja, ja sam najodgovorniji, ima.dosta stvari koje oni potpisuju, imaju ovlašćenja da potpisuju određene dokumente. Što se tiče samo funkcionisanja RUGIP-a nema nikakvih problema i ove sankcije nas nisu nimalo pokolebale – navodi Stanković.

Zbog sankcija SAD-a 2022. godine i pritisaka na bankarski sektor u Republici Srpskoj, Alternativna televizija se suočava s prijetnjom zatvaranja računa čak i u domaćim bankama. Jedna od domaćih banaka koje, kao i sve banke u BiH, poštuju pravila OFAK liste, koja podrazumijevaju da nema poslovnih odnosa sa licima na ovoj listi, jeste Nova banka, koja prema riječima predsjednika uprave, uz Atos banku nikada nije bila stabilnija.

– Nova banka je ušla u 2024. godinu sa ambicioznim poslovnim planom. Prvi kvartal smo završili iznad plana i ne vidim nijednu mogućnost koja može da se desi da banka ne bude uspješna – naveo je Siniša Adžić, predsjednik Uprave Nove banke.

Cilj uvođenja sankcija je rušenje prava, smatra ministar unutrašnjih poslova. Predstavljaju udar na sve one koji ne dozvoljavaju unitarnu BiH, a najveća sankcija Republici Srpskoj je, kaže Karan, Kristijan Šmit.

– On nam zatvara sve. Zatvara građanima prava da u posredničkoj demokratiji odlučuju. Zamislite da mi građane na izborima pitamo da li Šmit treba da odlučuje o nama. To je nevjerovatan apsurd, apsurd su i sankcije – izjavio je Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Sankcije, pojašnjava Karan, znače samo jedno – kaznićemo sve koji ne dozvoljavaju unitarnu BiH, koji čuvaju Dejtonski sporazum, koji ne dozvoljavaju da ovo bude zemlja samo jednog naroda i koji žele da su čuje njihov glas u zajedničkim instistucijama BiH. Kategoričan je, sankcije su rušenje Republike Srpske, a kada udarate na institucije to može biti i terorizam.

– Krivično djelo terorizam ima u sebi dvije komponente – idelošku i političku i udar na institucije da nešto urade ili ne urade. Kada biste uzeli ovo mjerilo i primijenili i na sankcije i Šmita, postoji bezbjednosni problem, ovo je zaista jedna vrsta netipičnog, ali mogućeg i terorističkog akta za Republiku Srpsku – kaže Karan.

I ekonomisti smatraju da je apsurdna sutuacija u kojoj institucija van BiH, našim institucijama i zakonskom okviru nameće ponašanje koje šteti. Fizičkim licima otežan je, kažu, život bez platnih kartica, a pravna su onemogućena da izmiruju obaveze prema zaposlenima, dobavljačima, republici.

– Da njihov posao stagnira, da te firme dolaze u jako nezavidnu situaciju, pa čak i propadnu – navodi ekonomista, Aleksandar Ljuboja.

Banke su, kaže Ljuboja, u nezavidnoj situaciji. Ako ne ispoštuju preporuku američke administracije da gase račune sankcionisanih, mogu se suočiti sa problemima kada je riječ o inostranom platnom prometu.

– Ako nemate mogućnost da svom klijentu pružite usluge platnog prometa sa instranstvom, da radite dokumentarne depozitne poslove, da izađete na finansijska tržišta, tražite kapital koji ćete kasnije usmjeriti na tržište kao kredite, dolazite u poziciju da niste konkurentni, da stagnirate kao finansijska institucija – dodaje Ljuboja.

Rizika od stagniranja ne bi trebalo da bude kada je riječ o britanskim sankcijama firmi “Mania”, koje su uvedene zbog navodnog podrivanja ustavnog poretka BiH. Autoceste FBiH neće prekinuti saradnju sa ovom agencijom, jer, kako su naveli, sankcije nisu prepoznate kao obavezujuća odluka u federalnom zakonodavstvu iako, kako navode, imaju indikaciju o protivpravnom ponašanju.

Related Topics:

Politika

KLEVETA GA KOŠTALA! Sud plijeni imovinu Konakoviću

Opštinski sud u Sarajevu naložio je da se ministru inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedinu Konakoviću zaplijeni imovina sa zateznom kamatom nakon što je zbog klevete osuđen na novčanu kaznu od 3.000 KM.

Sud je naložio da se izvršenje presude provede pljenidbom polovine plate, na dijelu primanja koji prelazi 1.000 KM izvršenje se može provoditi do dvije trećine tog dijela, prenosom zaplijenjenih iznosa na transakcijski račun određen rješenjem o izvršenju sve do konačnog namirenja, navodi “Avaz”.

Kako se dodaje, Sud obavezuje poslodavca da postupi po nalogu i u slučaju promjene radnog statusnog izvršenika odmah obavijesti sud.

“Avaz” podsjeća da je Opštinski sud u Sarajevu 6. decembra 2019. godine presudio da je Konaković počinio klevetu na štetu Maje Hadžihalilović zbog izjava od 20. septembra 2018. godine koje su se dovodile u vezu s navodnim neregularnostima u izbornom procesu.

Sud je dosudio 3.000 KM nematerijalne štete sa zateznom kamatom od dana tužbe i troškove postupka 1.060 KM.

Provođenjem ovog postupka počeće naredna faza prisilne naplate redovnim skidanjem dijela primanja, sve dok se ne izmiri zatezna kamata i troškovi.

Ministarstvo kao poslodavac dužno je da odmah postupi po sudskom nalogu i mjesečno transferisati zaplijenjene iznose do potpunog namirenja. Rješenje je pravosnažno i izvršno od 25. septembra ove godine.

Nastavi čitati

Politika

BORENOVIĆ PORUČIO CVIJANOVIĆEVOJ “I Vlada Srpske da uplati pomoć, ali ne FUNKCIONERIMA”

Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu PS BiH Branislav Borenović reagovao je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović da svakom zaposlenom u institucijama BiH treba uplatiti 1.000 maraka jednokratnu pomoć.

-Treba po 2000 KM uplatiti svakom zaposlenom, što je i opravdan zahtjev sindikata. Svim zaposlenim u institucijama BiH, osim članovima Predsjedništva, ministrima, poslanicima, direktorima… koje treba izuzeti iz ove odluke! Isto trebaju uraditi vlasti i na svim drugim nivoima-istakao je Borenović i dodao:

-Očekujem da Vlada Republike Srpske to uradi za svakog zaposlenog u Srpskoj, posebno za zaposlene u zdravstvu, ali i u prosvjeti i svim ostalim važnim oblastima društva, po 2.000 KM svakom, osim naravno funkcionerima, da ljudi i njihove porodice prebrode ova teška vremena. I da se nađe adekvatno rješenje za radnike u realnom sektoru kroz takav jednokratan iznos koji bi bio u potpunosti neoporezovan.

Nastavi čitati

Politika

VJEROVALI ILI NE! Cvijanović i Amidžić TRAŽE PO 1.000 KM pomoći zaposlenima u institucijama BiH

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović saglasili su se u Banjaluci da višak sredstava u budžetu treba iskoristiti za jednokratnu pomoć zaposlenima u zajedničkim institucijama, u iznosu od 1.000 KM neto, dok se ta naknada neće odnositi na funkcionere.

Ministar finansija i trezora u Savjetu ministara BiH Srđan Amidžić izjavio je danas u Banjaluci da još postoje neslaganja oko strukture rashoda u prijedlogu budžeta institucija BiH.

– Članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić u proteklom periodu nisu imali želju da BiH dobije budžet, jer su ga dva puta obarali, a potom u proceduru uputili nezakonit, nesprovodiv i neustavan prijedlog – rekao je Amidžić nakon sastanka sa članom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović, prenosi Srna.

On je istakao da višak sredstava koji postoji treba da bude usmjeren prema zaposlenima u zajedničkim institucijama.

Cvijanović je navela je da je sa ministrom Amidžićem razgovarala o načinima da se budžet vrati u ustavne i zakonske okvire, ali i da se radnici u zajedničkim institucijama barem djelimično obeštete za izostanak povećanja plata.

– Naš stav je da, s obzirom na raspoloživa sredstva, svaki radnik treba da dobije jednokratnu naknadu u visini od 1.000 KM neto, a da nakon usvajanja budžeta nastave primati zakonski uvećanu platu – izjavila je Cvijanović.

Dodala je da se prijedlog o jednokratnoj pomoći ne bi odnosio na funkcionere.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno