Connect with us

Politika

SVE JE POD ZNAKOM PITANJA! Hoće li američke sankcije uticati na funkcionisanje institucija Srpske

Zbog pritisaka američke administracije na banke u Srpskoj, svoj bankovni račun zatvorio je direktor RUGIP-a, Dragan Stanković, koji je već godinu pod američkim sankcijama.

Kaže da to neće spriječiti instituciju kojom rukovodi da radi na isti način kao i do sada, poštujući Ustav i zakone Republike Srpske.

Američke sankcije zvaničnicima Srpske, prema ocjeni ministra unutrašnjih poslova Siniše Karana, demonstracija su sile i rušenje prava te se mogu posmatrati i kao teroristički akt.

Godinu nakon što su mu zbog navodnog podrivanja Dejtonskog sporazuma uvedene sankcije, direktor RUGIP-a Dragan Stanković, zatvorio je račun kako bi banka izbjegla probleme. Ima rješenje za isplatu svojih, ali i primanja 1500 zaposlenih i izmirivanja svih obaveza. Ni na koji način, kaže, neće biti ugroženo funkcionisanje ove republičke institucije.

– Imam sedam pomoćnika, koje je imenovala Vlada i oni su odgovorni, ne kao ja, ja sam najodgovorniji, ima.dosta stvari koje oni potpisuju, imaju ovlašćenja da potpisuju određene dokumente. Što se tiče samo funkcionisanja RUGIP-a nema nikakvih problema i ove sankcije nas nisu nimalo pokolebale – navodi Stanković.

Zbog sankcija SAD-a 2022. godine i pritisaka na bankarski sektor u Republici Srpskoj, Alternativna televizija se suočava s prijetnjom zatvaranja računa čak i u domaćim bankama. Jedna od domaćih banaka koje, kao i sve banke u BiH, poštuju pravila OFAK liste, koja podrazumijevaju da nema poslovnih odnosa sa licima na ovoj listi, jeste Nova banka, koja prema riječima predsjednika uprave, uz Atos banku nikada nije bila stabilnija.

– Nova banka je ušla u 2024. godinu sa ambicioznim poslovnim planom. Prvi kvartal smo završili iznad plana i ne vidim nijednu mogućnost koja može da se desi da banka ne bude uspješna – naveo je Siniša Adžić, predsjednik Uprave Nove banke.

Cilj uvođenja sankcija je rušenje prava, smatra ministar unutrašnjih poslova. Predstavljaju udar na sve one koji ne dozvoljavaju unitarnu BiH, a najveća sankcija Republici Srpskoj je, kaže Karan, Kristijan Šmit.

– On nam zatvara sve. Zatvara građanima prava da u posredničkoj demokratiji odlučuju. Zamislite da mi građane na izborima pitamo da li Šmit treba da odlučuje o nama. To je nevjerovatan apsurd, apsurd su i sankcije – izjavio je Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Sankcije, pojašnjava Karan, znače samo jedno – kaznićemo sve koji ne dozvoljavaju unitarnu BiH, koji čuvaju Dejtonski sporazum, koji ne dozvoljavaju da ovo bude zemlja samo jednog naroda i koji žele da su čuje njihov glas u zajedničkim instistucijama BiH. Kategoričan je, sankcije su rušenje Republike Srpske, a kada udarate na institucije to može biti i terorizam.

– Krivično djelo terorizam ima u sebi dvije komponente – idelošku i političku i udar na institucije da nešto urade ili ne urade. Kada biste uzeli ovo mjerilo i primijenili i na sankcije i Šmita, postoji bezbjednosni problem, ovo je zaista jedna vrsta netipičnog, ali mogućeg i terorističkog akta za Republiku Srpsku – kaže Karan.

I ekonomisti smatraju da je apsurdna sutuacija u kojoj institucija van BiH, našim institucijama i zakonskom okviru nameće ponašanje koje šteti. Fizičkim licima otežan je, kažu, život bez platnih kartica, a pravna su onemogućena da izmiruju obaveze prema zaposlenima, dobavljačima, republici.

– Da njihov posao stagnira, da te firme dolaze u jako nezavidnu situaciju, pa čak i propadnu – navodi ekonomista, Aleksandar Ljuboja.

Banke su, kaže Ljuboja, u nezavidnoj situaciji. Ako ne ispoštuju preporuku američke administracije da gase račune sankcionisanih, mogu se suočiti sa problemima kada je riječ o inostranom platnom prometu.

– Ako nemate mogućnost da svom klijentu pružite usluge platnog prometa sa instranstvom, da radite dokumentarne depozitne poslove, da izađete na finansijska tržišta, tražite kapital koji ćete kasnije usmjeriti na tržište kao kredite, dolazite u poziciju da niste konkurentni, da stagnirate kao finansijska institucija – dodaje Ljuboja.

Rizika od stagniranja ne bi trebalo da bude kada je riječ o britanskim sankcijama firmi “Mania”, koje su uvedene zbog navodnog podrivanja ustavnog poretka BiH. Autoceste FBiH neće prekinuti saradnju sa ovom agencijom, jer, kako su naveli, sankcije nisu prepoznate kao obavezujuća odluka u federalnom zakonodavstvu iako, kako navode, imaju indikaciju o protivpravnom ponašanju.

Related Topics:

Politika

MMF poručio vlastima u SRPSKOJ: Ako hoćete kredit, morate provesti fiskalnu konsolidaciju

Oba BH entiteta imaju potrebu za zaduživanjem na međunarodnom tržištu, zaključeno je u izvještaju MMF-a nakon analize i razgovora sa predstavnicima vlasti u BiH. Da li ćemo posegnuti za kreditom MMF-a, za koji je neophodno ispuniti određene zahtjeve i provesti reforme, ili ćemo se zadužiti na stranim berzama i kod komercijalnih banaka stavljajući pod hipoteku prirodne resurse i javna preduzeća?

Ako hoćete kredit morate provesti fiskalnu konsolidaciju, odnosno povećati budžetske prihode a smanjiti rashode, jasno je poručeno iz MMF-a.

,,Oni predlažu da se racionalnije izdvajaju sredstava za plate budžetskih korisnika, odnosno da se taj iznos smanji. Da se provode ciljane socijalne politike. Da se povede računa o javnim investicijama i projektima koji se finsiraju”, pojašnjava profesor ekonomisije Milenko Stanić i dodaje da MMF smatra da u BiH postoji rizik od rasta cijena, prije svega hrane i energetike.

On predviđa da bi moglo doći dio smanjenja doznaka iz inostranstva što će uticati na smanjenje potrošnje i smanjenje privrednih aktivnosti.

MMF zahtjeva i da se održi nezavisnost Centralne banke BiH, da se stabilizuju poltičke prilike u zemlji te da se ozbiljnije krene sa borbom protiv korupcije.

,,Ako smanjimo nivo korupcije možemo da ušdedimo nekoliko stotina hiljada, po nekim proračunima čak i milijardu maraka, kroz sredstava koja trošimo za javne nabavke i usluge”, smatra profesor ekonomije Predrag Mlinarević.

On dodaje da MMF zahtjeva borbu protiv korupcije kako bi Bih bila sposobna da vraća kredit a mi trevbali da budemo zaintersovani jer bi na taj način ušdejeli toliko novca da možda ne bi smo imali potrebu za stalnim dizanjem kredita.

– Nažalost oba entiteta moraju da dižu kredite ako žele da prežive i održe kakav takav socijalni mir u zemlji. To je jasno naznačeno i u izvještaju MMF-a.

 

Nastavi čitati

Politika

Amidžić ispoštovao odluku Šmita! Centralna banka isplatila dug Vijaduktu

Uprkos osporavanju njegovog legitimiteta, te izjavama ministra finansija BiH Srđana Amidžića da Šmitova odluka predstavlja “udar na svakog građanina Republike Srpske”, jer “želi da platama i penzijama naših građana isplati arbitražni spor s Viaductom”, odluka OHR-a odmah je ispoštovana i od strane ovog Ministarstva, koje je od CBBiH tražilo transfer sredstava za izmirenje troškova arbitražnog spora.

Dan nakon odluke Kristijana Šmita, kojom je definisan način isplate duga iz arbitražnog spora “Viaduct protiv BiH”, Centralna banka BiH izvršila je transfer potrebnih sredstava, potvrđeno je Avazu iz Centralne banke BiH.

– Centralna banka Bosne i Hercegovine je postupila u skladu s Odlukom Visokog predstavnika od 17. jula 2025. godine i na zahtjev Ministarstva finansija i trezora BiH 18. jula 2025. godine izvršila otvaranje računa i prenos sredstava na isti u svrhu realizacije predmetne odluke Visokog predstavnika – navode iz CBBiH na upit “Avaza”.

Podsjetimo da je nedavno Šmit naložio da 120 miliona KM za potraživanja “Viaducta” bude izdvojeno iz prihoda ostvarenih po osnovu putarina, koji od 2018. godine čekaju dogovor o raspodjeli između entiteta. Taj iznos će biti uskraćen Republici Srpskoj koja je odgovorna za nastali dug.

Izvršenjem arbitražne odluke i isplatom duga prestaće opasnost po imovinu CBBiH, koja se našla pod prijetnjom pljenidbe, pa će iz dobiti Centralne banke 112,5 miliona KM biti izdvojeno i za troškove nabavke izbornih tehnologija.

– Shodno stavu 3, nakon izvršenja uputa iz stava 7 i stava 8 Odluke Visokog predstavnika, razlozi za obustavu prenosa dobiti više neće postojati, te će se dobit CBBiH odlukom Upravnog vijeća CBBiH raspodijeliti. Time će biti ispunjena obaveza Centralne banke BiH, a daljnje raspolaganje sredstvima i njihova distribucija prema krajnjim korisnicima će biti u nadležnosti Ministarstva finansija i trezora BiH, uz ispunjenje uslova propisanih odlukom – kazali su u CBBiH.

Uprkos osporavanju njegovog legitimiteta, te izjavama ministra finansija BiH Srđana Amidžića da Šmitova odluka predstavlja “udar na svakog građanina Republike Srpske”, jer “želi da platama i penzijama naših građana isplati arbitražni spor s Viaductom”, odluka OHR-a odmah je ispoštovana i od strane ovog Ministarstva, koje je od CBBiH tražilo transfer sredstava za izmirenje troškova arbitražnog spora.

Nastavi čitati

Politika

DODIK OŠTRO UDARIO PO ŠMITU “Ne postoji za mene, napravio je brljotine, proganjaćemo ga dok je živ!”

Normalizacija stanja u BiH je moguća samo ako se povuku odluke nelegitimnog visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

– Nije trebalo da dođe, neka ide kad god hoće. Što se mene tiče i ne postoji. Јa vjerujem da ćemo mi sve “brljotine” koje je napravio eliminisati – poručio je Dodik.

Predsjednik Srpske naveo je da je Šmit kroz svoje odluke Republici Srpskoj samo prošli petak oteo 200 miliona KM.

– Šmit kroz svoje odluke i kroz odluke Evropske unije samo “trenira strogoću” – kaže Dodik.

Poručuje da nijedna strana do sada nije intervenisala u finansijski sistem Republike Srpske.

– Na ovaj način on je napravio direktnu štetu. Mi tražimo načine kako da ga tužimo i proganjaćemo ga dok god bude živ – zaključio je Dodik.

Nastavi čitati

Aktuelno