Na plenarnoj sjednici Akcionog plana Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF) u Parizu, međunarodnog nadzornog tijela Savjeta Evrope za praćenje pranja novca i finansiranja terorizma, prošle sedmice je donesena odluka o stavljanju Bosne i Hercegovine i Iraka na popis zemalja pod pojačanim nadzorom, tzv. sivu listu Moneyvala.

Bosna i Hercegovina je tako označena kao nesigurna zemlja za investiranje s potencijalnim problemima pri transakcijama.

Bosna i Hercegovina se na sivoj listi već nalazila od 2015. do 2018. godine, kao država koja ima ozbiljne nedostatke u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, ali radi na njihovom otklanjanju.

Raport otkriva da će BiH najvjerovatnije ostati na sivoj listi u naredne dvije i po godine, a dobila je 13 uslova preporuka koje treba završiti.

BiH nije usvojila dva ključna zakona da izbjegne sivu listu.

Radi se o Nacrtu zakona o dopuni Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Nacrtu zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom krivičnim djelom.

Jedno od spornih pitanja koje se BiH obavezala, a nikada nije riješila jeste registar stvarnih vlasnika u FBiH, koji je takođe bio ključan za otklanjanje nedostatka iz izvještaja Komiteta eksperata za evaluaciju mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma.

Ali, ovdje je zanimljivo ko se sve nalazi na kažnjeničkoj listi FATF-a.

Na sivoj listi nalaze se ukupno 22 države.

To su Angola, Bolivija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kamerun, Obala Slonovače, Demokratska Republika Kongo, Haiti, Irak, Kenija, Kuvajt, Laos, Liban, Monako, Nepal, Papua Nova Gvineja, Južni Sudan, Sirija, Venecuela, Vijetnam, Djevičanska ostrva te Jemen.

Kada je u pitanju BiH, posljednja evaluacija Moneyvala bila je u martu 2025. godine.

Zabrinjavajuće je, a što se navodi i na stranici FATF-a kada je u pitanju procjena Moneyvala.

Navedeno je da je mogući period evaluacija na licu mjesta tek za pet godina, tačnije u oktobru 2031. godine.

Da stvar bude gora, moguća plenarna diskusija o BiH planirana je tek u maju 2032. godine.

Navodi se da ovi datumi i dalje mogu biti promijenjeni.

(Raport)

Gradski odbor SNSD-a ponovo pokušava da obmane građane Banjaluke plasiranjem netačnih informacija o funkcionisanju sistema vodosnabdijevanja, poručili su iz Pokreta Sigurna Srpska.

Generalni sekretar PSS-a Nebojša Drinić istakao je da je riječ o svjesnom pokušaju skretanja pažnje sa problema koje je upravo prethodna vlast ostavila iza sebe.

„Da li se u Gradskom odboru SNSD-a prave naivni ili zaista ne razumiju kako funkcionišu sistemi vodosnabdijevanja? Odgovor je jednostavan – svjesno pokušavaju da obmanu građane. Teško je drugačije objasniti njihove tvrdnje, jer se kružni tokovi, parkovi i zelene površine u Banjaluci ne zalijevaju pitkom vodom, već vodom iz rijeke Vrbas. Zato je ovo još jedan pokušaj stvaranja lažne slike i prebacivanja odgovornosti za probleme koji su se godinama gomilali“, rekao je Drinić.

On je naglasio da bi SNSD prije svega trebalo da odgovori građanima na pitanja o vlastitim propustima kada je riječ o izgradnji i planiranju vodovodne infrastrukture.

„Bilo bi dobro da građanima objasne kako su to oni riješili pitanje vodosnabdijevanja platoa Manjače, kada su upravo zbog njihovih propusta ostali problemi koje danas rješavamo. Plato Manjače godinama je imao poteškoće zbog rezervoara nedovoljnog kapaciteta, zbog čega je kroz proširenje sistema bilo neophodno uložiti dodatna dva miliona maraka kako bi se obezbijedile dovoljne količine vode“, naveo je Drinić.

Posebno je ukazao i na probleme sa vodovodnom mrežom u Potkozarju.

„Građani Potkozarja zaslužuju odgovor zašto su ugrađivane cijevi manjeg prečnika od potrebnog, zbog čega sistem nije mogao da obezbijedi dovoljan protok vode do krajnjih korisnika. To nisu problemi koji su nastali preko noći. To su posljedice godina lošeg planiranja, neodgovornog upravljanja i odluka koje danas plaćaju građani“, poručio je Drinić.

Iz PSS-a ističu da je nevjerovatno da oni koji su ostavili neriješene infrastrukturne probleme danas pokušavaju da drže lekcije onima koji rade na njihovom rješavanju, te dodaju da građani najbolje znaju ko je probleme stvarao, a ko ih danas sistemski otklanja.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine će 2. i 3. jula održati 172. plenarnu sjednicu na kojoj će razmatrati izmjene Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Kristijan Šmit.

Na stranici Ustavnog suda se navodi da će ova institucija razmatrati zahtjev Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

Radi se, naime, o izmjenama kojima je uvedeno krivično djelo “Neizvršavanje odluka visokog predstavnika”.

Na osnovu ovih izmjena kasnije je osuđen predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na godinu dana zatvora i zabranu političkog djelovanja od šest godina, a zatim je uklonjen s pozicije predsjednika Republike Srpske.

Po sili zakona ne može obavljati ni poziciju predsjednika SNSD-a, ali je Sud u Banjaluci odbio da ga izbriše iz registra.

“Zahtjev „Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Narodnoj skupštini Republike Srpske“ za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 47/23), navodi se u zahtjevu.

(Raport) Foto: Ustavni sud BiH