Kolega vam u sred sastanka dobaci: „Pa lako je tebi kad imaš vezu.“ Soba zaćuti, svi gledaju u vas. Upravo u tom trenutku najveću grešku pravite ako počnete da se pravdate. Da zavidne i toksične ljude spustite na zemlju, ne treba vam ni svađa ni povišen ton, dovoljna je jedna mirna rečenica.

Toksična osoba živi od vaše reakcije. Kad vičete, dobila je tačno ono što je htela, dokaz da vas je pogodila. Psiholozi ovo zovu „emotivno hranjenje“, a vi ste upravo postali besplatan obrok. Setite se zadnje svađe sa nekim ko vas stalno bocka.

Što ste glasniji bili, to je on bio mirniji i zadovoljniji.

Kako jedna rečenica spušta toksičnu osobu na zemlju
Tajna nije u oštrini, već u mirnoći. Najjača rečenica koju možete da izgovorite glasi: „Zanimljivo što ti je to važno.“ Izgovorite je polako, bez osmeha, bez ljutnje. Toksičnoj osobi ste tako vratili pažnju na nju samu, a sebe izvukli iz igre. Nema za šta da se uhvati, jer niste ni napali ni odbranili.

Probajte i drugu varijantu kad neko zavidno prokomentariše vaš uspeh: „Hvala što si primetio.“ Zvuči obično, ali ruši ceo plan.Zavidnik je očekivao da ćete se umanjivati ili pravdati. Vi ste umesto toga uzeli kompliment iz onoga što je trebalo da bude ubod.

Tri rečenice za tri tipa napadača
Nije svaki toksičan čovek isti. Zato vam ne treba jedan univerzalni odgovor, već tri jasna, za tri najčešća tipa koje sretnete na poslu i u porodici.

Onaj koji vas ponižava pred drugima: „Ovo možemo nasamo, ako želiš.“ Vraćate kontrolu i sklanjate publiku koja mu treba.
Zavidnik koji omalovažava uspeh: „Drago mi je da te zanima.“ Bez odbrane, bez hvalisanja.
Onaj koji stalno postavlja lična pitanja: „A zašto te to baš sada zanima?“ Ogledalo radi umesto vas.
Greška broj jedan koju skoro svi prave
Najveći problem nije toksična osoba, problem je vaša tišina koja kasni. Kad progutate prvi ubod pa eksplodirate na peti, ispadnete vi neuravnoteženi.

Reagujte na prvi, mirno i odmah. Jedna rečenica izgovorena na vreme vredi više od deset izgovorenih u afektu, kad već svi pamte samo to kako ste se izgubili.

Postoji još jedna zamka. Mnogi misle da moraju da imaju poslednju reč. Ne morate. Kada tom jednom rečenicom sagovornika spustite na zemlju, vaše najjače oružje postaje ćutanje.

Ne objašnjavajte zašto ste to rekli, jer time odmah poništavate sav efekat koji ste postigli.

Vežbajte ton, ne tekst
Rečenicu možete da naučite napamet za pet sekundi. Ton je ono što odlučuje. Ako kažete „Zanimljivo što ti je to važno“ drhtavim glasom, zvučaće kao molba. Izgovorite je ravno, kao da komentarišete vremensku prognozu.

Vežbajte naglas u kolima ili pred ogledalom dok ne zazvuči dosadno mirno. Tek tada toksičnu osobu zaista smirite, a sebe sačuvate.

Porast nivoa mora mogao bi u narednim decenijama da dovede do češćih i ozbiljnijih poplava u Činkve Tereu, ugrožavajući obalu, infrastrukturu i turističke sadržaje ovog poznatog italijanskog područja.

Nova analiza upozorava da su plaže, pristaništa, lučka područja i turistička i transportna infrastruktura ugroženi, izvještava Evronjuz.

Međunarodni tim istraživača analizirao je dva najizloženija područja obale Činkve Tere, gdje se nalaze sela Monteroso i Vernaca. U istraživanju objavljenoj u naučnom časopisu Daljinska detekcija, proučavani su mogući scenariji poplava obale do 2150. godine, koristeći najnovije klimatske projekcije Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

Činkve Tere se suočava sa sve većim poplavama

Naučnici su otkrili da posmatrana područja “pokazuju nestacionaran trend porasta nivoa mora, potvrđujući sve veću ranjivost niskih priobalnih područja”.

Proračuni su pokazali da bi do 2150. godine relativni porast nivoa mora mogao biti između 0,60 i 1,17 metara, prema riječima koordinatora studije Marka Anzideija, direktora istraživanja u italijanskom Nacionalnom institutu za geofiziku i vulkanologiju (INGV), i Alesandra Bosmana, višeg istraživača u Institutu za ekološku geologiju i geoinženjering (IGAG-CNR).

“Naš rad je istakao da su, u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, najranjivija područja male plaže i niski dijelovi luke”, rekli su italijanskim medijima.

Međutim, dodali su da bi u najpesimističnijem klimatskom scenariju najjači olujni udari mogli stvoriti talase veće od 13 metara, što predstavlja potencijalnu opasnost za željezničku prugu koja povezuje Činkve Tere.

Prilagođavanje porastu nivoa mora

S obzirom na ove zabrinjavajuće scenarije, studija takođe nudi prijedloge za prostorno planiranje i smanjenje rizika na obali. Istraživači naglašavaju da je polazna tačka ciljana adaptacija lokacije, koja uključuje “prilagođavanje visine pristaništa, poboljšanje sistema odvodnjavanja i zaštitu infrastrukture i usluga vezanih za turizam”.

Nacionalni park Činkve Tere je već počeo sa izradom plana za prilagođavanje klimatskim promjenama. Jedna od ključnih mjera je održavanje i očuvanje suvih kamenih zidova, koji su neophodne strukture za hidrogeološku stabilnost, posebno u uslovima sve češćih i intenzivnijih vremenskih događaja, kao i za očuvanje istorijskog poljoprivrednog pejzaža.

“Održavanje naših litica i molova je složeno pitanje koje zahtijeva multidisciplinarni pristup, koji uključuje naučnu zajednicu, lokalne zainteresovane strane, zajednice i lokalne institucije”, rekao je lokalnim medijima predsjednik Nacionalnog parka Činkve Tere, Lorenco Vivijani.

Više od 600 naučnika iz 86 zemalja upozorilo je da se stanje svjetskih okeana ubrzano pogoršava usljed klimatskih promjena, zagađenja i sve većeg pritiska ljudskih aktivnosti.

Ključni nalazi izvještaja UN-a: 

• U izradi izvještaja učestvovalo je 600 naučnika iz 86 zemalja.
• Okeani se zagrijavaju brže nego ranije.
• Nivo mora porastao je sa oko 2 mm godišnje na 4,3 mm godišnje.
• Zakiseljavanje okeana ugrožava morske ekosisteme.
• Mikroplastika utiče na više od 4.000 vrsta.

Naime, u novom izvještaju Ujedinjenih nacija navodi se da su pojedini morski ekosistemi već dostigli ili se približavaju kritičnim tačkama nakon kojih bi posljedice mogle biti teško popravljive.

Da se stanje okeana “pogoršava”, upozorile su Ujedinjene nacije u novom naučnom izvještaju i pozvale države na “hitno djelovanje” protiv ubrzanog zagrijevanja, zagađenja i ugrožavanja podvodnog života.

“Okean je temelj života na Zemlji. Njegovo zdravlje je ozbiljno ugroženo jer se ekosistemi i staništa približavaju kritičnim tačkama preokreta ili su ih već prešli“, pišu autori izvještaja objavljenog u ponedjeljak, u čijoj je izradi učestvovalo 600 naučnika iz 86 zemalja.

U uvodu tog dokumenta dugog 1.350 stranica, Treće globalne procjene okeana (WOA III), autori poručuju da je potrebno hitno djelovanje. Izvještaj obuhvata period od 2018. do 2023. godine, prenosi France Presse.

Gutereš: Okean nije neiscrpan resurs

“Ne možemo nastaviti da okean posmatramo kao neiscrpan resurs“, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

“Ovaj izvještaj mora biti alarm”, reagovala je nevladina organizacija Greenpeace, pozivajući na “stvaranje potpuno zaštićenih morskih rezervata u kojima će biti zabranjena svaka ljudska eksploatatorska aktivnost”, industrijski ribolov i rudarenje u dubokom moru, prenosi Nova.

Izvještaj ističe višestruke “pritiske” sa kojima se okeani suočavaju, a koji mijenjaju njihova fizička i hemijska svojstva – od klimatskih promjena do zagađenja i demografskih kretanja. Trenutno 37 odsto svjetskog stanovništva živi unutar 100 kilometara od obale.

Zagrijavanje i zakiseljavanje okeana

Jedna od posljedica je ubrzano zagrijavanje: 16 odsto ukupnog zagrijavanja okeana u posljednjih 70 godina dogodilo se nakon 2018. godine, prenosi France Presse. Okeani se sada suočavaju i sa pojačanim zakiseljavanjem, a posljedica zagrijavanja je i ubrzanje porasta nivoa mora zbog toplotnog širenja vode, uz topljenje glečera.

Sa prosječnih dva milimetra godišnje prije 2015. godine, porast nivoa okeana povećao se na 4,3 milimetra godišnje u 2023. godini.

Arktik bez leda već do 2035. godine?

Hipoteza o Arktičkom okeanu bez leda krajem ljeta do 2035. godine sada se smatra mogućom, dodaje se.

Opasna sredstva za čišćenje, antibiotici i plastika

Neki istorijski zagađivači poput žive su u opadanju, ali se povećava prisustvo drugih, poput sredstava za čišćenje, ostataka lijekova kao što su antibiotici, a posebno plastike, čiji najsitniji fragmenti utiču na više od 4.000 vrsta.

U izvještaju se naglašava da je usvajanje Sporazuma o otvorenom moru, koji je stupio na snagu u januaru, “odlučujući korak”, ali da “izazov i dalje ostaje prevazilaženje fragmentacije“ između država i sektorskih interesa u trenutku kada se multilateralizam nalazi u ozbiljnoj krizi.