Connect with us

Društvo

SVE OČI i vlasti i opozicije uprte u Sud BiH

Odluka Centralne izborne komisije da “nevažeći listić”, zahvaljujući kojem je SNSD dobio četvrtog delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ipak prizna kao važeći, očekivano, posvađala je vlast i opoziciju u Republici Srpskoj, koji su od Apelacionog odjeljenja Suda BiH zatražili da poništi, odnosno potvrdi odluku CIK-a.

“Pravni tim SNSD-a dostaviće Sudu BiH žalbu i krivičnu prijavu protiv pet članova CIK-a koji su priznali sporni listić za izbor delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Oni su donijeli sramnu odluku tako što su prihvatili očigledno nevažeći listić i proglasili ga važećim”, rekao je Radovan Kovačević, portparol SNSD-a.

On je dodao da gubitnička ekipa SDA, DF, SDS i PDP pokušava da promijeni volju naroda, te da su poslanici SDS-a i Nebojše Vukanovića glasali za izvještaj u kome je navedeno da je glasački listić proglašen nevažećim.

Nakon što Sud BiH, tačnije Apelaciono odjeljenje Suda BiH zaprimi žalbu SNSD-a, u roku od 72 časa moraće odlučiti o njoj, odnosno potvrditi odluku CIK-a ili prihvatiti žalbu SNSD-a i praktično potvrditi stav Komisije da je sporni listić nevažeći.

Za razliku od SNSD-a, u opoziciji, tačnije u PDP-u koji je nakon odluke CIK-a dobio šansu da ima delegata u Domu naroda, kažu da je CIK donio jedinu moguću odluku.

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a, rekao je da listić na kojem je označen PDP ne ispunjava niti jedan od kriterijuma kojim bi se proglasio nevažećim i da očekuje da Apelaciono odjeljenje Suda BiH odluči na isti način kao što je odlučio i CIK, dok je Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a, kazao da treba ispitati cijeli proces jer su se pojavile informacije da su pojedini poslanici slikali svoje listiće, što je najstrože zabranjeno.

“Pojavile su se informacije da predsjednik SDP-a Nermin Nikšić ima u telefonu uslikane listiće koji su navodno njegovi poslali. To je strogo zabranjeno. Imali smo pripremni sastanak Komisije koji je trajao više od tri sata. To može potvrditi predsjednik NS RS, da smo silazili u salu na lice mjesta, gdje smo vršili simulaciju glasanja”, rekao je Crnadak.

Podsjećanja radi, Centralna izborna komisija BiH odlučila je da je “nevažeći listić”, zahvaljujući kojem je SNSD dobio četiri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, ipak važeći. S obzirom na to da sada dvije liste imaju po 12 glasova, odnosno jedna lista SNSD-a i druga lista PDP-a, ukoliko Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdi odluku CIK-a, biće organizovano žrebanje, koje podrazumijeva da se “iz šešira” izvuče ime delegata, tako da će sreća odlučiti da li će PDP dobiti jednog delegata u Domu naroda ili će SNSD imati četiri.

Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da Republika Srpska treba sama da izdaje sertifikate za izabrane predstavnike u institucijama i da ne dozvoli da bilo ko mijenja izbornu volju građana ili institucija Srpske.

“Srpska mora donijeti zakonska rješenja koja će joj to omogućiti”, kazao je Stevandić, dodajući da Srpska mora naći način da se zakonski zaštiti od ovakvih manipulacija, te da je glasački listić nevažeći jer je jasno propisano i na samom listiću kako se glasa.

On je dodao da CIK pokušava da odlučuje u ime Narodne skupštine i da poništi volju ovog zakonodavnog organa.

“Bavi se gatanjem šta je onaj ko je poništio glasački listić i iskrižao političku partiju htio time da kaže, da li je htio da glasa iako nije to uradio na predviđenom mjestu ili da ne poštuje tu političku partiju. To je tumačenje volje van realnog svijeta i ne može imati pravne konsekvence. Tumačenje nije posao CIK-a”, rekao je Stevandić.

I Spomenka Stevanović, zamjenik predsjednika DEMOS-a, rekla je da je CIK grubo prekršio Izborni zakon i Uputstvo o sprovođenju posrednih izbora, koje je sam donio.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno