Connect with us

Društvo

SVE SKUPLJE DO VOLANA, a instruktori tvrde “Vozačka se kupuje kao SLAMNATI ŠEŠIR”

Vozačka dozvola u Republici Srpskoj tokom ove godine postala je ozbiljan finansijski izazov za mnoge građane, posebno mlade, studente i porodice sa prosječnim primanjima.

Kada se saberu troškovi obuke, ljekarskog uvjerenja, prve pomoći i ispitnih taksi, put do vozačke dozvole danas bez problema prelazi iznos od 1.300 KM, a u pojedinim auto-školama dostiže i skoro 1.800 KM.

Istovremeno, tržište auto-škola suočava se sa potpuno suprotnim problemom. Dok jedni pokušavaju održati kvalitet obuke kroz ulaganja u vozila, instruktore i nastavu, drugi privlače kandidate agresivnim popustima i cijenama za koje predstavnici struke tvrde da su ekonomski neodržive. Kako danas izgleda put do vozačke dozvole i šta kandidat zapravo dobija za svoj novac, za BL portal govorili su predstavnici banjalučkih auto-škola.

Manji interes kandidata

Milenko Stanetić, diplomirani inženjer saobraćaja i vlasnik auto-škole „Volan“, navodi da kompletna obuka u njihovoj školi trenutno košta 1.400 KM. „U posljednjih godinu dana došlo je do određenog minimalnog povećanja cijene, koje se kreće od 100 do 150 KM“, kaže Stanetić.

Prema njegovim riječima, poskupljenja su bila neizbježna zbog rasta troškova poslovanja, održavanja vozila i rada instruktora. Međutim, rast cijena ostavlja posljedice na tržištu.

„Interesovanje kandidata u 2026. godini je manje. Bilježimo manji broj upisa nego prošle i pretprošle godine, kada je zainteresovanost za polaganje vozačkog ispita bila znatno veća“, ističe Stanetić.

U auto-školi „Akademija“ cijena kompletne teorijske i praktične obuke trenutno iznosi 950 KM, ali vlasnik Robert Ninković upozorava da to nije konačan trošak koji čeka buduće vozače. „Kandidati moraju računati na dodatnih oko 350 KM za ljekarsko uvjerenje, prvu pomoć i ispitne takse“, pojašnjava Ninković za BL portal.

To znači da ukupni trošak sticanja vozačke dozvole u praksi prelazi 1.300 KM čak i kod povoljnijih ponuda, dok kod skupljih programa obuke dostiže znatno veće iznose.

„Situacija je takva da su se cijene ove godine već korigovale dva puta, što dovoljno govori o nestabilnosti i pritisku pod kojim radimo“, zaključuje vlasnik auto-škole „Akademija“.

Kvalitet ili najniža cijena

Dok kandidati uglavnom traže način da prođu što jeftinije, predstavnici struke upozoravaju da se iza pojedinih reklamiranih popusta krije mnogo ozbiljniji problem. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja auto-škola Republike Srpske Zdravko Ivić smatra da je tržište posljednjih godina prepušteno potpunoj stihiji.

„Uvijek ima nekih niskih cijena, ludih popusta, a da li je to normalno, ja ne znam računati. Inače se cijena po času kretala oko 25 KM, pa je išlo na 15 KM, a negdje i niže. I dalje se reklamiraju ti ludi popusti i to je stvarno nekontrolisano. Mi nemamo zakonski određenu najnižu cijenu obuke pa da svi moramo plaćati iste obaveze, pa da onda na tržištu pobjeđuje onaj ko je bolji i ko ima više posla. Ne, to kod nas nije tako. Pravilnik o najnižoj cijeni je bio donesen, pa su ga pustili niz vodu i sad se svi čude šta se dešava na terenu“, kaže Ivić.

Posebno problematičnim smatra reklame koje nude dodatna umanjenja cijene pod obrazloženjem da kandidat već zna voziti.

„Kako obuka može biti jeftinija ako zakon propisuje najmanje 35 časova praktične obuke i 28 časova teorijske nastave? To jednostavno nema logike“, upozorava Ivić za BL portal.

Najveću cijenu može platiti bezbjednost

Prema riječima Ivića, problem nije samo tržišni, već i bezbjednosni. On tvrdi da pojedine prijavljene cijene po času obuke nemaju ekonomsku osnovu, jer su niže od samih troškova rada instruktora.

„Danas imate prijavljene cijene obuke od po 5 ili 6 KM po času, a te cijene realno nema nigdje. Pa sam instruktor po satu neće da radi ispod 10 KM, a gdje su tu troškovi škole, vozila, amortizacije? Ovo je skroz neuređeno. Svaka djelatnost koja je u fazi opadanja kvaliteta ima pravo da se zaštiti i ograniči. Pošto smo mi djelatnost od društvenog značaja, imamo pogotovo pravo da odredimo te najniže granice ispod kojih niko ne može da naplaćuje. Ali oni to neće da urade. Zato se danas vozačka dozvola može kupiti kao slameni šešir“, navodi on.

Zbog toga upozorava da kandidati prilikom izbora auto-škole ne bi smjeli gledati isključivo najnižu cijenu.

„Posljedica takve politike može biti da na puteve izlaze sve slabije obučeni vozači. U saobraćaju važi pravilo da loša obuka prije ili kasnije dođe na naplatu“, poručuje Ivić.
BL portal

Related Topics:

Društvo

PAKLENI DAN PRED NAMA: Temperatura ide do 35 stepeni, mogući i pljuskovi!

Bosnu i Hercegovinu danas očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme. Jutarnje temperature kretaće se od 13 do 18 stepeni, dok će dnevne dostizati i do 35°C. U poslijepodnevnim časovima ponegdje su mogući lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom, uglavnom u centralnim i istočnim krajevima zemlje.

Meteorolozi upozoravaju na visoke temperature i pojačano UV zračenje, pa se građanima savjetuje da izbjegavaju duži boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana.

Ljeto pokazuje zube, a osvježenje će danas mnogi potražiti u hladu, pored rijeka i jezera.

Nastavi čitati

Društvo

NOVI UDAR NA KUĆNI BUDŽET: Hljeb u pojedinim pekarama poskupio preko noći

U zemlji u kojoj se cijene dižu brže od plata i penzija, još jedno poskupljenje prošlo je gotovo tiho. Osim što ga nisu propustili primjetiti oni koji svakog dana ulaze u pekaru.

Hjleb od više vrsta brašna, težine 550 grama, koji je donedavno koštao dvije marke, danas se prodaje za 2,40 KM. Naizgled „samo“ 40 feninga više. U stvarnosti, čak 20 odsto skuplje. A penzija otišla gore 3,5%….

Neke banjalučke pekare ponovo pomjeraju granice ekonomske logike. Ako ste prošle sedmice ušli u pekaru s namjerom da kupite hljeb, vjerovatno vas je dočekao hladan tuš. Cijena je sa okrugle 2 KM skočila na 2,40 KM. Nema tu sitnih korekcija, fening po fening, da se narod navikne. Kad se poskupljuje, ide se odmah jako. 40 feninga gore.

Za one koji hljeb kupuju redovno, matematika je neumoljiva.

-Rekli su mi da su morali da poskupe i da nova cijena važi od prošle sedmice. Nije poskupjelo za deset ili dvadeset feninga, nego odmah četrdeset. Gramaža ista, nadam se i sastav isti. A penzija će mi biti veća za 17 maraka. Eto, za tih 17 KM više mogu da kupim sedam hljebova – priča za Srpskainfo penzioner Rajko K.

Nije, međutim, poskupio samo hljeb.

U nekim banjalučkim pekarama komad pite sa 4,5 otišao je na 4,8 KM, parče pice više nije 3,3 KM, već tri i po marke. U pojedinim pekarama više cijene dočekale su i kifle, kroasani, zemičke… Nekada se govorilo da je hljeb simbol osnovne životne namirnice. Danas postaje simbol inflacije.

Murisa Marić, predsjednica Udruženja za zaštitu potrošača „Don“ upozorava da je postalo sasvim normalno da svako povećanje ulaznih troškova odmah završi na računu građana. Ali kada troškovi padnu cijene ostanu iste.

–Kod nas je postala praksa slobodnog formiranja cijena. Bilo šta da poskupi za deset feninga, odmah osjetimo na proizvodima, bez obzira postoji li realan osnov ili ne. I to uvijek drastično vidimo na hljebu i pekarskim proizvodima. Kada je gorivo pojeftinilo, nismo vidjeli da je bilo koji proizvod postao jeftiniji. Međutim, čim nešto poskupi, automatski rastu i cijene u prodavnicama i pekarama – kaže ona za Srpskainfo.

Drugim riječima, tržište kod nas odlično pamti kako da poskupi, ali ima ozbiljnih problema sa pamćenjem kada treba pojeftiniti.

-Za hljeb i pekarske proizvode teško se može upratiti kolika je prodaja, koliko je poskupjelo, koliko je gramaža, koliko je uopšte različitih proizvoda. Ima tu mnogo posla i za inspekcijske organe – govori ona i dodaje kako danas imamo situaciju da je kifla skoro u rangu cijene pola hljeba.

-To zaista nema smisla. Neko bi morao ozbiljno da se pozabavi ovim cijenama i načinom na koji se formiraju – poručuje Marićeva. Prema njenim riječima, zahvaljujući medijima neko o ovim problemima i govori.

-Ušli smo u kolotečinu. U smislu, tako je. Ako možeš kupi, ako ne možeš, nemoj. Neću tako da živim – poručuje ona.

Poskupljenje od 40 feninga možda ne zvuči dramatično onome ko hljeb kupi povremeno. Ali porodici koja svakodnevno kupuje dva hljeba to znači gotovo 300 maraka više na godišnjem nivou, samo za jednu osnovnu životnu namirnicu.

A kada se tome dodaju skuplje pite, peciva, mlijeko, meso, voće, povrće, računi i lijekovi, postaje jasno zašto mnogi već sredinom mjeseca prestanu brojati dane do plate i počnu brojati marke u novčaniku.

Podsjećamo, povećanje penzija od 3,55 odsto u Republici Srpskoj primenjivaće se od avgustovske isplate. Najniža penzija u Srpskoj iznosi 361,75 KM. Najniža penzija za 15 godina penzijskog staža i više je 434,15 KM, a najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 30, iznosi 506,52 KM. Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 iznosi 578,94 KM, a najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više iznosi 723,70 KM.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

SPEKTAKL NA PETRIĆEVCU: Romana Panić stiže na „Petrovdanske dane“

Ljubitelje dobre muzike u petak, 17. jula, očekuje koncert naše sugrađanke i popularne pop pjevačice Romane Panić, koji će biti održan u okviru manifestacije „Petrovdanski dani Petrićevca“.

Koncert počinje u 20.00 časova na sportskim terenima kod Osnovne škole „Miloš Crnjanski“ na Petrićevcu, gdje će publika imati priliku da uživa u dobro poznatim hitovima i odličnoj atmosferi.

„Petrovdanski dani Petrićevca“ već godinama okupljaju veliki broj posjetilaca kroz sadržaje koji njeguju tradiciju, ali i donose kvalitetan zabavni program za sve generacije. Manifestaciju organizuju Mjesna zajednica Petrićevac i Parohija petrićevačka, uz podršku Grada Banjaluke.

Svi su dobrodošli, poručuju organizatori ističući da posjetioce očekuje veče ispunjeno muzikom, druženjem i lijepom atmosferom.

Nastavi čitati

Aktuelno