Connect with us

Društvo

SVE SKUPLJE DO VOLANA, a instruktori tvrde “Vozačka se kupuje kao SLAMNATI ŠEŠIR”

Vozačka dozvola u Republici Srpskoj tokom ove godine postala je ozbiljan finansijski izazov za mnoge građane, posebno mlade, studente i porodice sa prosječnim primanjima.

Kada se saberu troškovi obuke, ljekarskog uvjerenja, prve pomoći i ispitnih taksi, put do vozačke dozvole danas bez problema prelazi iznos od 1.300 KM, a u pojedinim auto-školama dostiže i skoro 1.800 KM.

Istovremeno, tržište auto-škola suočava se sa potpuno suprotnim problemom. Dok jedni pokušavaju održati kvalitet obuke kroz ulaganja u vozila, instruktore i nastavu, drugi privlače kandidate agresivnim popustima i cijenama za koje predstavnici struke tvrde da su ekonomski neodržive. Kako danas izgleda put do vozačke dozvole i šta kandidat zapravo dobija za svoj novac, za BL portal govorili su predstavnici banjalučkih auto-škola.

Manji interes kandidata

Milenko Stanetić, diplomirani inženjer saobraćaja i vlasnik auto-škole „Volan“, navodi da kompletna obuka u njihovoj školi trenutno košta 1.400 KM. „U posljednjih godinu dana došlo je do određenog minimalnog povećanja cijene, koje se kreće od 100 do 150 KM“, kaže Stanetić.

Prema njegovim riječima, poskupljenja su bila neizbježna zbog rasta troškova poslovanja, održavanja vozila i rada instruktora. Međutim, rast cijena ostavlja posljedice na tržištu.

„Interesovanje kandidata u 2026. godini je manje. Bilježimo manji broj upisa nego prošle i pretprošle godine, kada je zainteresovanost za polaganje vozačkog ispita bila znatno veća“, ističe Stanetić.

U auto-školi „Akademija“ cijena kompletne teorijske i praktične obuke trenutno iznosi 950 KM, ali vlasnik Robert Ninković upozorava da to nije konačan trošak koji čeka buduće vozače. „Kandidati moraju računati na dodatnih oko 350 KM za ljekarsko uvjerenje, prvu pomoć i ispitne takse“, pojašnjava Ninković za BL portal.

To znači da ukupni trošak sticanja vozačke dozvole u praksi prelazi 1.300 KM čak i kod povoljnijih ponuda, dok kod skupljih programa obuke dostiže znatno veće iznose.

„Situacija je takva da su se cijene ove godine već korigovale dva puta, što dovoljno govori o nestabilnosti i pritisku pod kojim radimo“, zaključuje vlasnik auto-škole „Akademija“.

Kvalitet ili najniža cijena

Dok kandidati uglavnom traže način da prođu što jeftinije, predstavnici struke upozoravaju da se iza pojedinih reklamiranih popusta krije mnogo ozbiljniji problem. Predsjednik Upravnog odbora Udruženja auto-škola Republike Srpske Zdravko Ivić smatra da je tržište posljednjih godina prepušteno potpunoj stihiji.

„Uvijek ima nekih niskih cijena, ludih popusta, a da li je to normalno, ja ne znam računati. Inače se cijena po času kretala oko 25 KM, pa je išlo na 15 KM, a negdje i niže. I dalje se reklamiraju ti ludi popusti i to je stvarno nekontrolisano. Mi nemamo zakonski određenu najnižu cijenu obuke pa da svi moramo plaćati iste obaveze, pa da onda na tržištu pobjeđuje onaj ko je bolji i ko ima više posla. Ne, to kod nas nije tako. Pravilnik o najnižoj cijeni je bio donesen, pa su ga pustili niz vodu i sad se svi čude šta se dešava na terenu“, kaže Ivić.

Posebno problematičnim smatra reklame koje nude dodatna umanjenja cijene pod obrazloženjem da kandidat već zna voziti.

„Kako obuka može biti jeftinija ako zakon propisuje najmanje 35 časova praktične obuke i 28 časova teorijske nastave? To jednostavno nema logike“, upozorava Ivić za BL portal.

Najveću cijenu može platiti bezbjednost

Prema riječima Ivića, problem nije samo tržišni, već i bezbjednosni. On tvrdi da pojedine prijavljene cijene po času obuke nemaju ekonomsku osnovu, jer su niže od samih troškova rada instruktora.

„Danas imate prijavljene cijene obuke od po 5 ili 6 KM po času, a te cijene realno nema nigdje. Pa sam instruktor po satu neće da radi ispod 10 KM, a gdje su tu troškovi škole, vozila, amortizacije? Ovo je skroz neuređeno. Svaka djelatnost koja je u fazi opadanja kvaliteta ima pravo da se zaštiti i ograniči. Pošto smo mi djelatnost od društvenog značaja, imamo pogotovo pravo da odredimo te najniže granice ispod kojih niko ne može da naplaćuje. Ali oni to neće da urade. Zato se danas vozačka dozvola može kupiti kao slameni šešir“, navodi on.

Zbog toga upozorava da kandidati prilikom izbora auto-škole ne bi smjeli gledati isključivo najnižu cijenu.

„Posljedica takve politike može biti da na puteve izlaze sve slabije obučeni vozači. U saobraćaju važi pravilo da loša obuka prije ili kasnije dođe na naplatu“, poručuje Ivić.
BL portal

Društvo

CIJENA NAFTE PALA, A GORIVO SKUPlJE! Vozači u BiH ponovo plaćaju više nego što treba

Cijena fjučersa za naftu “brent” za isporuku u novembru probila je prije dva dana psihološku granicu i premašila 106 dolara po barelu na londonskoj berzi.

pak, ta cijena daleko je od najviše od početka sukoba u Iranu kada je poskupljenje na svjetskim tržištima i krenulo.

Primjera radi, krajem aprila brent nafta na berzama je koštala vrtoglavih 126,41 dolar po barelu.

Međutim, to ne igra, očigledno, veliku ulogu kada su u pitanju cijene goriva u Bosni i Hercegovini (BiH).

Gorivo ipak skuplje nego u aprilu

Tokom pika cijena nafte na svjetskim berzama krajem aprila gorivo u BiH se, prema dostupnim podacima, kretalo u prosjeku nešto ispod 3,70 KM politri za dizel, i prosječno nešto ispod tri marke po litri za benzin.

Sada, kada je nafta znatno jeftinija nego u pomenutom periodu, dizel u BiH prosječno košta 3,74 KM po litri, dok je benzin oko 3,30 KM u prosjeku.

U septembru benzin je zabilježio vrtoglavo poskupljenje od oko 20 feninga po litri.

Dizel negdje i iznad četiri marke

Podsjećamo, kako je ATV prvi pisao prije nekoliko dana, na pojedinim pumpama cijena dizela premašila je četiri marke po litri.

Tako je krajem prošle sedmice, tačnije u nedjelju, na jednoj benzinskoj pumpi u Kneževu zabilježena cijena od 4,01 KM, prenosi ATV.

Na istoj pumpi benzin je tada koštao 3,40 KM.

Nastavi čitati

Društvo

DA LI DJETETU DATI IME POKOJNIKA? Sveštenik odgovorio na dilemu koja muči mnoge roditelje

Izbor imena za bebu jedna je od prvih velikih odluka roditelja. Nekima je najvažnije kako ime zvuči, drugima njegovo značenje, a mnogi žele da ono sačuva i porodičnu uspomenu.

Jedna buduća majka, koja se predstavila kao Ana, potražila je savjet na sajtu Svetosavlje. Pitala je da li bi sinu mogla da da ime po svom pokojnom ocu i da li je takav izbor u skladu sa pravoslavnom tradicijom.

Ana i njen suprug za prvo dijete razmatrali su ime Marija, ako bude djevojčica, između ostalog zbog porodične slave Male Gospojine. Za dječaka im se dopadalo ime Danilo.

Nakon što je Anin otac preminuo, počela je da razmišlja o imenu Petar. On je umro svega nekoliko dana pošto mu je rekla da će postati djed, ne dočekavši rođenje unučeta. Ana se pitala i da li bi, ako izabere ime po ocu, trebalo da se istim načelom vodi pri davanju imena budućoj djeci.

Sveštenik podržao njen izbor

Sveštenik Dušan odgovorio joj je da u pravoslavnoj tradiciji postoji običaj davanja imena po svetiteljima, ali da to nije jedini način izbora. Podsjetio je i na srpska narodna imena, kao i na običaj da dijete ponese ime pretka koji je ostavio lijepu uspomenu.

– Učinićete dobru stvar ako muškom djetetu date ime Petar po tvom ocu, koji se sigurno radovao svom unučetu i nije dočekao da ga vidi – naveo je sveštenik.

Dodao je da roditelji ne treba da izbjegavaju lijepa narodna imena svojih predaka samo zato što se ne nalaze u crkvenom kalendaru. Objasnio je i da je kod Rusa i Grka češći običaj davanja imena po svetitelju i obilježavanja imendana, dok je kod Srba porodična vjerska tradicija povezana i sa krsnom slavom.

Za Anu bi ime Petar bilo način da sačuva uspomenu na oca. Konačna odluka o imenu, kako proizlazi iz odgovora sveštenika, ostaje na roditeljima, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Društvo

SLAVIMO JESENJI KRSTOVDAN! Vjernici beru posebnu biljku, briše negativnu energiju i poste

Srpska pravoslavna crkva (27. septembra) proslavlja Vozdviženje (podizanje) Časnog krsta, praznik koji je u narodu poznat kao jesenji Krstovdan, uspomenu na dan kada je carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla Časni krst na kojem je Isus Hristos raspet na Golgoti.

Vjernici poste

Krstovdan se obilježava kao crveno slovo u kalendaru i vjernici taj dan poste, a mnogi jedu samo hljeb i grožđe. “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”

Srpski narod prepoznaje značaj ovog posta i zato je u narodu ukorijenjena izreka “Ko se krstom krsti, za Krstovdan posti”.

Krstovdan veliki praznik

Krstovdan je veliki praznik koji se slavi dva puta godišnje, jesenji 27. septembra i zimski 18. januara.

Koja su narodna vjerovanja?

Po narodnom vjerovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snijegom, a ako nema padavina, naredna godina biće sušna.

Koja biljka se bere na Krstovdan?

Na jesenji Krstovdan bere se i posvećuje bosiljak jer se vjeruje da ima moć da odnese negativnu energiju.

Dok za mnoge druge praznike koji su obilježeni crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto.

Na taj dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu.

U suprotnom, vjeruje se da će vam cele godine sve “ići naopako”.

Prema predanju, 326. godine carica Jelena, majka cara Konstantina, pronašla je krst kada je otišla u Palestinu da posjeti sveta mjesta.

Patrijarh Makarije je, posle otkrića carice Jelene, pred okupljenim narodom uzdigao krst koji je Hristos nosio do Golgote, pa otuda i naziv Vozviždenje u bogoslužbenom kalendaru.

Na taj praznik istovremeno se slavi i uspomena na povratak Časnog krsta iz Persije u Jerusalim.

Krst je čuvan u srebrnom sanduku u jerusalimskoj crkvi Vaskrsenja do 614. godine, kada su Persijanci zauzeli Jerusalim.

Nastavi čitati

Aktuelno