Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je nakon današnjeg sastanka sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Moskvi da će ruski lider uskoro objaviti „vrlo dobar prijedlog“ za okončanje rata u Ukrajini, koji, kako tvrdi, u velikoj mjeri podržavaju i Sjedinjene Američke Države.

Lukašenko, koji je s Putinom razgovarao više od pet sati, nije otkrivao detalje, ali je naglasio da je prijedlog već predstavljen američkom predsjedniku Donaldu Trampu tokom njihovog prošlomjesečnog susreta na Aljasci.

„Predsjednik Putin i ja razgovarali smo o prijedlogu, ali neću sada govoriti o tome. Sam predsjednik će to reći. Riječ je o dobrom prijedlogu za Ukrajinu, prijedlogu koji je čuo Donald Tramp, a potom ga odnio u Vašington na razmatranje. Vrlo dobar prijedlog“, rekao je Lukašenko u izjavi za ruskog novinara Pavela Zarubina.

„Ako Ukrajinci ne prihvate – izgubiće Ukrajinu“

Lukašenko je upozorio da će Ukrajina, ukoliko odbije prijedloge, „izgubiti sve“.

„Ako Ukrajinci ne prihvate prijedloge, biće kao što je bilo na početku specijalne vojne operacije. Biće još gore, izgubiće Ukrajinu“, rekao je on.

Ranije je Moskva insistirala na uslovima koje Kijev odbacuje kao ravne kapitulaciji – uključujući ustupanje dodatnih teritorija, odustajanje od članstva u NATO savezu i ograničenje veličine ukrajinske vojske.

Tramp: Ukrajina može da vrati teritoriju

Ove izjave dolaze samo nekoliko dana nakon što je Donald Tramp poručio da Ukrajina može da povrati sve izgubljene teritorije – gotovo petinu zemlje – i da mora djelovati odmah jer se, kako je naveo, „ruska ekonomija nalazi u velikim problemima“.

Kremlj je odbacio Trampove riječi, tvrdeći da su rezultat njegovog nedavnog sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, te da su pod snažnim uticajem ukrajinskog viđenja rata.

Zelenski je ranije izjavio da se Putin samo pretvara da pregovara, a da zapravo nije iskreno zainteresovan za mir.

Lukašenko predlaže trilateralni sastanak

Bjeloruski lider predložio je i da se on, Putin i Zelenski, kao lideri tri slavenske države, sastanu i dogovore sporazum.

„Kako bi izbjegao gubitak cijele Ukrajine, Zelenski ne samo da mora pregovarati, već i pristati na povoljne uslove – uslove koje su u velikoj mjeri odobrili Amerikanci“, rekao je Lukašenko.

Ukrajina zvanično traži direktan susret između Zelenskog i Putina, dok Moskva tvrdi da je to moguće samo ako ukrajinski predsjednik pristane da dođe u Moskvu.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto u četvrtak je u Njujorku, tokom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, optužio Hrvatsku da iskorištava kriznu situaciju i naplaćuje „ratnu premiju“ na naftu koja se isporučuje u Mađarsku.

Sijarto je poručio da mađarska vlada neće dopustiti da, kako je rekao, „hrvatska pohlepa za profitom poništi rezultate smanjenja troškova režija“.

Govoreći o oprečnim izvještajima u vezi sa kapacitetom Jadranskog naftovoda, istakao je da bi Mađarska mogla da uvozi znatno više prirodnog gasa i nafte iz Hrvatske nego što joj sadašnja energetska infrastruktura omogućava. Dodao je i da „razvijenost hrvatskog naftovoda znatno zaostaje za mađarskim“.

„Ako naftu u Mađarsku možemo transportovati samo preko Hrvatske, onda tim naftovodom nije moguće obezbijediti dovoljne količine za nesmetanu opskrbu Mađarske i Slovačke. Prošle sedmice urađen je test koji je pokazao da Jadranski naftovod ne može dugoročno transportovati velike količine pod visokim pritiskom bez prekida“, naglasio je ministar.

Potom je iznio direktnu optužbu: „Nažalost, mora se vidjeti da Hrvati profitiraju od nas. Profitiraju od ratne situacije. Od izbijanja rata podigli su cijenu tranzitnog prevoza naftovodom na pet puta veću od evropskih referentnih vrijednosti i time nam naplaćuju ratnu nadoplatu.“

Sijarto je zaključio: „Hrvati svoju pohlepu ne bi trebali iskaljivati na nama. I još jednom ponavljam – nećemo dopustiti da pohlepa Hrvata odnese rezultate mađarskog smanjenja troškova režija.“

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je novu rundu carina, uključujući tarifu od 100 odsto na brendirane farmaceutske lijekove, od 30 odsto na tapacirani namještaj, od 50 odsto na kuhinjske i kupatilske elemente i od 30 odsto na teške kamione.

Nove tarife stupaju na snagu 1. oktobra, prenosi Si-Bi-Es njuz.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social naveo da se carina na farmaceutske proizvode neće primjenjivati na kompanije koje započnu proizvodnju u SAD.

Prošle godine SAD su uvezle gotovo 233 milijarde dolara farmaceutskih i medicinskih proizvoda, a ekonomisti upozoravaju da bi povećane carine mogle da podignu troškove lijekova, zdravstvene zaštite i državnih programa “Medicare” i “Medicaid”.

Tramp je ocijenio da strani proizvođači “preplavljuju” američko tržište namještajem i elementima, navodeći nacionalnu bezbjednost kao razlog za uvođenje carina, prenosi

Povećani troškovi elemenata mogli bi dodatno da opterete graditelje kuća u uslovima visoke kamatne stope i nestašice stanova.

Tramp je ranije najavio veliku carinsku istragu o uvozu namještaja, a sada je potvrdio carinu od 25 odsto na teške kamione kako bi zaštitio domaće proizvođače, poput kompanija “Peterbilt”, “Kenworth”, “Freightliner” i “Mack Trucks”.

Ekonomski podaci pokazuju da carine podižu potrošačke cijene, iako je predsjednik rekao da “nema inflacije” i nazvao svoju trgovinsku politiku “nevjerovatnim uspjehom”.