Connect with us

Društvo

SVE VIŠE GRAĐANA BIH “U KREDITU”: Cijene skaču, a ljudi se zadužuju i za OSNOVNE ŽIVOTNE POTREBE

Građani BiH sve više se zadužuju kako bi podmirili troškove koji se nagomilavaju svakog mjeseca. U proteklom mjesecu, ukupna kreditna zaduženost povećana je za skoro 80 miliona KM, a većinu tih kredita čine nenamjenski, potrošački krediti.

Sdolaskom niskih temperatura, finansijska situacija za građane u BiH postaje još teža. Troškovi života, već tradicionalno viši tokom zimskih mjeseci, dovode mnoge građane do minusa.

– Grijanje je najveći trošak među režijama, struja nije toliko skupa, ali grijanje najviše povuče, zavisno o veličini stana. Primjera radi, grijanje za dvoiposoban stan iznosi oko 220 KM – kaže jedan ispitanik.

– Sezona grijanja – moramo plaćati, džaba je. To je prvi trošak koji pokrijem, a onda rasporedim novac za hranu – dodaje penzioner.

– Najviše izdvajam za hranu i lijekove. Grijanje ne mogu promijeniti, kako je, tako je. Je li skupo? Pa, skupo je svima, mora biti i meni – kaže druga sagovornica.

Teška ekonomska svakodnevica
Finansijski pritisak ne osjeća samo starija populacija. Dok prosječna plata u Federaciji BiH iznosi 1.387 KM, a u Republici Srpskoj 1.416 KM, sindikalna potrošačka korpa premašuje 3.000 KM, tačnije iznosi 3.131 KM. Najveći dio prihoda odlazi na prehranu (42,43odsto), zatim na obrazovanje (13,41odsto) i stanovanje (13,20odsto). Situacija bi mogla postati još teža s najavljenim poskupljenjem električne energije u Republici Srpskoj. O smanjenju cijena bilo čega, zasad niko ne govori.

– Ako bi došlo do pada cijena nafte ili drugih troškova na koje su se pozivali prilikom podizanja cijena, ne pada im na pamet da cijene koriguju prema dolje – ističe Jovan Vasilić iz Udruženja potrošača “Zvono”.

Građani sve češće posežu za kreditima
Ukupni krediti u domaćem sektoru na kraju septembra iznosili su 25,213.6 milijardi KM, od čega građani duguju više od 12,5 milijardi KM. Zabrinjavajući podaci Centralne banke pokazuju da je kreditna zaduženost građana samo u avgustu, u odnosu na kraj jula, porasla za 78,7 miliona KM.

– Odavno se mi zadužujemo za osnovne potrebe – odjeću, obuću, namještaj, bijelu tehniku. Nažalost, mnogi su primorani i djecu školovati na kredit. Kod nas su i kamatne stope visoke, što dodatno otežava situaciju, jer nominalni iznos kredita koji ljudi uzmu, u konačnici kroz kamate postane znatno veći. Nažalost, ništa ne ukazuje na to da će se situacija uskoro poboljšati – kaže Čaušević-Sućeska.

Građani se zadužuju “iz nužde”, ali stručnjaci ističu važnost finansijske pismenosti. Upozoravaju da je tanka linija između rješavanja problema kreditima i ulaska u dužničko ropstvo, piše N1.

Related Topics:

Društvo

RAVNOPRAVNI STANOVNICI ZEMLJE: Danas je Svjetski dan životinja

Svjetski dan životinja koji se obilježava svakog 4. oktobra od 1931. godine, poznat i kao Međunarodni dan zaštite životinja, posvećen je pravima životinja i očuvanju životinjskog biodiverziteta.

Prvi tragovi zaštite životinja datiraju daleko u prošlost kada su vladari davali osnovna uputstva narodu da stoku treba hraniti i pojiti, a ne batinati. U periodu od 17. do 19. vijeka veliki mislioci pokreću teme zaštite životinja, kao i njihova prava.

Svjetski dan životinja proglašen je 1931. godine na konvenciji ekologa u Firenci da bi se istakla ugroženost vrsta.

Na Svjetski dan životinja treba podsjetiti da su životinje ravnopravni stanovnici Zemlje, da imaju jednako pravo na život kao i ljudi, da osjećaju bol, patnju, strah i stres.

Cilj Svjetskog dana životinja jeste da se poboljša odnos prema životinjskim vrstama širom svijeta, kao i da se pruži podrška pojedincima, grupama i organizacijama koje se staraju o životinjama.

Nastavi čitati

Društvo

Rafinerija Brod ulazi u novi biznis, NEMA VEZE SA NAFTOM

Da li će se Rafinerija nafte u Brodu vratiti poput “feniksa”?

Ovo preduzeće planira da u svom krugu gradi postrojenje za reciklažu plastike sa dnevnim kapacitetom od 32 tone. Od te sirovine bi se kasnije proizvodili kanisteri za Rafineriju ulja u Modriči.

U fabrici bi bila uspostavljena linija za tretman PET ambalaže i linija za tretman plastičnih folija koje bi pojedinačno imale kapacitet prerade od 1.000 kilograma po satu, izvijestio je Capital.

Realizacija predmetnog projekta neće proizvoditi elemente značajnih uticaja na životnu sredinu koji bi mogli da dovedu do značajnog zagađenja u odnosu na postojeće stanje na lokaciji, a samim tim niti elemente negativnog prekograničnog uticaja – navode oni u elaboratu koji su uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu poslali Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

U ovom dokumentu se navodi da reciklaža plastike predstavlja jedan od ključnih koraka ka održivom upravljanju otpadom i smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ne rade već godinama

– Njeno sporo razlaganje čini je velikim ekološkim izazovom. Udio plastičnog otpada u ukupnoj količini mješovitog komunalnog otpada iznosi 12 do 15 posto težinski, dok zapreminski gledano ovaj udio se kreće od 30 do 40 posto zbog niske molekularne težine plastike – navodi se u elaboratu.

Zanimljivo je da je rafinerija početkom avgusta u Brodu postavila spremnik za prikupljanje PET ambalaže u Gradskom parku u Brodu.

Podsjećamo, Rafinerija nafte Brod je obustavila preradu nafte nakon eksplozije koja se dogodila u oktobru 2018. i od tada više nije pokretala ovaj proces.

Iako su vlasnici, ruski investitori u više navrata najavljivali remont, modernizaciju i prelazak na gas kao energent to se do danas nije desilo.

Preduzeće je za šest mjeseci ove godine napravilo minus od 31,17 miliona maraka sa čime je akumulirani gubitak narastao na preko 914 miliona maraka.

Nastavi čitati

Društvo

SKUPLJA REGISTRACIJA: Gdje ide ogromni novac od građana?

Građani u Republici Srpskoj će za registraciju vozila ove godine će plaćati 50 do 200 KM, više u odnosu na prošlu godinu. Pitanje je gdje se troše ogromne sume novca koje se naplaćuju od građana?

Građani Republike Srpske će za registraciju vozila ove godine plaćati u prosjeku 100 KM više u odnosu na prošlu godinu. Poskupjelo je nekoliko stavki jer svima izgleda fali novca, a sve opet ide po džepu građana.

Da biste registrovali svoje vozilo, trebaće vam između 600- 650 KM. Većina građana kaže da “pojma nemaju” šta plaćaju.

Suma novca koji liježu na račun osiguravajućih kuća i u budžet Srpske izazivaju vrtoglavicu. Ilustrovano, to izgleda ovako.

U Srpskoj je u 2024. godine registrovano 518.586 vozila.

Za premiju osiguranja za prosječno vozilo građani godišnje plate više od 199.000.000 KM. Za putarine na ovakvim putevima kojima vozimo, u budžet uplatimo 70 KM po vozilu, što je ukupno više od 36,3 miliona KM.

Porez na upotrebu motornih vozila državi donosi preko 18 miliona KM, a posebna vodna naknada skoro 18 miliona KM. Za tablice dajemo više od 10 miliona KM. Tu su i naknade, potvrde i takse od oko 15 miliona KM.

Kad se sve sabere, građani Srpske za godinu dana za registraciju uplate skoro 332 miliona KM, od čega u budžet Republike Srpske više od 103,5 miliona KM!

Sume su impozantne ali problema ne bi bilo kada bi se dio tih sredstava vraćao građanima kroz javne usluge, što je i osnovna funkcija države, kaže ekonomista Mirjana Orašanin.

“Vidimo koliku sumu građani plaćaju prilikom registracije automobila, a kakvi su nam putevi. Svakodnevno slušamo o putevima u Hercegovini, put smrti je put Foča – Sarajevo, gdje skoro svake sedmice skoro da neko pogine.

Zatim, kad vidimo naše lokalne puteve u Bijeljini, kad je nešto urađeno? Pogledajmo bilo koje puteve. Mi u Republici Srpskoj se zapravo još uvijek vozimo putevima i cestama koje su napravljeni za vrijeme bivšeg Jugoslavije. Šta nam je sa nasipima, sa zaštitom od poplava?”, pita Orašanin.

Primjećuju to i građani, kako kažu, svakodnevno.

“Rupe su svuda po putu. Nekim putevima noću ne biste smjeli da idete. Registracija je skuplja od toga koliko vrijedi auto”, ističu oni.

Problemi puteva i katastrofalnih popolava kakvu smo imali 2014. godine traju godinama, iako građani redovno pune budžet, ističe Orašanin, objašnjavajući ko se tu, kako kaže, okoristio.

“Jasno je da je budžetu, koliko god da se uplati sve malo. Za pokriće budžetskih rupa i deficita, javne potrošnje, potreban je ogroman novac, a da ne govorim o nelegalnom izvlačenju para iz javnog budžeta. Sve to treba da finansiraju građani, a kad pogledamo vodoprivredu, Fond zaštite životne sredine, vidimokoliko građani finansiraju zaposlene radnike odnosno neradnike u svim tim fondovima i institucijama, a koji ništa ne doprinose ništa Srpskoj niti njenim građanima”, objašnjava Orašanin.

Orašanin dodaje da ova vlast pokazuje stalni nemar prema građanima, te da zato nikad u javnosti nismo dobili precizan izvještaj u šta su utrošena uplaćena sredstva. Šta na kraju ostaje građanima, sem da plate nove namete? Njima je jasno.

“Plaćaćemo na kredit, ko bude htio da vozi, ko ne bude…parkiraj i u žaru”, poručuju oni.

Nastavi čitati

Aktuelno