Connect with us

Svijet

Sve više Ukrajinaca za pregovore s Rusijom

Građani Ukrajine žele pregovore s Rusijom, ali u isto vrijeme žele osloboditi svoju teritoriju – i ne vide problem s odbijanjem vojne službe. Paradoksalni stavovi izraz su frustracije, smatraju stručnjaci.

U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom, piše “Deutsche Welle”. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktuelnim ruskim vođstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. Ali očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom “mirovnom samitu” koji Ukrajina planira održati u novembru.

Da li je vrijeme za pregovore?

Istovremeno, 44 odsto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 odsto ih je protiv, a 21 odsto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je sproveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internet portala “ZN.UA” od 20. do 28. juna 2024. godine.

Ali prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uslove za okončanje sukoba. Gotovo 83 odsto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih jedinica iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 odsto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 odsto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.

Na pitanje koji je minimalni uslov za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 odsto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacionih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 odsto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 odsto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 odsto je neodlučno.

Šta zbunjuje ukrajinsko društvo

“To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uslovima rata. Upravo to signalizuju takvi paradoksalni odgovori društva”, rekao je za “DW” Oleh Sakjan, politolog i koosnivač Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju.

Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobilizaciji stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat: “Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uslovima stalnog rata ili u opasnosti od rata.”

Prema njegovom mišljenju, sve što je odgođeno “za vrijeme poslije rata”, poput borbe protiv korupcije, nepotizma i neučinkovite administracije, počinje zabrinjavati Ukrajince. Jer, kaže, ljudima je postalo jasno da će rat još dugo trajati.

“Mobilizacija, zloupotreba ovlasti, energetska i ekonomska pitanja, fortifikacije na frontu i odbrana – sve je to trenutno izuzetno aktuelno za društvo jer rat traje i ti problemi su neriješeni. Istovremeno, društvo želi pobjedu, ali nije jasno kako se to može postići”, objašnjava Sakjan.

Ihor Rejterović sa Univerzitetu Taras Ševčenko u Kijevu napominje da ukrajinski predsjednik već nekoliko mjeseci praktično ne spominje granice iz 1991. kao preduslov za mir s Rusijom, ali ne govori ni o novima.

To zbunjuje ukrajinsko društvo, kaže stručnjak i naglašava u razgovoru za “DW”: “To znači da s jedne strane većina želi sve teritorije nazad, a s druge strane polovina kaže da odbijanje vojne službe nije problem. Odgovori su ambivalentni. Zato se s tim morate pozabaviti i razmišljati o rješenju koje može ujediniti ukrajinsko društvo i s kojim ono može živjeti.”

Kako živjeti u ratnim uslovima?

Kako bi pridobila podršku Ukrajinaca za svoje inicijative, vlada bi, prema njegovom mišljenju, trebala započeti otvoreni dijalog s društvom o budućnosti i razviti viziju kako nastaviti živjeti u ratnim uslovima. Prema mišljenju stručnjaka, u proces donošenja odluka treba uključiti što više ljudi.

Pritom napominju da su ambivalentne reakcije na složene probleme normalna pojava za društva koje se nalazi u potpunoj neizvjesnosti. “Stalno se mora pratiti raspoloženje u javnosti i prepoznati dinamika kako bi se mogli pažljivo pripremiti za izazove”, objašnjava Mihajlo Miščenko iz Istraživačkog centra Razumkov.

Stručnjaci s kojima je razgovarao “DW” su jedinstveni u tome da su ovakve ankete trenutno potrebne kako bi ukrajinsko vođstvo moglo jasno formulisati opcije budućeg razvoja i u skladu s tim pripremiti drugi “mirovni samit”. Prema njihovom mišljenju, te ankete bi uz to ukrajinskom vođstvu dale jake argumente za pregovore o mirovnom planu, prenosi “Index”.

Related Topics:

Svijet

ORVELOVSKI ZAKON U NJEMAČKOJ! Obavještajci dobijaju dozvolu da vam tajno ulaze u stan dok niste tu!

Njemačka vladajuća koalicija, koju čine Hrišćansko-demokratska unija /CDU/ i Socijaldemokratska partija, saglasile su se o zakonu kojim se stranim obavještajnim službama daje ovlašćenje da tajno ulaze u domove građana.

Prema dokumentu, strani obavještajni službenici bili bi ovlašćeni da tajno ulaze u stambene prostorije, uključujući i one njemačkih državljana koji žive u inostranstvu, da bi se pripremili za ili izvršili obavještajne operacije, objavio je list “Frankfurter algemajne cajtung”.

Međutim, kako se navodi u izvještaju, prvo bi morali da dobiju odobrenje nezavisnog nadzornog tijela. Prijedlog zakona daje nova ovlašćenja njemačkom Saveznom zavodu za zaštitu Ustava da prikuplja podatke o organizovanim kriminalnim grupama ako podržavaju ekstremiste ili djeluju u ime stranih država po modelu “zločin kao usluga”.

Pored toga, njemačke obavještajne agencije bile bi ovlašćene da zahtijevaju od provajdera da čuvaju podatke o internet saobraćaju i podatke sa mobilnih telefona osumnjičenih do tri mjeseca prije nego što dobiju zvanični nalog za pljenidbu informacija.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI ZNA ZA KAZAMATE, ALI ĆUTI! Otkrivena tajna mučilišta za prisilno mobilisane, PRONAĐEN I DJEČAK OD 14 GODINA!

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski dobro je upoznat sa tajnim mjestima za mučenje u Ukrajini, ali to nikada neće priznati, izjavio je ambasador ruskog Ministarstva spoljnih poslova Rodion Mirošnik.

Prema njegovim riječima, Zelenski ulaže sve napore da zataška situaciju u vezi sa otkrićem mučilišta u blizini Kijeva.

U naselju Petropavlovska Borščagovka, u predgrađu Kijeva, mještani, rođaci i demonstranti otkrili su nezvanični privatni zatvor organizovan u podrumu jedne kuće.

U njemu je nasilno držano između 30 i 40 ljudi, uglavnom prisilno mobilisanih ukrajinskih muškaraca, regruta i vojnika koji su samovoljno napustili jedinice.

Među zatvorenima je pronađen i jedan povrijeđeni četrnaestogodišnji dječak.

Nastavi čitati

Svijet

TEHERAN POSTAVIO ULTIMATUM VAŠINGTONU! Nema više praznih obećanja na papiru – ispunite ovih 7 uslova!

Iran više neće da prihvata obećanja Sjedinjenih Američkih Država na papiru, već očekuje konkretne poteze Vašingtona prije nego što otvori prostor za novu fazu diplomatskih pregovora, izjavio je danas zamjenik sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana Ali Bageri Kani.

On je za iransku državnu televiziju IRIB, govoreći o mogućnosti novih pregovora sa SAD i ulozi posrednika, rekao da Vašington najprije mora da sprovede sedam uslova koje je postavio Iran.

Zašto Iran ne vjeruje SAD-u?

Bageri Kani je ocijenio da su SAD tokom prethodnih godinu i po dana više puta prekinule diplomatske procese “neprijateljskim potezima i kršenjem obaveza”, navodeći kao primjere pokretanje ratnih operacija i aktiviranje mehanizma “snapback”.

“To je pravo Islamske Republike Iran – da prilikom ulaska u novu diplomatsku fazu ne prihvati samo američke obaveze na papiru”, rekao je Bageri Kani.

Prema njegovim riječima, Iran mora svojim očima da vidi konkretne poteze SAD.

“Kada ti potezi budu sprovedeni, biće otvoren prostor za novu diplomatsku fazu”, dodao je on.

Iran i Rusija: Strateško partnerstvo

Komentarišući nedavnu posjetu sekretara Savjeta Mohsena Rezaiija Moskvi, Bageri Kani je rekao da je Rezai prenio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu poruku iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Sejeda Modžtabe Hamneija, koja se odnosi na bilateralnu saradnju i buduće odnose dvije zemlje.

On je naveo da su tokom razgovora razmatrani strateški odnosi Irana i Rusije, kao i ubrzanje realizacije Međunarodnog transportnog koridora Sjever-Jug.

Razgovarano je i o mogućnosti prenosa ruskog gasa u Iran, najprije korišćenjem postojećih kapaciteta, a zatim njihovim proširenjem kako bi se omogućio transport većih količina gasa, uključujući i njegov dalji izvoz.

On je ocijenio da bi ti projekti mogli da ojačaju položaj Irana u regionu i smanje mogućnost pritiska drugih zemalja, uključujući SAD.

Novi saveznici na Bliskom istoku

Govoreći o regionalnoj bezbjednosti, Bageri Kani je rekao da Iran, Rusija i Kina podržavaju uspostavljanje novih bezbjednosnih aranžmana na Bliskom istoku.

Kao važan korak izdvojio je četverostrani sastanak Irana, Turske, Saudijske Arabije i Pakistana u Teheranu, ocijenivši da bi takva saradnja mogla da doprinese regionalnoj bezbjednost bez oslanjanja na spoljne sile.

Nastavi čitati

Aktuelno