Connect with us

Svijet

ŠVEDSKA NEMA RJEŠENJE: Ljude ubijaju na ulicama

Ne bih rekao da je imigracija pošla po zlu. Prije se to dogodilo s integracijom, kaže na temu bandi koje terorišu Švedsku Jens Lapidus, sagovornik Financial Timesa, u sklopu reportaže britanskog lista iz grada Upsale.

Upsala je ranije najpoznatija bila kao dom najstarijeg švedskog univerziteta (1477.) koje još radi, a danas po gangsterskom nasilju. Lapidus je advokat, branilac specijalizovan za krivična djela, ali i autor koji je iskustvo sa suda pretočio u krimiće i scenarije za krimi serije.

Tema rasplamsalog rata bandi, u kojem sve češće učestvuju starija djeca, uglavnom druga generacija švedskih imigranata, nije ugodna, pogotovo za liberalnu i progresivnu Švedsku, dugo godina jednu od per capita najnaseljivanijih zemalja Evropi. Međutim, sa sve češćim obračunima na ulici, podmetanjem bombi, mafijaškim likvidacijama, slanjima mladih atentatora, pri čemu sve više stradaju i oni “ni krivi ni dužni”, javna rasprava je od presudne važnosti.

“Nekada smo išli u Sjedinjene Države na obuku”, govori za FT ljekar Fredrik Linder iz hitne službe bolnice u Upsali. “Tada su na prijem stizale dvije žrtve ranjene vatrenim oružjem godišnje. Sada ih vidimo u prosjeku jednu svake sedmice. Sasvim novi svijet”, rekao je Lidner.

Od izuzetno sigurne države do zemlje u problemu Švedska je, pokazuju statistike, prešla put u samo jednoj deceniji. “Ovo je društveni potres u Švedskoj”, komentariše Jesper Brodin, izvršni dirketor švedskog ekonomskog giganta, Ikee, jedan od poznatiji švedskih biznismena.

“Ako se ovo nastavi idućih 20 godina, Švedska će biti izgubljena”, kaže britanskim reporterima Richard Jomshof, poslanik u Riksdagu iz krajnje desne stranke Švedski demokrati, stranke čiji su korijeni neonacistički. Povećanje obračuna vatrenim oružjem nije prošlo bez pokušaja desnice da kapitalizuje opasni trend. Međutim, stranke s cijelog spektra priznaju da integracija u zemlji nije uspjela.

“Bili smo naivni”
Za masovni prilazak mladih bandama okrivljava se postojanje paralelnih društva odnosno marginalizacija i getoizacija imigrantskih zajednica koja je vidljiva u svim većim sredinama. Praktično ne postoji grad koji nema barem jedno “ranjivo područje”, kako se nazivaju kvartovi s pretežnim imigrantskim stanovništvo, u kojem je visoka nezaposlenost, nisko obrazovanje, a povezanost i isprepletenost sa starosjedilačkim dijelom Švedske nikakva.

Švedska televizija, navodi FT, objavila je da u Stokholmu policija ima 150 kuća i zgrada koje mora nadzirati zbog mogućnosti da budu meta napada. Zbog velikog broja ubistava premijer je najavio slanje vojske na ulicu.

Pitate li desne, krivi su imigranti i ljevičari koji su, napominje FT, u zemlju pustili dva miliona ljudi u proteklih nekoliko decenija. Lijevi naglašavaju lošu integraciju, s čime se svi slažu.

Advokat i pisac Lapidus iz prve ruke može reći da su mu u stvarnom životu klijenti uglavnom bili rođeni Šveđani, a ne novopridošlice.

“Ovdje si rođen, ali i dalje se osjećaš kao stranac. Ovdje si rođen, a dalje osjećaš da su ti vrata zatvorena i da ti ne dozvoljavaju da uđeš”, opisuje Lapidus, scenarista Netflixove serije Brza lova.

I političari s desnog centra, poput Farishte Sulaimana, lokalne vijećnice iz Umjerene stranke (M), smatraju da su švedske politike masovnog useljavanja bile pogrešne.

“Političari su naprosto bili naivni. U Malmeu imate ljude koji decenijama žive na socijalnoj pomoći i ne govore ni riječi švedskog. Kako smo mogli dozvoliti da budu tako pasivni”, pita se ona.

I Lapidus u razgovoru s FT-jem spominje naivnost. Prema njemu, Šveđani imaju “naivan stav o ljudskoj dobroti” i sporo su uviđali “da na svijetu ima i loših osoba”.

Jomshof iz Švedskih demokrata ističe švedsku sporost.

“Danska je počela gaziti bande još prije 20 godine”, kaže on.

Slaže se i Manne Gerell, švedski kriminalista sa Univerziteta Malme. “Niko nasilje nije ozbiljno shvatio dok nije postalo prekasno”.

Lapidus smatra da je važan katalizator bila i velika neravnoteža bogatstva u Švedskoj. Posljednjih godina jaz u društvu raste. Na lijevoj strani političkog spektra kao jedan od faktor vidi se privatizacija socijalnog sistema. U Švedskoj se dogodio veliki pomak i sada privatne firme vode velik broj škola, bolnica i domova za penzionere ili nezbrinutu djecu. To je promjena došla s Umjerenima.

Sve mlađe bande
Financial Times napominje ne toliko spominjani element priče o Švedskoj kao zemlji potonuloj u probleme zbog loše integracije. FT tako piše da bande u Švedskoj evoluiraju odnosno primarna im niša više nije trgovina drogom. Policija i lokalni političari tvrde da je sve više dokaza da bande sada primarno zarađuju na prevarama i čak da vode dijelove socijalne države.

Jedna procjena, piše FT, govori o 570 miliona dolara profita, što je dva put više od zarade u biznisu s drogom.

“Imamo sistem gdje bande vode škole i domove. Iza nas je 20 godina deregulacije, a bili smo prenaivni. Imamo školski sistem koji radi protiv integracije segregacijom”, kaže Erik Pelling, gradonačenik Upsale.

Naime, siromašna područja obično imaju najgore škole. Niko, piše FT, ne zna koliko je inflitracija daleko odmaknula. Bezbjednjaci smatraju da se proširila i na neke stranke. Posljednji slučaj koji je odjeknuo, i hrani spomenuti narativ je slučaj službenice s jednog švedskog suda protiv koje se vodi istraga pod opužbom da je odavala informacije kriminalcima i da je čak dozvolila kriminalcima da koriste njen službeni kompjuter. Žena negira optužbe.

Jedna od specifičnosti situacije u Švedskoj je da su članovi bandi sve mlađi. Kao počinioci najvećih zločina hapšeni su dječaci od 14 godina. Jedan od razloga leži u činjenica da pravosuđe predviđa niže kazne. Tako mladić od 25 godina za detonaciju bombe dobija pet godina zatvora, a maloljetni saučesnik deset mjeseci u popravnom domu. Bande, kaže policija, sve češće regrutuju svoje “pješake” upravo iz tih domova.

Gradonačelnik Upsale Pelling za FT kaže kako atentatori u slučajevima u Upsali često dolaze kao unajmljene ubice iz drugih dijelova zemlje.

Sagovornici FT podsjećaju kako je nekada Malme bio najgori grad po pitanju nasilja i kriminala. No, ono je sada mnogo gore u drugim švedskih gradovima dok se grad na jugu Švedske oporavio po tom pitanju. Tamošnje vlasti kažu da nije samo riječ o policijskim racijama, istragama i operacijama. Dobar dio, vjeruju, rezultat je rada s lokalnom zajednicom. Tu se slažu i vijećnica Sulaiman i kriminolog Gerell. “Treba raditi s trogodišnjacima da s deset godina ne bi bili lak plijen bandama, kažu oni. “Najbolja vakcina za neulazak u bandu je završetak srednje škole. A sve veći broj klinaca jedva završava osnovnu u Malmeu”, kaže Sulaiman.

Related Topics:

Svijet

BEZBJEDONOSNI INCIDENT “Obezbjeđenje pucalo na čovjeka ispred sjedišta CIA” (FOTO)

Pripadnici obezbjeđenja pucali su na lice ispred sjedišta američke Centralne obavještajne agencije /CIA/ u Lengliju, u saveznoj državi Virdžiniji, rekao je izvor “Еn-Bi-Si njuzu”.

Prema istom izvoru, pucnjava nije bila smrtonosna.

Portparol CIA rekao je da se bezbjednosni incident desio ispred sjedišta Agencije, ali nije potvrdio da se dogodila pucnjava.
Portparol je dodao da je glavna kapija zatvorena i da zaposleni treba da potraže druge puteve.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP SEDMICAMA JAVNO IGNORIŠE MASKA: Poznato zbog čega je naprasno postao nevidljiv u Vašingtonu

Na početku drugog mandata američkog predsjednika Donalda Trampa, jedna od najupečatljivijih ličnosti njegove administracije bio je najbogatiji čovjek na svijetu – Ilon Mask.

Miliarder je dobio zadatak da vodi neformalno ministarstvo za efikasnost vlade (DOGE), prisustvovao je sastancima vlade, letio s Trampom u predsjedničkom avionu Air Force One i predsjednik ga je redovno hvalio zbog dobro obavljenog posla. Ipak, od početka aprila Tramp i drugi republikanci ga praktično više ne spominju.

Tokom februara i marta, Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social u prosjeku četiri puta sedmično pominjao Maska, ali od početka aprila nije ga spomenuo ni jednom, pokazuje analiza portala Politico. Ne spominje ga ni Trampov tim zadužen za prikupljanje donacija. Nameće se pitanje – čime je Mask zaslužio ovakav tretman – no sve ukazuje na to da se radi o pragmatičnoj odluci republikanaca, a ne o nekoj svađi između najbogatijeg čovjeka svijeta i predsjednika SAD-a. Njih dvojica i dalje komuniciraju, a Mask je s drugim biznismenima nedavno pratio Trampa na njegovom putovanju po Bliskom istoku.

Prema anketama javnog mnijenja, Mask je među biračima sve manje popularan, i to znatno manje nego Tramp. Početkom prošlog mjeseca, republikanski kandidat izgubio je važnu izbornu bitku za mjesto u vrhovnom sudu savezne države Wisconsin, gdje se Mask angažovao kao donator, ali je istovremeno postao i teret za republikance tokom kampanje.

“Završio je, gotovo je, nema ga više. U anketama prolazi užasno. Ljudi ga mrze. Došao je u Wisconsin i mislio da može kupiti glasove, stavio je sirastu kapu (simbol Wisconsina, op. a.) i ponašao se kao devetogodišnje dijete… Ne ide to tako. Ljude to vrijeđa”, požalio se jedan od republikanca iz Wisconsina pod uslovom anonimnosti.

Za Trampovu administraciju Mask je time postao nepotrebni teret. Pogotovo jer aktivnosti DOGE-a trenutno nisu toliko bitne za vladu koliko su to carinska politika i budžetske rasprave. Iako republikanski zakonodavci i dalje o Masku govore pozitivno kada ih se direktno pita, jer žele zadržati na svojoj strani njegovo ogromno bogatstvo, armiju pristalica i internetski uticaj, neki priznaju da bi za stranku bilo bolje da se Mask ne pojavljuje aktivno u kampanjama pred kongresne izbore 2026. godine.

“Ankete vam u suštini govore da Ilon radi odličan posao kada je u pozadini. Nadamo se da će tamo i ostati, da nastavi s tim poslom, ali da neće preuzeti ulogu zamjene u kampanji”, ocijenio je izvršni direktor konzervativnog Kluba za rast, David McIntosh.

Tišina s vrha

O Masku početkom aprila nisu prestali govoriti samo Tramp, već i njegovi najbliži savjetnici i zvanični profili Bijele kuće. Još krajem februara, Tramp je Maska koristio kao veliko mamac za donatore. “Volim Ilona Maska! Mediji pokušavaju da nas razdvoje i ne uspijevaju. On je sjajan”, pisalo je u Trampovoj poruci donatorima od 27. februara.

Ipak, Maskovo ime iz tih poruka gotovo da je nestalo već početkom marta. Jedini izuzetak bila je referenca na kačket s natpisom “Američki zaliv”, koji je milijarder nosio.

Odgovor Bijele kuće na upit novinara Politica o tome smatraju li Maska političkom slabošću, nije ga uopšte spomenuo. “Misija DOGE-a da smanji rasipanje, prevaru i zloupotrebe će se sigurno nastaviti. Zaposleni u DOGE-u, koji djeluju u njegovim različitim uredima, nastaviće sarađivati s administracijom predsjednika Trampa kako bi naša vlada postala efikasnija”, navodi se u odgovoru portparola Bijele kuće, Karoline Leavitt.

Za demokrate i dalje meta

Dok bi Maskovo povlačenje u pozadinu moglo koristiti republikancima, demokratama bi moglo otežati posao. Njihova izborna strategija, primijenjena i u spomenutim izborima u Wisconsinu, zasniva se na povezivanju republikanskih rivala s Maskom. Demokrati, ipak, tvrde da će njihova strategija i dalje biti efikasna, jer je malo vjerovatno da će Mask potpuno nestati iz javnosti.

Da Mask i dalje ima uticaj u vladi, svjedoči i to što je prošle sedmice pratio Trampa u posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje se sastao s tamošnjim liderima i govorio na investicionom forumu. Ništa nije ukazivalo na to da između njih postoji neki ozbiljan sukob.

Čak i ako Mask krajem maja napusti mjesto na čelu DOGE-a, to neće promijeniti činjenicu da je upravo najbogatiji čovjek svijeta imenovao rukovodstvo tog tijela.

“Problem nikad zapravo nije bio Ilon Mask, već elonmuskizam. On je autor njihovih strategija i nije riječ o teorijskoj krivici, već o stvarnim štetama koje su nanesene svijetu u partnerstvu s Trampom, o čemu će se voditi rasprave tokom izbora”, poručila je demokratska strateginja Jesse Ferguson.

Dokaz da demokratama ipak neće biti lako je i to da je, prema anketama, DOGE ocijenjen bolje kada se Mask u njegov rad ne uključuje, iako se funkcionisanje ovog pseudoministarstva njegovim odsustvom nije značajno promijenilo.

“Javnost je podržavala pokušaj da se okonča bespotrebno rasipanje u Vašingtonu, ali nije podržavala način na koji je to sprovođeno. Njegova misija da eliminiše rasipanje svakako je pomogla, ali retorika koju je koristio – nije”, zaključio je republikanski analitičar Frank Luntz, prenosi Klix.ba

Nastavi čitati

Svijet

I ERDOGAN SE POVLAČI “Više se neću kandidovati za predsjednika”

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da ne namjerava ponovo kandidovati za predsjednika, naglasivši kako je zemlji potreban novi ustav koji bi odražavao duh savremenog doba i demokratskih vrijednosti.
-Nemam namjeru da se ponovo kandidujem za predsjednika. Naš jedini cilj je unapređenje ugleda naše zemlje. Turska se mijenja, svijet se mijenja. Živimo u novoj eri. Mislite li da u ovakvom dinamičnom svijetu možemo napredovati s ustavom nastalim u vrijeme puča, koji još uvijek odiše mentalitetom pučista? Turska više ne može ići naprijed s takvim ustavom. Potreban nam je ustav koji će predložiti civili, a ne pučisti – kazao je Erdogan, a prenijela agencija Anadolija

Erdogan već duže vrijeme zagovara donošenje novog ustava koji bi, kako tvrdi, bio “demokratskiji, civilniji i u skladu sa savremenim potrebama društva”.
Trenutni turski ustav donesen je 1982. godine, nakon vojnog puča iz 1980., i iako je više puta mijenjan, kritičari tvrde da još uvijek nosi obilježja autoritarnog sistema i vojno-pučističke logike.

Nastavi čitati

Aktuelno