Prema odluci koju je u avgustu usvojila Narodna skupština Republike Srpske, sutra se na cijeloj teritoriji Republike Srpske održava referendum. Vlast je taj referendum predstavljala kao važan trenutak jedinstva i odlučivanja o budućnosti Republike Srpske, poručujući da će nesumnjivo biti održan.

Ironično je reagovao lider PDP-a i Pokreta sigurna Srpska Draško Stanivuković na to što sutra neće biti održan dugo najavljivani referendum u Republici Srpskoj.

Према одлуци коју је у августу усвојила Народна скупштина Републике Српске, сутра се на цијелој територији Републике Српске одржава референдум.

Власт је тај референдум представљала као важан тренутак јединства и одлучивања о будућности Републике Српске, поручујући да ће… pic.twitter.com/mZBwudb6rs

— Драшко Станивуковић (@Stanivukovic_D) October 24, 2025

-Upravo zato, ja ću sutra, zajedno sa komšijama i građanima Republike Srpske, u 12 časova izaći na referendum i glasati u prostorijama MZ Petrićevac. S obzirom na to da su optuživali opoziciju da ne razumijemo ozbiljnost situacije i važnost referenduma, sutra ćemo pokazati da smo svjesni važnosti poštovanja odluka koje donosi Narodna skupština Republike Srpske i glasati o ovom, kako je najavljeno, istorijskom pitanju za Republiku Srpsku. Pozivam sve građane da “vjeruju” našim vlastima i da izađu sutra na referendum-istakao je Stanivuković.

Ko je na političkoj sceni u BiH pobjednik, a ko gubitnik pitanje je kojim se već mjesecima, pa i godinama bave oni koji su našim novcem plaćeni da nam obezbijede bolji životni standard, a dok se oni bave sami sobom broj zaposlenih se smanjuje, dok nezaposlenost raste, baš kao i cijene.

Brojni parametri iz avgusta, posljednjeg mjeseca za koji postoje podaci, ukazuju da ne napredujemo, nego nazadujemo.

“U avgustu 2025. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba u BiH iznosio je 322.121. U julu je iznosio 320.940”, naveli su iz Agencije za statistiku BiH.

Ali, nije obeshrabrujuća samo statistika na evidencijama službi i zavoda za zapošljavanje. Podaci pokazuju da je broj ljudi koji imaju posao smanjen.

“U avgustu 2025. godine broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 845.526, a u julu je iznosio 850.270”, saopštili su iz Agencije za statistiku BiH.

Da neprijatnim iznenađenjima nema kraja uvjerimo se i pri svakom odlasku u trgovinu… Brojni građani tvrde da cijena koja je bila juče već danas ne važi, te upozoravaju da su poskupljenja postala neizdrživa.

Ipak, oni koji vedre i oblače našim sudbinama i donose sve bitne odluke na ovo bi rekli da su povećane i plate. Međutim, nisu. Smanjene su.

“Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH za avgust 2025. godine iznosila je 1.579 KM, a za jul 2025. iznosila je 1.601 KM”, kažu iz Agencije za statistiku BiH.

Ali ni to nije vrh ledenog brijega – dok se u Republici Srpskoj pregovara o povećanju minimalca, mnogi tvrde da će se to svima nama obiti o glavu jer će, baš kao što je to bilo i ranijih godina, uslijediti novi drastičan talas poskupljenja, pa će svi biti u minusu, a najviše penzioneri, koji su već na ivici siromaštva.

U međuvremenu, dok većina građana razmišlja kako će napuniti frižider, nasuti gorivo, te platiti ratu kredita, političari se bave dnevnopolitičkim temama i svađama na relaciji vlast – opozicija, a ni jedni ni drugi ne nude rješenja za nagomilane probleme.

Redžo Omerbašić, potpredsjednik “Kluba potrošača” Posavskog kantona, kaže da je i u FBiH i u Srpskoj situacija ista.

“Cijene nam rastu, standard građana opada, a narod niko ništa ne pita”, kaže Omerbašić za “Nezavisne novine”.

Izostaju, kažu, programi i akcije, a politika funkcioniše po principu “daj meni”.

“A kada se raspišu neki tenderi, onda se tu nađu političari i oni skidaju kajmak. U ono vrijeme, ja sam malo stariji, bio sam rukovodilac u Jugoslaviji i nama nije na pamet padalo da uzmemo nešto od ugovorenih radova. Prema tome, u jednom ovako korumpiranom društvu mladi ljudi odlaze u inostranstvo, a djece nema. I sad se mi pitamo što nema zaposlenih. Nema mladog svijeta. Političari izmisle priču za narod, dok ovamo grabe sebi, a građani jedva žive”, kritikuje Omerbašić.

Ekonomista Milenko Stanić ocjenjuje da je već duži period privreda, koja bi trebalo da bude osnova standarda građana, van fokusa svih nivoa vlasti.

“Oni ne razmišljaju o tim pitanjima. Ako preduzmu neku mjeru, učine to isključivo da dobiju političke poene. Mimo odgovarajućih kriterija, koji bi podrazumijevali porast proizvodnje i produktivnosti, povećavaju minimalnu cijenu rada. Objektivne okolnosti ne daju tu mogućnost. Vještački porast minimalca se očigledno prebacuje na cijene robe i usluga, tako da građani u tom procesu ne dobijaju ništa, a pogotovo onaj dio radnika i penzionera koji imaju niža primanja. Oni gube, jer njihova korekcija plata i penzija ne stiže porast inflacije”, rekao je Stanić u izjavi za “Nezavisne novine”.

Šta pokazuju zvanični podaci
(Izvor: Agencija za statistiku BiH)

juli 2025. avgust 2025.

Broj nezaposlenih 320.940 322.121

Broj zaposlenih 850.270 845.526

Prosječna plata 1.601 KM 1.579 KM

Osnovni sud u Banjaluci zaprimio je akt Centralne izborne komisije (CIK) BiH te će dalje postupati u skladu sa važećim zakonskim propisima, rečeno je u toj pravosudnoj instituciji, a u vezi sa predmetom koji se tiče SNSD-a i Milorada Dodika kao lidera te partije.

Riječ je o dopisu koji je CIK-u, na svoju ruku, dostavila sudija Suda BiH Sena Uzunović u kojem je od njih zatražila da postupe po presudi Dodiku koja mu je izrečena u Sudu BiH, tvrdeći da mora biti skinut sa mjesta predsjednika SNSD-a jer je i to jedna od pravnih posljedica presude.

CIK je, međutim, dopis Uzunovićeve proslijedio sudu u Banjaluci, navodeći da su oni jedina prava adresa za ta pitanja jer, između ostalog, vode registar stranaka.

Iz suda, za sada, ne otkrivaju detalje.

“Ističemo da nemamo ovlaštenje da vršimo tumačenje pravnog položaja i trenutne pravne situacije u predmetu iz razloga što je predmet dodijeljen postupajućoj sudiji u rad”, navedeno je “Glasu Srpske” u odgovoru iz banjalučkog Osnovnog suda na pitanje da li su postupali po dopisu CIK-a, a koji se tiče zahtjeva da u registru stranaka dođe do promjene kada je riječ o predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku.

Da li Dodik može ostati predsjednik SNSD-a, a nakon presude kojom je u Sudu BiH, u predmetu koji je vodila Uzunović, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika Republike jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predsjednika, razriješeno je, prema mnogim tumačenjima, početkom mjeseca.

Apelaciono odjeljenje Suda BiH je, naime, tada odbilo žalbu predsjednika Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića na odluku CIK-a, a na osnovu koje je prihvaćena prijava SNSD-a za učešće na prijevremenim izborima za predsjednika Republike koju je u svojstvu predsjednika potpisao Dodik.

Ova priča je, međutim, ponovo izbila u žižu javnosti nakon što se, četiri mjeseca poslije drugostepene presude, Uzunovićeva dopisom obratila CIK-u, tražeći od njih da preduzmu sve radnje s ciljem sprovođenja izrečenih mjera i pravnih posljedica presude Dodiku.