Connect with us

Svijet

SVIJET NA IVICI: Eksplozije na ključnoj lokaciji za obogaćivanje uranijuma u Iranu (VIDEO)

U snažnom vazdušnom napadu tokom noći, izraelska vojska pogodila je ključni iranski nuklearni kompleks Natanz, glavno postrojenje za obogaćivanje uranijuma.

Iranska agencija za atomsku energiju potvrdila je da je objekat oštećen, ali bez ljudskih žrtava, dok Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) navodi da nije došlo do curenja radijacije.

Izrael je potvrdio da je ciljano „srce“ iranskog nuklearnog programa, a Teheran najavljuje odgovor i upozorava da je riječ o objavi rata.

Izraelska vojska saopštila je da je tokom operacije „Uspravni lav“ izvela udar na, kako tvrde, najveće iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma – nuklearni kompleks Natanz. Portparol izraelskih snaga rekao je da je postrojenje služilo Revolucionarnoj gardi za razvoj vojnog nuklearnog programa i da je „ozbiljno oštećeno“.

„Napali smo to podzemno postrojenje i drugu ključnu infrastrukturu na toj lokaciji“, saopštio je portparol izraelske vojske (IDF).

Pored Natanza, napadnuti su i gradovi Tabriz i Širaz, dok izraelski mediji prenose da je Iran odgovorio lansiranjem oko stotinu dronova, ali da su svi presretnuti i uništeni prije nego što su stigli do ciljeva.

Iranska agencija za atomsku energiju saopštila je da je kompleks u Natanzu oštećen u izraelskom napadu, ali da za sada nema prijavljenih žrtava. Kompleks, poznat i kao Nuklearni objekat Šahid Ahmadi Rošan, sastoji se od nadzemnih i duboko ukopanih podzemnih objekata, zaštićenih betonskim omotačem debljine 7,6 metara i smeštenih na dubini od 40 do 50 metara.

Ova lokacija igra ključnu ulogu u iranskom nuklearnom programu, a prvi put je otkrivena 2002. godine od strane Narodne mudžahedinske organizacije Irana.

IAEA: Napad duboko zabrinjavajući
Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi potvrdio je da je Natanz pogođen, ali da nije zabilježeno povećanje nivoa radijacije.

„Više puta sam naglasio da se nuklearna postrojenja nikada ne smiju napadati, bez obzira na okolnosti. Takvi napadi imaju ozbiljne posljedice po nuklearnu bezbjednost, zaštitu i međunarodni mir“, rekao je Grosi pred Upravnim odborom IAEA.

On je pozvao sve strane na maksimalnu uzdržanost i naglasio da je jedini održiv put naprijed – dijalog i diplomatija.

Teheran: Izrael je objavio rat
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je da su izraelski napadi čin agresije koji predstavlja „otvorenu objavu rata“.

„Izrael je prešao sve crvene linije. Očekujemo hitnu reakciju međunarodne zajednice. Pozivamo Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija da odmah održi vanrednu sjednicu“, rekao je Arakči, prenosi agencija IRNA.

Netanijahu: Cilj nam je neutralizacija egzistencijalne prijetnje
Izraelski premijer Benjamin Netanijahu izjavio je da je operacija pokrenuta kako bi se „neutralisala egzistencijalna prijetnja“, ističući da Iran godinama razvija nuklearne kapacitete i javno prijeti uništenjem Izraela.

„Nećemo dozvoliti da Iran postane nuklearna sila. Ovo je borba za naš opstanak“, poručio je Netanijahu u televizijskom obraćanju naciji.

Snimci eksplozija u Natanzu obišli svijet
Na društvenim mrežama i medijima pojavili su se snimci koji navodno prikazuju eksplozije u nuklearnom kompleksu u Natanzu. Autentičnost snimaka još nije zvanično potvrđena, ali se poklapaju sa vremenom napada i izjavama zvaničnika.

IAEA je saopštila da ostaje u stalnom kontaktu sa svojim inspektorima u Iranu kako bi pratila situaciju na terenu.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno