Connect with us

Svijet

SVIJET SE OPRAŠTA OD NEGA! Ovo su izjave po kojima ćemo pamtiti papa Franju

Papa Franjo preminuo je u 89. godini života.

Papa Franjo hospitalizovan je 14. februara u rimskoj bolnici Gemelli zbog obostrane upale pluća (bilateralne pneumonije). Tokom hospitalizacije, papa je doživio nekoliko epizoda respiratorne insuficijencije, uključujući bronhospazme, što je zahtijevalo neinvazivnu mehaničku ventilaciju.

Papa je prošlog mjeseca otpušten iz bolnice, a juče se pojavio pred vjernicima na Uskrs u Vatikanu.

Donosimo pregled najvažnijih izjava koje su obilježile njegov pontifikat. Papa Franjo od početka je poznat po otvorenom govoru o globalnim društvenim problemima, siromaštvu, migracijama, ekologiji i pravima manjina. Njegove poruke često su izazivale velike reakcije, kako unutar Crkve, tako i u svijetu.

O LGBT osobama

“Ako je neko gej i traži Gospodina i ima dobru volju, ko sam ja da sudim?”
(2013., povratni let iz Brazila – izjava koja je postala simbol promjene u pristupu Crkve prema LGBT osobama.)

“Bog voli svu svoju djecu, baš onakvu kakva jesu.”
(2023., u razgovoru za Associated Press, kada je ponovio da homoseksualnost “nije zločin” i pozvao na ukidanje kaznenih zakona protiv LGBT osoba u svijetu.)

“Homoseksualne osobe imaju pravo biti u porodici. Oni su Božja djeca i imaju pravo na porodicu.”
(2020., dokumentarni film Francesco. Ova izjava izazvala je veliku pažnju jer je prvi put jedan papa javno podržao zakonsku zaštitu istospolnih zajednica, rekavši da bi trebalo postojati zakonsko rješenje za njihovo zajedništvo.)

O migrantima

“Migranti nisu prijetnja našim kulturama, običajima i vrijednostima. Oni su ljudi koji traže mir.”
(2019., govor u Vatikanu povodom Svjetskog dana migranata i izbjeglica.)

“Migranti su danas simbol svih onih koje društva odbacuju.”
(2018., misa u bazilici Sv. Petra, gdje je upozorio da migranti prečesto postaju žrtve ravnodušnosti i mržnje.)

“Podstičem sve vjernike Katoličke Crkve da ne pokleknu pred narativima koji diskriminišu i uzrokuju nepotrebnu patnju naše braće i sestara migranata i izbjeglica.”
(2025., februara, u otvorenom pismu američkim katoličkim biskupima kritikovao politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa prema migrantima.)

O siromaštvu, nejednakosti i korupciji

“Ova ekonomija ubija. Ne može se tolerisati da se baca hrana dok ljudi gladuju.”
(2013., apostolska pobudnica Evangelii Gaudium.)

“Tri su temeljna prava svakog čovjeka: zemlja, dom i posao.”
(2014., govor na susretu s društvenim pokretima.)

“Korupcija smrdi.”
(2014., govor u Napulju, o raširenoj korupciji u Italiji i svijetu.)

O ratu

“Rat je uvijek poraz. Rat nikada nije rješenje.”
(2022., osuda rata u Ukrajini.)

“Rat je poraz politike i čovječanstva.”
(2022., nakon izbijanja rata u Ukrajini. Ovu rečenicu ponavljao je u više navrata, dodajući da rat pokazuje “nemoć čovjeka da traži dijalog”.)

“Rat je svetogrđe. Svetogrđe protiv ljudskog dostojanstva.”
(2022., obraćanje učesnicima međunarodne konferencije o miru u Firenci. Tom prilikom papa je rekao da rat nikada ne može biti opravdan i da je napad na svetost ljudskog života.)

O ženama, mladima, starijima

“Žene su neophodne u donošenju odluka koje oblikuju život Crkve.”
(2020., poziv na veću ulogu žena u crkvenim institucijama.)

“Mladi, ne bojte se sanjati velike stvari i mijenjati svijet.”
(2019., Svjetski dan mladih u Panami.)

“Odbacivanje starijih je grijeh. Oni su čuvari našeg kolektivnog pamćenja.”
(2014., obraćanje starijim osobama na Trgu sv. Petra.)

O ekologiji

“Ne možemo više gledati na druge strane pred ekološkim uništenjem.”
(2015., enciklika Laudato si’.)

“Zemlja je naš zajednički dom, a mi je nemilosrdno pljačkamo.”
(2021., poruka uoči UN-ove konferencije o klimatskim promjenama COP26.)

Related Topics:

Svijet

PRVI PUT U ISTORIJI! U bečkim školama više muslimana nego hrišćana

Djeca islamske vjere čine najveću vjersku grupu u bečkim osnovnim i srednjim školama, podaci su Gradske uprave za prošlu školsku godinu.

U školama koje pohađa oko 112.600 djece, od osnovnih i srednjih do polutehničkih i škola za djecu s posebnim potrebama, 41,2 odsto učenika izjašnjava se kao muslimani.

To je porast u odnosu na godinu prije kada ih je bilo 39,4 posto, podaci su Kancelarije bečkog gradskog šefa za obrazovanje Betine Emerling /liberalna stranka Neos/.

Hrišćani sada zajedno čine 34,5 odsto učenika, od kojih je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 procenata pravoslavaca.

Nikakvu vjersku pripadnost nema oko 23 odsto djece, a manjinske grupe uključuju budiste /0,2 odsto/, Jevreje /0,1 odsto/ i ostale vjere /0,9 odsto/.

Emerling je upozorila na rezultate istraživanja koji pokazuju da su mladi muslimani u Beču u prosjeku religiozniji, te skloniji izražavanju diskriminatorskih stavova.

Ona je navela da su među mladim muslimanima češći antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBT osobama i otpor prema rodnoj ravnopravnosti.

“U Beču niko ne bi trebalo da temeljiti svoj način života na fundamentalističkom tumačenju vjerskih tekstova koje je neprijateljsko prema ženama, manjinama, državi ili demokratiji”, rekla je Emerling za austrijsku agenciju APA.

Kao odgovor na te izazove, Emerling predlaže uvođenje novog obaveznog školskog predmeta “Život u demokratiji”, čije bi predavanje počelo već u osnovnoj školi, prenosi “Der Standard”.

Rasprava o novom predmetu odražava širu napetost u Austriji i drugim evropskim zemljama – kako pomiriti vjerske slobode s pripremom mladih za život u raznolikim i sve više multikulturanim demokratskim društvima.

Austrija već dugo ima model vjeronauka koji se odvija po religijama, ali raste broj političara koji traže predmete u kojima bi sva djeca zajedno učila o demokratiji i društvenim vrijednostima.

Nastavi čitati

Svijet

STRAH I PANIKA! Napadi u Jerusalimu – Netanjahu pokreće rat na više frontova!

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da je ta zemlja u intenzivnom ratu protiv terora na nekoliko frontova.

On je to rekao prilikom posjete mjesta gdje je jutros došlo do napada na autobus u Јerusalimu prilikom kojeg je ubijeno najmanje šest, a povrijeđeno više od 20 putnika, prenosi DŽeruzalem post.

– U toku je potjera i opkoljavanje sela iz kojih su teroristi došli. Јedna od osoba koja je ubila teroristu bio je ultraortodoksni vojnik iz bataljona Hašmonaim. Ova ubistva, ovi napadi, na svim frontovima, oni nas ne slabe. Oni samo povećavaju našu odlučnost da završimo misije koje smo preuzeli na sebe, u Gazi, u Јudeji i Samariji, svuda – rekao je Netanjahu. Inače, Netanjahu je danas trebalo da svjedoči u sudskom postupku koji se vodi protiv njega zbog korupcije, ali je zbog napada odložio dolazak na sud.

Napad se dogodio jutros u 10.13 po lokalnom vremenu kada su dvojica muškaraca otvorila vatru na autobus sa putnicima. Njih su na licu mjesta ubili pripadnik izraelske vojske (IDF) i jedan naoružani civil koji su se nalazili u blizini, a kasnije je saopšteno da su napadači Palestinci iz Zapadne obale iz oblasti Ramala.

Nakon napada IDF je pokrenuo pretrese u oblasti Ramala, a svi ulazi i izlazi iz Јerusalima su do daljeg zatvoreni.

Nastavi čitati

Svijet

SI NA SAMITU BRIKSA “Izdržati test međunarodnih turbulencija”

Kineski predsjednik Si Đinping rekao je na onlajn samitu BRIKS-a da će ova organizacija izdržati test međunarodnih turbulencija i nastaviti održiv razvoj.

“Moramo da se oslonimo na svoje snage, produbimo praktičnu saradnju i postignemo plodnije rezultate u oblastima kao što su trgovina, finansije, nauka i tehnologija”, rekao je Si.

Si je naveo da BRIKS treba da podržava otvorenost i štiti međunarodni ekonomski i trgovinski poredak, prenosi kineska državna televizija. On je ocijenio da, što je saradnja između zemalja BRIKS-a bliža, to će one sa većim samopouzdanjem odgovoriti na spoljne izazove.

“Pojedine zemlje kontinuirano pokreću trgovinske i carinske ratove, što ozbiljno utiče na globalnu ekonomiju i potkopava međunarodna trgovinska pravila”, ukazao je Si.

On je izjavio da dijeli stav Brazila o ukrajinskoj krizi. “Predsjednik Lula je govorio o ukrajinskoj krizi i sukobu u Pojasu Gaze. Saglasan sam sa stavom Brazila, siguran sam da smo svi ujedinjeni po ovim pitanjima”, rekao je Si.

Brazilski predsjednik Luiz Injasio Lula da Silva rekao je ranije da rješavanje sukoba u Ukrajini mora da uzme u obzir legitimne interese svih zainteresovanih strana.

Nastavi čitati

Aktuelno