Connect with us

Svijet

SVIJET U BRIGAMA: Šta zapravo znači povlačenje Rusije iz Sporazuma o nuklearnom testiranju

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon prema kojem Rusija povlači ratifikaciju Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja, koji je usvojen 1996. ali nikada nije stupio na snagu.

Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja ga nisu potpisale, a SAD, Izrael, Kina, Egipat i Iran ga nisu ratifikovali.

Ranije je najavljeno da će se Rusija povući ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT) navodno zbog neodgovornog stava Sjedinjenih Država prema globalnoj bezbjednosti. Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u martu da situacija u vezi sa Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba izaziva sve veću zabrinutost zbog akcija SAD.

“Ako Amerika ne testira, nećemo ni mi”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je ranije da moguće odbijanje Rusije da ratifikuje sporazum ne znači namjeru da sprovede nuklearne testove.

Rusija kaže da je cilj da se povrati paritet sa Sjedinjenim Državama, koje su potpisale, ali nikada nisu ratifikovale sporazum iz 1996. godine, ali i da neće nastaviti nuklearna testiranja osim ako Vašington to ne učini.

Odgovarajući dokument objavljen je na sajtu zvaničnog izdanja pravnih akata, prenijele su RIA Novosti.

Prijedlog zakona o opozivu sporazuma prošao je prošlog mjeseca u ruskom parlamentu po ubrzanom postupku.

Šta je CTBT?
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba dogovoren 1996. ima za cilj zabranu testiranja nuklearnog oružja i nuklearnih eksplozija u atmosferi, svemiru, pod vodom i pod zemljom.

Njime se zabranjuje “svaka probna eksplozija nuklearnog oružja ili bilo koja druga nuklearna eksplozija” bilo gdje u svijetu, sa ciljem smanjenja i konačnog uklanjanja nuklearnog oružja. U preambuli se navodi usmjerenost na podršku razoružanju i neširenju nuklearnog naoružanja ograničavanjem razvoja nuklearnog oružja i zaustavljanjem zemalja u proizvodnji naprednijeg oružja, piše Hina.

Ukupno 187 država potpisalo je sporazum, a 178 ga je ratifikovalo u svojim parlamentima.

Od devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje, Velika Britanija i Francuska su ga potpisale i ratifikovale, SAD, Izrael i Kina su potpisali, ali nisu ratifikovali, a Rusija je potpisala i ratifikovala, ali sada povlači ratifikaciju, navodeći da “oslikava” stav SAD.

Indija, Pakistan i Severna Koreja tek treba da potpišu ili ratifikuju CTBT. Sporazum nije pravno valjan dok ga 44 navedene zemlje ne potpišu i ratifikuju – svih devet koje imaju nuklearno oružje i 35 ostalih koje posjeduju nuklearnu energiju i istraživačke reaktore.

Ima li onda CTBT ikakvog praktičnog učinka?
Da, u praksi je sporazum stvorio tabu protiv eksplozivnih nuklearnih testova. Nijedna zemlja nije sprovela takav test od 1990-ih sem Sjeverne Koreje, koja je sprovela posljednji od svojih šest testova 2017.

Sporazumom je uspostavljena globalna mreža posmatračkih stanica koje mogu da detektuju zvuk, udarne talase ili radioaktivne padavine od nuklearne eksplozije. Kad bude dovršena, sadržavaće 321 stanicu za praćenje i 16 laboratorija, čiji će domaćini biti 89 zemalja. Otprilike 90 odsto toga već je operativno, uključujući Rusiju i SAD.

Šta znači ruska promjena stava?
Rusija kaže da ne planira da sprovodi testiranje sem ako to ne urade Amerikanci, navodi Al Džazira.

Ali, neki analitičari smatraju da je ruski test sada vjerovatniji. Putin objavljuje ono što Zapad vidi kao nuklearne prijetnje od početka rata u Ukrajini i možda drži testiranja u rezervi u slučaju da ruski položaj u sukobu naglo opadne, kad bi to mogao iskoristiti da upozori Zapad da odstupi. Javno se nije izjasnio oko toga da li smatra da je test potreban ili ne.

Putin je prošlog mjeseca rekao da “nije spreman da kaže” da li će Rusija obaviti nuklearne testove uživo, prenosi Radio Slobodna Evropa.

On je prošle nedjelje nadgledao vježbe balističkih raketa u, kako je rekao ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, vježbi za “masivan” uzvratni nuklearni napad na neimenovanog neprijatelja.

Šta bi se postiglo nuklearnim testiranjem?
Ne mnogo u naučnom smislu, kažu stručnjaci, jer se detonacije u punom opsegu mogu tačno simulirati pomoću testova bez nuklearne lančane reakcije. I Rusija i SAD imaju napredne istraživačke programe za razumijevanje performansi i ponašanja oružja, rekao je Dilan Spolding, naučnik Udruženja zabrinutih naučnika.

– Takva vrsta istraživanja ne zahtjeva pravo testiranje, ono traži računarsko modeliranje – rekao je on.

Ali stručnjaci kažu da bi test poslao snažan politički signal. Andrej Baklicki, istraživač Instituta UN za istraživanje razoružanja, rekao je da bi svaka država sa nuklearnim oružjem to uradila samo u posebnim okolnostima.

– Argument “možda će naše nuklearne bojeve glave biti malo bolje” nije baš dobar razlog da se to uradi – rekao je on, prenosi Blic.

Ima li razloga za zabrinutost?
Bezbjednosni analitičari, navodi Al Džazira, kažu da bi nuklearna proba gotovo sigurno podstakla druge zemlje da slijede njihov primjer, sa poništavanjem CTBT i pokretanjem nove trke u naoružanju.

Borci protiv nuklearnog oružja kažu da bi to moglo da uzrokuje štetu okolini, iako bi se testiranja – za razliku od ranih decenija Hladnog rata – sprovodila duboko pod zemljom. Ali, to bi takođe ukazalo na širu nestabilnost.

– Ako se nalazimo u svijetu u kojem se odvijaju testovi, prva stvar koju nam to pokazuje je da su nuklearni rizici porasli. Mislim da je testiranje simptom rastućih napetosti i da bi ih dodatno pogoršalo – rekao je Džejms Ekton, voditelj programa nuklearne politike Fondacije Karnegi.

Svijet

POREMEĆAJ U MEDIJIMA, TRANSPORTU, ŠKOLAMA: U Italiji danas generalni štrajk, svi ključni sektori u zastoju

Generalni štrajk u Italiji danas će zahvatiti gotovo sve ključne sektore – od željeznica, autobusa i metroa, do avio-saobraćaja, škola, zdravstva i medija, objavili su mediji.

Sindikati Cobas, USB, SGB i CUB najavili su za danas cjelodnevne prekide rada i masovne proteste u većim gradovima.

Sindikati zahtevaju “velike investicije” u javne službe – zdravstvo, obrazovanje, univerzitete i transport, uz ocjenu da je postojeći ekonomski plan “nedovoljan”.

To je prvi od dva velika štrajka najavljena za naredne sedmice – drugi, u organizaciji CGIL-a, zakazan je za 12. decembar.

Najveći poremećaji su u železničkom saobraćaju: FS grupa (Trenitalia, Trenitalia Tper i Trenord) obustavila je rad od sinoć i on će trajati do večeras do 21 čas, prenio je Korijere dela sera.

Otkazivanja i kašnjenja su široko rasprostranjena, uz poštovanje zakonskih “zaštićenih” termina za regionalne linije između 6.00-9.00 i 18.00-21.00.

Zastoji se očekuju i nakon formalnog završetka obustave, a putnicima se savjetuje da provjere status polaska prije odlaska na stanicu.

U Rimu Usluga ATAC mreže gradskih prevoza i njenih podizvođača garantovana je samo u periodima od početka rada do 8.29 i od 17.00 do 19.59.

U Milanu današnji saobraćaj teče normalno, ali je za 30. novembar najavljen četvoročasovni štrajk bankomatskog osoblja.

U Napulju autobusi i tramvaji rade samo u dva intervala: od 5.30 do 8.30 i od 17.00 do 20.00.

Poremećaji se očekuju i u vazdušnom saobraćaju, uz zagarantovane letove između 7.00 i 22.00 i 18.00 i 21.00, uključujući čarter letove i veze sa ostrvima.

Štrajk u obrazovanju obuhvata nastavno i administrativno osoblje, pa se očekuje da časovi počnu kasnije ili budu skraćeni.

Zdravstveni radnici učestvuju u protestu uz prilagođavanje rada kako bi se minimalne usluge održale.

Sindikati u javnom sektoru zahtijevaju više ulaganja u infrastrukturu i veću stabilnost zaposlenih.

Novinari su prvi put poslije više od deset godina stupili u cjelodnevni štrajk.

Nacionalna federacija štampe (FNSI) zahtijeva obnovu kolektivnog ugovora koji nije ažuriran od 2016. godine, kao i jasna pravila o korišćenju vještačke inteligencije u redakcijama.

Posljedica je 24-časovni prekid rada, od 6.00 ujutru, zbog čega brojne onlajn redakcije danas nisu ažurirane ili rade u ograničenom režimu.

Širom zemlje očekuju se dalji poremećaji sve dok se radnici u ključnim sektorima ne vrate na posao, a sindikati najavljuju nastavak protesta ukoliko ne dođe do pregovora sa vladom, ističu mediji.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP NAJAVIO UDARE NA VENECUELU: “Kopnena akcija kreće veoma brzo”

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) poručio je da se SAD pripremaju za novu fazu operacija protiv navodnih mreža za krijumčarenje droge u Venecueli, potvrđujući da će napadi na kopnu početi “veoma brzo”.

Tokom razgovora sa pripadnicima oružanih snaga povodom Dana zahvalnosti, Tramp je jasno stavio do znanja da je donio odluku o daljim koracima.

“Posljednjih nedjelja radili ste na odvraćanju venecuelanskih trgovaca drogom, kojih ima mnogo. Naravno, više ih gotovo i nema da dolaze morskim putem..

Vjerovatno ste primijetili da ljudi više ne žele isporučivati morskim putem, a mi ćemo ih početi zaustavljati i kopnenim putem. Kopno je lakše — i to će početi veoma brzo”, rekao je Tramp vojnicima, prenosi CNN

Tramp je zatim poslao upozorenje vlastima u Karakasu:

“Upozoravamo ih: Prestanite slati otrov u našu zemlju.”

Pritisak na Madurov režim
Njegovi komentari dolaze nakon niza sastanaka na visokom nivou i sve intenzivnijeg američkog vojnog prisustva u tom regionu.

Ove sedmice Tramp je predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegove najbliže saradnike proglasio članovima strane terorističke organizacije.

Kao stranu terorističku organizaciju formalno je označio i takozvani “Kartel de los Soles”. U pitanju je termin koji stručnjaci opisuju kao naziv za grupu korumpiranih državnih funkcionera, a ne klasičan narko-kartel. Takva oznaka daje Trampu široka ovlaštenja da uvodi dodatne sankcije usmjerene na Madurovu imovinu i infrastrukturu — ali, prema pravnim stručnjacima, ne daje pravo na upotrebu smrtonosne sile.

Najveća američka sila u regionu u posljednjim decenijama

SAD su u okviru operacije koju je Pentagon nazvao “Operacija Južno koplje” rasporedile više od deset ratnih brodova i oko 15.000 američkih vojnika u Karipskom bazenu. Među brodovima je i USS Gerald Ford, najveći nosač aviona ikada izgrađen.

U napadima na plovila za koje se sumnja da prevoze drogu američke snage su usmrtile više od 80 osoba, što ovu kampanju čini jednom od najagresivnijih protiv krijumčarenja droge u posljednje vrijeme.

Zasad bez pravnog osnova za udare unutar Venecuele
CNN je ranije objavio da su zvaničnici administracije na zatvorenom sastanku rekli američkim zakonodavcima da SAD trenutno nemaju pravno opravdanje za napade na kopnene ciljeve unutar Venecuele. Interno pravno mišljenje Ministarstva pravde — koje pokriva napade na sumnjiva plovila — ne odobrava udare na teritoriji Venecuele niti bilo koje druge države, potvrdila su četiri izvora.

Ipak, prema jednom od učesnika sastanka, zvaničnici nisu isključili buduće akcije.

Administracija je, u većini slučajeva, pokušavala da izbjegne uključivanje Kongresa u širenje svoje vojne kampanje širom Latinske Amerike. Visoki funkcioner Ministarstva pravde izjavio je u novembru da američka vojska može nastaviti sa smrtonosnim udarima na navodne krijumčare droge bez odobrenja Kongresa, uz objašnjenje da administracija ne smatra da je vezana starim zakonom o ratnim ovlaštenjima.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI PODACI O ŽRTVAMA: Požar u Hong Kongu odnio 128 života

Broj poginulih u požaru u stambenom kompleksu u Hong Kongu porastao je na 128, javila je Kineska centralna televizija.

U izvještaju se navodi da je 79 ljudi povrijeđeno.

Požar je u srijedu, 26. novembra, zahvatio osam nebodera u Hong Kongu.

U ranijim izvještajima navedeno je da je poginulo 94 ljudi.

Nastavi čitati

Aktuelno