Connect with us

Svijet

SVIJET U BRIGAMA: Šta zapravo znači povlačenje Rusije iz Sporazuma o nuklearnom testiranju

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon prema kojem Rusija povlači ratifikaciju Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja, koji je usvojen 1996. ali nikada nije stupio na snagu.

Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja ga nisu potpisale, a SAD, Izrael, Kina, Egipat i Iran ga nisu ratifikovali.

Ranije je najavljeno da će se Rusija povući ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT) navodno zbog neodgovornog stava Sjedinjenih Država prema globalnoj bezbjednosti. Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u martu da situacija u vezi sa Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba izaziva sve veću zabrinutost zbog akcija SAD.

“Ako Amerika ne testira, nećemo ni mi”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je ranije da moguće odbijanje Rusije da ratifikuje sporazum ne znači namjeru da sprovede nuklearne testove.

Rusija kaže da je cilj da se povrati paritet sa Sjedinjenim Državama, koje su potpisale, ali nikada nisu ratifikovale sporazum iz 1996. godine, ali i da neće nastaviti nuklearna testiranja osim ako Vašington to ne učini.

Odgovarajući dokument objavljen je na sajtu zvaničnog izdanja pravnih akata, prenijele su RIA Novosti.

Prijedlog zakona o opozivu sporazuma prošao je prošlog mjeseca u ruskom parlamentu po ubrzanom postupku.

Šta je CTBT?
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba dogovoren 1996. ima za cilj zabranu testiranja nuklearnog oružja i nuklearnih eksplozija u atmosferi, svemiru, pod vodom i pod zemljom.

Njime se zabranjuje “svaka probna eksplozija nuklearnog oružja ili bilo koja druga nuklearna eksplozija” bilo gdje u svijetu, sa ciljem smanjenja i konačnog uklanjanja nuklearnog oružja. U preambuli se navodi usmjerenost na podršku razoružanju i neširenju nuklearnog naoružanja ograničavanjem razvoja nuklearnog oružja i zaustavljanjem zemalja u proizvodnji naprednijeg oružja, piše Hina.

Ukupno 187 država potpisalo je sporazum, a 178 ga je ratifikovalo u svojim parlamentima.

Od devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje, Velika Britanija i Francuska su ga potpisale i ratifikovale, SAD, Izrael i Kina su potpisali, ali nisu ratifikovali, a Rusija je potpisala i ratifikovala, ali sada povlači ratifikaciju, navodeći da “oslikava” stav SAD.

Indija, Pakistan i Severna Koreja tek treba da potpišu ili ratifikuju CTBT. Sporazum nije pravno valjan dok ga 44 navedene zemlje ne potpišu i ratifikuju – svih devet koje imaju nuklearno oružje i 35 ostalih koje posjeduju nuklearnu energiju i istraživačke reaktore.

Ima li onda CTBT ikakvog praktičnog učinka?
Da, u praksi je sporazum stvorio tabu protiv eksplozivnih nuklearnih testova. Nijedna zemlja nije sprovela takav test od 1990-ih sem Sjeverne Koreje, koja je sprovela posljednji od svojih šest testova 2017.

Sporazumom je uspostavljena globalna mreža posmatračkih stanica koje mogu da detektuju zvuk, udarne talase ili radioaktivne padavine od nuklearne eksplozije. Kad bude dovršena, sadržavaće 321 stanicu za praćenje i 16 laboratorija, čiji će domaćini biti 89 zemalja. Otprilike 90 odsto toga već je operativno, uključujući Rusiju i SAD.

Šta znači ruska promjena stava?
Rusija kaže da ne planira da sprovodi testiranje sem ako to ne urade Amerikanci, navodi Al Džazira.

Ali, neki analitičari smatraju da je ruski test sada vjerovatniji. Putin objavljuje ono što Zapad vidi kao nuklearne prijetnje od početka rata u Ukrajini i možda drži testiranja u rezervi u slučaju da ruski položaj u sukobu naglo opadne, kad bi to mogao iskoristiti da upozori Zapad da odstupi. Javno se nije izjasnio oko toga da li smatra da je test potreban ili ne.

Putin je prošlog mjeseca rekao da “nije spreman da kaže” da li će Rusija obaviti nuklearne testove uživo, prenosi Radio Slobodna Evropa.

On je prošle nedjelje nadgledao vježbe balističkih raketa u, kako je rekao ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, vježbi za “masivan” uzvratni nuklearni napad na neimenovanog neprijatelja.

Šta bi se postiglo nuklearnim testiranjem?
Ne mnogo u naučnom smislu, kažu stručnjaci, jer se detonacije u punom opsegu mogu tačno simulirati pomoću testova bez nuklearne lančane reakcije. I Rusija i SAD imaju napredne istraživačke programe za razumijevanje performansi i ponašanja oružja, rekao je Dilan Spolding, naučnik Udruženja zabrinutih naučnika.

– Takva vrsta istraživanja ne zahtjeva pravo testiranje, ono traži računarsko modeliranje – rekao je on.

Ali stručnjaci kažu da bi test poslao snažan politički signal. Andrej Baklicki, istraživač Instituta UN za istraživanje razoružanja, rekao je da bi svaka država sa nuklearnim oružjem to uradila samo u posebnim okolnostima.

– Argument “možda će naše nuklearne bojeve glave biti malo bolje” nije baš dobar razlog da se to uradi – rekao je on, prenosi Blic.

Ima li razloga za zabrinutost?
Bezbjednosni analitičari, navodi Al Džazira, kažu da bi nuklearna proba gotovo sigurno podstakla druge zemlje da slijede njihov primjer, sa poništavanjem CTBT i pokretanjem nove trke u naoružanju.

Borci protiv nuklearnog oružja kažu da bi to moglo da uzrokuje štetu okolini, iako bi se testiranja – za razliku od ranih decenija Hladnog rata – sprovodila duboko pod zemljom. Ali, to bi takođe ukazalo na širu nestabilnost.

– Ako se nalazimo u svijetu u kojem se odvijaju testovi, prva stvar koju nam to pokazuje je da su nuklearni rizici porasli. Mislim da je testiranje simptom rastućih napetosti i da bi ih dodatno pogoršalo – rekao je Džejms Ekton, voditelj programa nuklearne politike Fondacije Karnegi.

Svijet

SAD TRAŽE OD LIBANA BOMBU koju je IZRAEL ispalio na tu zemlju

Sjedinjene američke države zatražile su od Libana da hitno preda neeksplodiranu američku GBU-39B kliznu bombu koju je izraelska avijacija upotrebila tokom vazdušnog napada na Bejrut.

Izrael je u napadu lansirao ukupno osam ovih malogabaritnih, ali izuzetno efikasnih bombi, od kojih je sedam eksplodiralo, dok je jedna ostala neaktivirana. Upravo ovaj primjerak municije pokrenuo je nagli diplomatski pritisak Vašingtona na Bejrut.

Prema navodima izraelskih medija, SAD strahuju da bi napredna tehnologija ove visoko precizne municije mogla da padne u ruke rivalskih država kao što su Rusija, Kina ili Iran. GBU-39 je poznata po svojoj izuzetnoj preciznosti, kompaktnosti i snažnoj probojnoj bojevoj glavi, a Vašington je inače isporučuje samo ograničenom broju najbližih saveznika, među kojima je i Izrael, piše TV Front.

Ovo oružje nakon lansiranja aktivira krila i može da jedri i do 110 km bez sopstvenog motora, što omogućava avionima poput F-35 da djejstvuju van dometa neprijateljske PVO. Iako teška tek oko 110 kilograma, bomba ima veoma efikasnu probojnu bojevu glavu sposobnu da uništi utvrđene i betonske ciljeve, a zahvaljujući GPS i inercijalnoj navigaciji postiže izuzetnu preciznost, s greškom od oko jednog metra. Upravo zbog kombinacije kompaktnosti, niske cijene (oko 50 hiljada dolara) i tehnološke složenosti, SAD bombu isporučuju samo malom broju saveznika — što čini njeno potencijalno „curenje“ kritičnim bezbjednosnim pitanjem.

Događaj ponovo naglašava da je Bliski istok daleko od stabilnosti, jer Izrael nastavlja s vazdušnim udarima na susjedne zemlje u okviru operacija usmjerenih na rukovodstvo Hezbolaha.

Nastavi čitati

Svijet

NE ŽELE MIGRANTE! Poslije protesta u Hagu uhapšeno 36 OSOBA

Ukupno 36 osoba uhapšeno je juče nakon održavanja antiimigrantskog protesta u Hagu, koji je u subotu organizovala grupa „Holandija u ustanku“, saopštile su lokalne vlasti.

Prema navodima policije, privedeni su zbog različitih prekršaja, uključujući nošenje zabranjene odeće koja prekriva lice, kao i posedovanje oružja poput noževa i jakih pirotehničkih sredstava, prenosi NL Tajms.

Oko 200 demonstranata učestvovalo je u „Maršu za bezbednu Holandiju“, krećući se kroz centar grada.
Mnogi su nosili holandske zastave i tzv. „Prinsenvlag“, istorijski povezan sa Nacional-socijalističkim pokretom Holandije (NSB), koji je sarađivao sa nacističkom Nemačkom.

Neki učesnici bili su maskirani kao „Crni pit“, figura koja u poslednjim godinama izaziva oštre rasprave o rasizmu.

Centar grada proglašen je zonom visokog bezbednosnog rizika, što je omogućilo policiji da vrši pretres svih prolaznika.

Vlasti poslednjih meseci pojačano prate ovakva okupljanja nakon više incidenata, ističe holandski portal.

Prethodni protest krajnje desnice, održan 20. septembra, završio se neredima i oštećenjem imovine, dok je antiimigrantski protest u Amsterdamu 12. oktobra, iako u početku miran, takođe prerastao u sukobe s policijom.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI BEZ NAJBLIŽEG SARADNIKA! Ukrajini prijeti “mini-revolucija”

Ukrajinski politički sistem priprema se za “mini-revoluciju”, dok je predsjednik države Volodimir Zelenski primoran da se prilagodi životu bez Andrija Jermaka, svog najbližeg savjetnika i najodanijeg saradnika, koji je u petak podnio ostavku nakon što je njegov stan pretresen u sklopu šire antikorupcione istrage.

U tekstu u kojem analizira posljedice ostavke desne ruke Zelenskog, britanski “Guardian” navodi da bi Jermakova ostavka mogla da ima ogromne posljedice po unutrašnje upravljanje državom, kao i po poziciju Ukrajine u pregovorima o okončanju rata s Rusijom, gdje je Jermak bio na čelu ukrajinske delegacije u razgovorima sa Bijelom kućom.

“To je mini-revolucija u političkom i upravljačkom sistemu. Jermak je bio ključni element u sistemu moći koji je Zelenski izgradio”, rekao je kijevski politički analitičar Volodimir Fesenko.

Uspon i pad Jermaka
Jermak, bivši advokat specijalizovan za intelektualnu svojinu, potom producent B-filmova, postao je advokat za produkcijsku kuću Zelenskog dok je Zelenski još bio glumac. Kada je njegov prijatelj pobijedio na predsjedničkim izborima 2019. godine, Jermak je ušao s njim u politiku – najprije kao savjetnik za spoljnu politiku, a zatim, godinu dana kasnije, kao šef kabineta predsjednika. Tokom godina rata Jermak je postao praktično nedodirljiv. Vodio je najosjetljivije pravce ukrajinske spoljne politike, redovno razgovarao sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost savezničkih zemalja i predvodio tim koji je radio na mirovnim pregovorima.

Bio je i glavni politički operativac Zelenskog, često izdavao naređenja ministrima i smatran je personifikacijom predsjednikove volje.

Upravo je Jermak otputovao u London da se sastane sa bivšim komandantom vojske Valerijem Zalužnim, viđenim kao najopasniji politički rival Zelenskog, i pokušao da ga pridobije za predsjednikov tim. Malo ko u ukrajinskoj eliti je volio Jermaka, ali su mnogi izražavali nevoljnu dozu poštovanja prema njegovoj radnoj etici i nemilosrdnoj političkoj taktici.

Neki su smatrali da je toliki nivo kontrole, neuobičajen za demokratije, opravdan ratnim kontekstom. Njegova uloga “gromobrana” često je štitila Zelenskog.

Iako je Jermakov stan u petak pretresen, rijetko ko je očekivao da će to dovesti do njegovog odlaska.

Iako Jermak zasad nije optužen ni za šta, antikorupciona istraga prijetila je da dominira medijskim prostorom i izazove političku krizu, uz rastuće nezadovoljstvo javnosti zbog korupcije.

Rejting odobravanja Zelenskog već je ozbiljno pao zbog skandala. U subotu je portal Ukrajinska pravda, pozivajući se na izvore, objavio da su istražioci zaplijenili više laptopa i mobilnih telefona iz Jermakovog stana, prenosi Nova.

“Za Zelenskog je to bila teška odluka – razumio je političku potrebu, ali je bio psihološki zavisan od Jermaka”, rekao je Fesenko.

Dodao je da je najvjerovatnije ostavka bila Jermakova odluka.

“Mislim da je Jermak shvatio da će, ako potone, povući i Zelenskog sa sobom, pa je odlučio da se žrtvuje kako bi ga spasao”, kaže on.

Šta slijedi sada?
Kao i uvijek nakon pada moćne političke figure, period prilagođavanja mogao bi biti haotičan. Neki Jermakovi lojalni saradnici sada će strahovati za svoje pozicije, dok će mnogi drugi u eliti odahnuti i nadati se većem direktnom pristupu predsjedniku.

“Jermak je kontrolisao ne samo predsjednikove kontakte s ostatkom svijeta, već i protok informacija do predsjednika”, rekla je Olena Prokopenko, viša saradnica njemačkog Maršalovog fonda.

Vjerovalo se da Jermak kontroliše mrežu Telegram kanala, koji je objavljivao diskreditujuće materijale o onima koji su mu se zamjerili i bio je poznat po surovom ograničavanju pristupa Zelenskom.

Jedan od rijetkih koji je uspio da mu se suprotstavi jeste dugogodišnji šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov, koji je preživio više navodnih Jermakovih pokušaja da bude smijenjen.

Drugi, koji su postajali previše popularni ili su se zamjerali Jermaku, bili su smijenjeni bez oklijevanja.

Skandal koji se brzo širi
Zelenski se uspješno nosio sa koruptivnim aferama u prošlosti, ali niz događaja u julu uzdrmao je njegovu vlast do temelja, oslabila njegov politički rejting i zbog toga je izgubio čovjeka koji se smatrao njegovom desnom rukom.

Tada je predsjednik ubijedio članove parlamenta da ukinu nezavisnost dva tijela za borbu protiv korupcije u Ukrajini i direktno ih potčine Vladi.

Zelenski je tada tvrdio da to traži kako bi se ograničio ruski uticaj u Ukrajini.

Ali, ukrajinska javnost, a i Evropska unija, nisu bili saglasni pa je Zelenski morao da promijeni odluku usljed masovnih protesta.

Ova dva tijela, Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (Nabu) i Kancelarija specijalnog tužioca za borbu protiv korupcije (Sapo), do jeseni objavila su rezultate duge istrage.

Ustanovljena je umiješanost u korupciju ljudi iz uskog kruga oko Zelenskog.

Visoki zvaničnici, među kojima su dvoje ministara, bivši zamjenik premijera i bivši poslovni partner Zelenskog, optuženi su da su prisvojili 100 miliona dolara iz javnih projekata u energetici.

Tada je Rusija uoči četvrte zime od početka rata ciljala energetska postrojenja u Ukrajini, što je primoralo zemlju da primijeni restrikcije struje, a bijes u javnosti zbog navodnih zloupotreba samo je rastao.

Iako nije imenovan u istrazi i porekao je umiješanost u koruptivne radnje, Jermak nije mogao da se skloni od ovog slučaja.

Sumnja se da ima neke informacije o tome.

Jermak je prošle nedjelje predvodio ukrajinsku delegaciju na sastanku sa Markom Rubiom, američkim državnim sekretarom, u Ženevi i navodno je uspio da se izbori za ustupke Ukrajini u sporazumu za koji mnogi vjeruju da pogoduje Rusiji.

Nastavak pregovora ove sedmice
U trenucima dok se Ukrajina bori i pregovara o golom opstanku, ostavka Jermaka doprinosi destabilizaciji zemlje, prenosi BBC.

Pregovori se nastavljaju ove sedmice. Ukrajinsku delegaciju predvodiće ministar odbrane Rustem Umerov tokom razgovora sa Amerikancima, saopštili su iz Predsjedništva Ukrajine.

Ostaje da se vidi da li će ostavka Jermaka biti pravovremena preraspodjela u Kijevu i skupocjen gubitak kontinuiteta.

Još nije poznato ni kako je Jermak prihvatio iznenadni odlazak iz vlade.

“New York Post” objavio je u subotu da im je Jermak pisao i da je obećao da će otići na ratište. Takođe, tvrdio je da je nevin.

“Idem na front i spreman sam za odmazdu. Ja sam pošten i pristojan čovjek”, navodno je napisao.

Za 1. decemar je najavljen sastanak Zelenskog i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, a tim ukrajinskih pregovarača otputovao je u SAD na razgovore o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini.

Nastavi čitati

Aktuelno