Connect with us

Svijet

SVIJET U BRIGAMA: Šta zapravo znači povlačenje Rusije iz Sporazuma o nuklearnom testiranju

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon prema kojem Rusija povlači ratifikaciju Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja, koji je usvojen 1996. ali nikada nije stupio na snagu.

Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja ga nisu potpisale, a SAD, Izrael, Kina, Egipat i Iran ga nisu ratifikovali.

Ranije je najavljeno da će se Rusija povući ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT) navodno zbog neodgovornog stava Sjedinjenih Država prema globalnoj bezbjednosti. Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u martu da situacija u vezi sa Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba izaziva sve veću zabrinutost zbog akcija SAD.

“Ako Amerika ne testira, nećemo ni mi”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je ranije da moguće odbijanje Rusije da ratifikuje sporazum ne znači namjeru da sprovede nuklearne testove.

Rusija kaže da je cilj da se povrati paritet sa Sjedinjenim Državama, koje su potpisale, ali nikada nisu ratifikovale sporazum iz 1996. godine, ali i da neće nastaviti nuklearna testiranja osim ako Vašington to ne učini.

Odgovarajući dokument objavljen je na sajtu zvaničnog izdanja pravnih akata, prenijele su RIA Novosti.

Prijedlog zakona o opozivu sporazuma prošao je prošlog mjeseca u ruskom parlamentu po ubrzanom postupku.

Šta je CTBT?
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba dogovoren 1996. ima za cilj zabranu testiranja nuklearnog oružja i nuklearnih eksplozija u atmosferi, svemiru, pod vodom i pod zemljom.

Njime se zabranjuje “svaka probna eksplozija nuklearnog oružja ili bilo koja druga nuklearna eksplozija” bilo gdje u svijetu, sa ciljem smanjenja i konačnog uklanjanja nuklearnog oružja. U preambuli se navodi usmjerenost na podršku razoružanju i neširenju nuklearnog naoružanja ograničavanjem razvoja nuklearnog oružja i zaustavljanjem zemalja u proizvodnji naprednijeg oružja, piše Hina.

Ukupno 187 država potpisalo je sporazum, a 178 ga je ratifikovalo u svojim parlamentima.

Od devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje, Velika Britanija i Francuska su ga potpisale i ratifikovale, SAD, Izrael i Kina su potpisali, ali nisu ratifikovali, a Rusija je potpisala i ratifikovala, ali sada povlači ratifikaciju, navodeći da “oslikava” stav SAD.

Indija, Pakistan i Severna Koreja tek treba da potpišu ili ratifikuju CTBT. Sporazum nije pravno valjan dok ga 44 navedene zemlje ne potpišu i ratifikuju – svih devet koje imaju nuklearno oružje i 35 ostalih koje posjeduju nuklearnu energiju i istraživačke reaktore.

Ima li onda CTBT ikakvog praktičnog učinka?
Da, u praksi je sporazum stvorio tabu protiv eksplozivnih nuklearnih testova. Nijedna zemlja nije sprovela takav test od 1990-ih sem Sjeverne Koreje, koja je sprovela posljednji od svojih šest testova 2017.

Sporazumom je uspostavljena globalna mreža posmatračkih stanica koje mogu da detektuju zvuk, udarne talase ili radioaktivne padavine od nuklearne eksplozije. Kad bude dovršena, sadržavaće 321 stanicu za praćenje i 16 laboratorija, čiji će domaćini biti 89 zemalja. Otprilike 90 odsto toga već je operativno, uključujući Rusiju i SAD.

Šta znači ruska promjena stava?
Rusija kaže da ne planira da sprovodi testiranje sem ako to ne urade Amerikanci, navodi Al Džazira.

Ali, neki analitičari smatraju da je ruski test sada vjerovatniji. Putin objavljuje ono što Zapad vidi kao nuklearne prijetnje od početka rata u Ukrajini i možda drži testiranja u rezervi u slučaju da ruski položaj u sukobu naglo opadne, kad bi to mogao iskoristiti da upozori Zapad da odstupi. Javno se nije izjasnio oko toga da li smatra da je test potreban ili ne.

Putin je prošlog mjeseca rekao da “nije spreman da kaže” da li će Rusija obaviti nuklearne testove uživo, prenosi Radio Slobodna Evropa.

On je prošle nedjelje nadgledao vježbe balističkih raketa u, kako je rekao ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, vježbi za “masivan” uzvratni nuklearni napad na neimenovanog neprijatelja.

Šta bi se postiglo nuklearnim testiranjem?
Ne mnogo u naučnom smislu, kažu stručnjaci, jer se detonacije u punom opsegu mogu tačno simulirati pomoću testova bez nuklearne lančane reakcije. I Rusija i SAD imaju napredne istraživačke programe za razumijevanje performansi i ponašanja oružja, rekao je Dilan Spolding, naučnik Udruženja zabrinutih naučnika.

– Takva vrsta istraživanja ne zahtjeva pravo testiranje, ono traži računarsko modeliranje – rekao je on.

Ali stručnjaci kažu da bi test poslao snažan politički signal. Andrej Baklicki, istraživač Instituta UN za istraživanje razoružanja, rekao je da bi svaka država sa nuklearnim oružjem to uradila samo u posebnim okolnostima.

– Argument “možda će naše nuklearne bojeve glave biti malo bolje” nije baš dobar razlog da se to uradi – rekao je on, prenosi Blic.

Ima li razloga za zabrinutost?
Bezbjednosni analitičari, navodi Al Džazira, kažu da bi nuklearna proba gotovo sigurno podstakla druge zemlje da slijede njihov primjer, sa poništavanjem CTBT i pokretanjem nove trke u naoružanju.

Borci protiv nuklearnog oružja kažu da bi to moglo da uzrokuje štetu okolini, iako bi se testiranja – za razliku od ranih decenija Hladnog rata – sprovodila duboko pod zemljom. Ali, to bi takođe ukazalo na širu nestabilnost.

– Ako se nalazimo u svijetu u kojem se odvijaju testovi, prva stvar koju nam to pokazuje je da su nuklearni rizici porasli. Mislim da je testiranje simptom rastućih napetosti i da bi ih dodatno pogoršalo – rekao je Džejms Ekton, voditelj programa nuklearne politike Fondacije Karnegi.

Related Topics:

Svijet

TRAMP OBJAVIO RAT ANTIFA-I „Bolesna, opasna, radikalno lijeva katastrofa!“

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp objavio je da će lijevi pokret Antifa biti proglašen za „veliku terorističku organizaciju“.

Ovu odluku Tramp je saopštio na svojoj mreži Truth Social, u ranim jutarnjim satima po britanskom vremenu, gdje se predsjednik SAD trenutno nalazi.

„Zadovoljstvo mi je da obavijestim naše mnogobrojne patriote u SAD da proglašavam Antifu, bolesnu, opasnu, radikalno lijevu katastrofu, za veliku terorističku organizaciju. Takođe ću snažno preporučiti da se svi koji finansiraju Antifu detaljno ispitaju u skladu sa najvišim pravnim standardima i praksama. Hvala na pažnji!“, napisao je Tramp.

Nejasan mehanizam i struktura pokreta

Nije odmah bilo jasno kojim pravnim mehanizmom Tramp planira da sprovede ovu odluku, s obzirom na to da Antifa nema centralizovanu strukturu ni formalno rukovodstvo. Zbog toga ostaje nejasno ko bi tačno mogao biti meta zvanične oznake.

Jedan zvaničnik Bijele kuće rekao je za CNN da je ovo samo jedna u nizu mjera koje će predsjednik preduzeti protiv „lijevih organizacija koje podstiču političko nasilje“.

Povezano s ubistvom konzervativnog aktiviste

Tramp, koji se trenutno nalazi u inostranstvu u okviru zvanične državne posjete, ranije ove sedmice je nagovijestio ovakav potez tokom obraćanja iz Ovalnog kabineta, nakon ubistva konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka.

Smrt Kirka izazvala je talas reakcija u američkoj politici. Zvaničnici Trampove administracije poručili su da će se sada usmjeriti na, kako tvrde, „koordinisane napore ljevice da podstiče nasilje“. Ovaj pristup naišao je na kritike demokrata, koji tvrde da Tramp time stvara izgovor za gušenje opozicionih stavova.

Pravna dilema

Tokom prvog mandata, Tramp je takođe obećavao da će Antifu označiti kao terorističku organizaciju. Tadašnji državni tužilac Vilijam Bar ocijenio je aktivnosti Antife kao „domaći terorizam“. Međutim, problem leži u tome što je Antifa pokret bez formalne organizacije – prije društveni fenomen nego klasična grupa.

Američki zakon jasno reguliše zabranu podrške stranim terorističkim organizacijama, ali ne postoji ekvivalent za domaće pokrete. Zato je neizvjesno kakve će praktične posljedice imati ova Trampova odluka.

Šta je zapravo Antifa?

Sam termin „Antifa“ odnosi se na širok spektar ljudi sa izrazito lijevim političkim uvjerenjima, često radikalnijim od Demokratske partije. Pokret nema vođstvo ni centralu, iako određene lokalne grupe u pojedinim državama SAD redovno održavaju sastanke i aktivnosti.

Najava daljih mjera protiv ljevice

Pored proglašavanja Antife terorističkom organizacijom, Tramp je ove sedmice najavio i mogućnost ukidanja poreskih olakšica liberalnim neprofitnim organizacijama. Njegova administracija razmatra i krivične prijave protiv pojedinaca i grupa za koje tvrdi da finansiraju ljevičarske agitacije.

„Antifa je užasna. Ima i drugih grupa. Imamo radikalne organizacije koje su se izvukle s ubistvima“, izjavio je Tramp u Ovalnom kabinetu, ne iznijevši pritom nikakve dokaze.

On je dodao da razgovara sa državnom tužiteljkom Pam Bondi o mogućnosti pokretanja RICO procesa (zakon o borbi protiv organizovanog kriminala) protiv ljevičarskih grupa.

„Zatražio sam od Pam da razmotri RICO optužnice. Ti ljudi bi trebalo da završe u zatvoru, jer ono što rade ovoj zemlji je zaista subverzivno“, zaključio je predsjednik Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA ZA AUTOMOBILE: Šta će biti dozvoljeno u Njemačkoj od 1. decembra

Od 1. decembra 2025. u Njemačkoj će, u okviru petogodišnje probne faze, biti dozvoljeno daljinsko upravljanje vozilima u javnom saobraćaju.

Riječ je o vozilima koja se ne voze autonomno, već ih na daljinu upravlja osoba iz posebnog centra, a da se ne nalazi u samom vozilu.

Njemačko Ministarstvo saobraćaja usvojilo je novu Uredbu o daljinskom upravljanju vozila u drumskom saobraćaju (Straßenverkehr-Fernlenk-Verordnung – StVFernLV), čime je prvi put stvoren pravni okvir za ovakvu vrstu vožnje. Cilj je podržati inovacije u mobilnosti, a da se pri tome ne zanemari bezbjednost.

Moguće primjene:
Korištenje vozila i robotaksiji: Vozila se nakon upotrebe mogu sama premjestiti do sljedećeg korisnika.

Autonomna vozila: Ako naiđu na komplikovanu situaciju, upravljanje može preuzeti operater na daljinu.

Seoska područja i noćni saobraćaj: Robotaksiji bez vozača mogu pružiti usluge tamo gdje je prevoz slabije razvijen.

Lokalni javni prevoz: Opštine mogu uvesti daljinski upravljana vozila kao dopunu postojećim linijama.

Logistika: Daljinsko upravljanje može poboljšati efikasnost prevoza robe.

Bezbjednosne mjere i ograničenja:
Nova uredba predviđa stroge bezbjednosne uslove kako bi se spriječili rizici:
Maksimalna brzina: 80 km/h.

U slučaju pada kvaliteta veze, vozilo mora automatski smanjiti brzinu, a u slučaju prekida veze – zaustaviti se na siguran način.

Dozvoljeni su samo centri za upravljanje sa više komunikacionih veza, snažnim IT bezbjednosnim sistemima i dobro obučenim operaterima, koji su pod stalnim nadzorom.

Do sada nisu zabilježene teže nesreće sa ovakvim vozilima na javnim putevima.

Uticaj na druge učesnike u saobraćaju
Teleoperisana vozila donose nove izazove, kao što su:
kašnjenja u prenosu signala

potencijalni gubitak mrežne veze

ograničen uvid operatera u situaciju na putu

rizik od sajber napada

Međutim, uredba ove rizike tretira ozbiljno i predviđa rješenja kroz tehničke mjere i protokole. Ukupno gledano, opasnost za ostale učesnike u saobraćaju nije veća nego kod klasične vožnje, pod uslovom da se svi bezbjednosni zahtjevi poštuju.

Nova njemačka regulativa otvara vrata za novu eru mobilnosti, u kojoj se daljinsko upravljanje vozilima koristi za veću efikasnost, fleksibilnost i sigurnost, posebno u urbanim sredinama, logistici i javnom prevozu – uz jasno definisane tehničke i bezbjednosne standard, prenosi Fenix-magazin.

Nastavi čitati

Svijet

POČELO JE “LEŠINARENJE”: Amerika pregleda lokacije u Ukrajini

Američka delegacija istražuje rudnike titanijuma, cirkonijuma i hafnijuma u centralnoj Ukrajini kako bi pokrenula prve projekte u okviru novog sporazuma o mineralima između Kijeva i Vašingtona.

Predstavnici Američke korporacije za međunarodni razvoj (DFC) zajedno sa ukrajinskim ministrom ekonomije, životne sredine i poljoprivrede Oleksijem Soboljevim posjetili su Birzulivski rudarsko-prerađivački kombinat i nalazište Likarivske u Kirovogradskoj oblasti.

Obje lokacije pripadaju ukrajinskom proizvođaču titanijuma Velta, koji već više od 14 godina eksploatiše rudu titanijuma u regionu.

Velta planira da pored titanijuma proizvodi i cirkonijum i hafnijum – metale koji se koriste u nuklearnoj industriji – dok bi sa istog nalazišta trebalo da se dobijaju i građevinski materijali, poput gline i pijeska, prenosi “Kyiv independent”.

“Naša sposobnost da ponudimo alternativni izvor kritičnih sirovina van Kine važna je za američke partnere, dok će naši dodatni proizvodi biti ključni za obnovu Ukrajine”, izjavio je direktor kompanije Andrij Brodski.

Titanijum je jedan od 34 kritična materijala sa liste Evropske unije i ima široku primjenu u odbrambenoj, vazduhoplovnoj i tehnološkoj industriji.

Vrijednost tržišta ovog metala procjenjuje se na više od 53 milijarde dolara do 2034. godine, a globalna potražnja raste nakon poremećaja izazvanih ratom u Ukrajini i sankcijama Moskvi.

Prije rata, Rusija je pokrivala gotovo trećinu američkih potreba za titanijumskim poluproizvodima, dok je sada Vašington u potrazi za novim izvorima snabdijevanja.

Sporazum o mineralima, potpisan 30. aprila, daje Sjedinjenim Američkim Državama poseban pristup investicionim projektima u Ukrajini, od prirodnih resursa do prateće infrastrukture i odbrambenih programa, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Aktuelno