Connect with us

Svijet

SVIJET U BRIGAMA: Šta zapravo znači povlačenje Rusije iz Sporazuma o nuklearnom testiranju

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon prema kojem Rusija povlači ratifikaciju Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja, koji je usvojen 1996. ali nikada nije stupio na snagu.

Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja ga nisu potpisale, a SAD, Izrael, Kina, Egipat i Iran ga nisu ratifikovali.

Ranije je najavljeno da će se Rusija povući ratifikaciju Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova (CTBT) navodno zbog neodgovornog stava Sjedinjenih Država prema globalnoj bezbjednosti. Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u martu da situacija u vezi sa Sporazuma o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba izaziva sve veću zabrinutost zbog akcija SAD.

“Ako Amerika ne testira, nećemo ni mi”
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je ranije da moguće odbijanje Rusije da ratifikuje sporazum ne znači namjeru da sprovede nuklearne testove.

Rusija kaže da je cilj da se povrati paritet sa Sjedinjenim Državama, koje su potpisale, ali nikada nisu ratifikovale sporazum iz 1996. godine, ali i da neće nastaviti nuklearna testiranja osim ako Vašington to ne učini.

Odgovarajući dokument objavljen je na sajtu zvaničnog izdanja pravnih akata, prenijele su RIA Novosti.

Prijedlog zakona o opozivu sporazuma prošao je prošlog mjeseca u ruskom parlamentu po ubrzanom postupku.

Šta je CTBT?
Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba dogovoren 1996. ima za cilj zabranu testiranja nuklearnog oružja i nuklearnih eksplozija u atmosferi, svemiru, pod vodom i pod zemljom.

Njime se zabranjuje “svaka probna eksplozija nuklearnog oružja ili bilo koja druga nuklearna eksplozija” bilo gdje u svijetu, sa ciljem smanjenja i konačnog uklanjanja nuklearnog oružja. U preambuli se navodi usmjerenost na podršku razoružanju i neširenju nuklearnog naoružanja ograničavanjem razvoja nuklearnog oružja i zaustavljanjem zemalja u proizvodnji naprednijeg oružja, piše Hina.

Ukupno 187 država potpisalo je sporazum, a 178 ga je ratifikovalo u svojim parlamentima.

Od devet zemalja koje posjeduju nuklearno oružje, Velika Britanija i Francuska su ga potpisale i ratifikovale, SAD, Izrael i Kina su potpisali, ali nisu ratifikovali, a Rusija je potpisala i ratifikovala, ali sada povlači ratifikaciju, navodeći da “oslikava” stav SAD.

Indija, Pakistan i Severna Koreja tek treba da potpišu ili ratifikuju CTBT. Sporazum nije pravno valjan dok ga 44 navedene zemlje ne potpišu i ratifikuju – svih devet koje imaju nuklearno oružje i 35 ostalih koje posjeduju nuklearnu energiju i istraživačke reaktore.

Ima li onda CTBT ikakvog praktičnog učinka?
Da, u praksi je sporazum stvorio tabu protiv eksplozivnih nuklearnih testova. Nijedna zemlja nije sprovela takav test od 1990-ih sem Sjeverne Koreje, koja je sprovela posljednji od svojih šest testova 2017.

Sporazumom je uspostavljena globalna mreža posmatračkih stanica koje mogu da detektuju zvuk, udarne talase ili radioaktivne padavine od nuklearne eksplozije. Kad bude dovršena, sadržavaće 321 stanicu za praćenje i 16 laboratorija, čiji će domaćini biti 89 zemalja. Otprilike 90 odsto toga već je operativno, uključujući Rusiju i SAD.

Šta znači ruska promjena stava?
Rusija kaže da ne planira da sprovodi testiranje sem ako to ne urade Amerikanci, navodi Al Džazira.

Ali, neki analitičari smatraju da je ruski test sada vjerovatniji. Putin objavljuje ono što Zapad vidi kao nuklearne prijetnje od početka rata u Ukrajini i možda drži testiranja u rezervi u slučaju da ruski položaj u sukobu naglo opadne, kad bi to mogao iskoristiti da upozori Zapad da odstupi. Javno se nije izjasnio oko toga da li smatra da je test potreban ili ne.

Putin je prošlog mjeseca rekao da “nije spreman da kaže” da li će Rusija obaviti nuklearne testove uživo, prenosi Radio Slobodna Evropa.

On je prošle nedjelje nadgledao vježbe balističkih raketa u, kako je rekao ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, vježbi za “masivan” uzvratni nuklearni napad na neimenovanog neprijatelja.

Šta bi se postiglo nuklearnim testiranjem?
Ne mnogo u naučnom smislu, kažu stručnjaci, jer se detonacije u punom opsegu mogu tačno simulirati pomoću testova bez nuklearne lančane reakcije. I Rusija i SAD imaju napredne istraživačke programe za razumijevanje performansi i ponašanja oružja, rekao je Dilan Spolding, naučnik Udruženja zabrinutih naučnika.

– Takva vrsta istraživanja ne zahtjeva pravo testiranje, ono traži računarsko modeliranje – rekao je on.

Ali stručnjaci kažu da bi test poslao snažan politički signal. Andrej Baklicki, istraživač Instituta UN za istraživanje razoružanja, rekao je da bi svaka država sa nuklearnim oružjem to uradila samo u posebnim okolnostima.

– Argument “možda će naše nuklearne bojeve glave biti malo bolje” nije baš dobar razlog da se to uradi – rekao je on, prenosi Blic.

Ima li razloga za zabrinutost?
Bezbjednosni analitičari, navodi Al Džazira, kažu da bi nuklearna proba gotovo sigurno podstakla druge zemlje da slijede njihov primjer, sa poništavanjem CTBT i pokretanjem nove trke u naoružanju.

Borci protiv nuklearnog oružja kažu da bi to moglo da uzrokuje štetu okolini, iako bi se testiranja – za razliku od ranih decenija Hladnog rata – sprovodila duboko pod zemljom. Ali, to bi takođe ukazalo na širu nestabilnost.

– Ako se nalazimo u svijetu u kojem se odvijaju testovi, prva stvar koju nam to pokazuje je da su nuklearni rizici porasli. Mislim da je testiranje simptom rastućih napetosti i da bi ih dodatno pogoršalo – rekao je Džejms Ekton, voditelj programa nuklearne politike Fondacije Karnegi.

Related Topics:

Svijet

Na suđenju za ubistvo Ane Volš SVJEDOČIO NJEN LJUBAVNIK

Na suđenju Brianu Walsheu za ubistvo supruge Ane, rođene Beograđanke, danas svjedoči William Fastow, muškarac koji je priznao da je bio u ljubavnoj vezi sa Beograđankom prije njenog nestanka.

On je rekao da su njih dvoje započeli “intimnu” vezu prije nego što je ona nestala bez traga 1. januara 2023. godine. Fastow, agent za nekretnine, pomogao joj je da pronađe smještaj u Washingtonu, gdje je putovala na posao iz porodične kuće u Bostonu.

Fastow je, kao i Ana, imao djecu, iako je bio razdvojen od supruge.

Kako je ispričao, zbližili su se zbog zajedničkih interesovanja, uključujući fitness, i zbog problema koje su imali kao roditelji. Onda su započeli svoju aferu, rekao je.

Iako nikada nije prenoćio u njenoj kući u Washingtonu, ona je ostajala kod njega, rekao je Fastow. Na pitanje da li je vezu sa Anom držao u tajnosti, odgovorio je da “nije, ne”.

“Ana je smatrala da je zaista važno da Brian, kada sazna za njihovu vezu, to čuje od nje. Izrazila je veliku zabrinutost i mislim da je smatrala da bi to bio udarac po njen integritet da sazna na drugi način”, rekao je.

Fastow je rekao da je ljeta 2022. godine njegova veza sa Anom postala ozbiljnija i da je prestao da se viđa sa drugim ženama. Te godine su počeli da provode praznike zajedno, putovali su u Dablin u Irskoj za Dan zahvalnosti. Fastow i Ana su proveli Badnje veče zajedno u Anapolisu. Poslije Dablina, Ana je odletjela u Srbiju da posjeti majku, dok se on vratio u Washington.

“Ana je bila izuzetno razočarana što nije bila u poziciji da bude majka kakvu, kako je vjerovala, djeca zaslužuju”, svjedočio je.

Anin let za Boston na Božić je otkazan zbog snijega i bila je primorana da vozi do kuće, propustivši veći dio praznika sa svojom djecom. Fastow je rekao da su se Brian i Ana posvađali oko njenog propuštanja praznika.

“Rekla mi je da su se posvađali oko toga i da je bilo nekih spornih tačaka”, rekao je.

Svjedočio je da mu je Ana rekla da njena djeca žive sa ocem u predgrađu Bostona, jer je Wolsheova kućna kazna zbog osude za prevaru sa umjetninama na federalnom nivou bila uslovljena time da on bude njihov glavni staratelj.

Otkriveno je i to da je Brian Walshe nazvao Williama Fastowa 4. januara 2023. godine i ostavio mu govornu poruku.

Porota je saslušala audio snimak na sudu. Evo šta je Brian Walshe rekao u govornoj poruci:

“Dobar dan William, ovdje Brian Walshe. Nadam se da je sve u redu. Kontaktirao sam gotovo sve koje sam mogao. Ana se ne javlja nekoliko dana. Zanima me jeste li razgovarali s njom nedavno, recimo u nedjelju ili posljednja dva dana. Samo da me obavijestite, ili ako znate nekoga ko je možda imao taj kontakt s njom, samo zovem sve. Žao mi je što vas uznemiravam, siguran sam da je dobro”.

Dok je Fastow bio u Idahu, a Ana sa svojom porodicom u Massachusettsu tokom praznika, njih dvoje su planirali da se sastanu 4. januara 2023. godine kako bi proslavili Novu godinu i razgovarali o svojoj budućnosti.

Fastow je rezervisao večeru, rekao je.

“Naši planovi su bili da večeramo 4. januara kako bismo proslavili Novu godinu i razgovarali o našim planovima za 1, 3, 5 i 10 godina”, rekao je Fastow.

“A o čemu ste vi i Anna razgovarali o vašoj zajedničkoj budućnosti?”, upitala je tužiteljka Anne Yas Fastowa.

“Vodili smo nekoliko razgovora o tome kako bi mogao izgledati zajednički život, kako bi izgledalo spajanje dvije porodice, kako bi to moglo funkcionisati”, rekao je Fastow.

Tekstualna poruka oko ponoći na Novu godinu u kojoj mu se željela srećna Nova godina bila je posljednji put da je Fastow ikada čuo Anu.

Rekao je da Ana nije odgovorila na njegove poruke i pozive 2. januara 2023. godine. Kada je pokušao da je pozove, njen telefon se odmah prebacio na govornu poštu. Čak ju je pokušao nazvati i sa fiksnog telefona misleći da je možda blokirala njegov broj mobilnog telefona.

“Bio sam u intimnoj vezi s njegovom suprugom. Nisam je čuo nekoliko dana i, iskreno, bio sam zabrinut da je možda saznao i zove da me suoči sa situacijom”, svjedočio je Fastow.

Podsjetimo, tužioci su naveli dva moguća motiva za Anino ubistvo. Prvi je Brianov bijes zbog afere, a drugi je taj što je navodno Brian vjerovao da će imati veće šanse da izbjegne federalni zatvor ako mu supruga ne bude prisutna i ako on bude jedini staratelj njihovo troje djece.

Walsheova odbrana je negirala da je on imao bilo kakvo saznanje o aferi, iako je više puta pomenuo Fastowa tokom intervjua sa detektivima prije hapšenja i navodno ga je potražio na internetu prije Aninog nestanka.

Anini ostaci nisu pronađeni, ali su tužioci u srijedu poroti pokazali testeru i sjekiricu pronađene u kontejneru u blizini kuće majke Briana, koje je optuženi navodno koristio da rasparča svoju ženu.

U istom kontejneru su se nalazili i njen karton vakcinacije protiv COVID-19, odjeća, krvavi peškiri i tepih sličan onom koji je uzet iz porodične kuće.

Nastavi čitati

Svijet

SAVRŠENA OLUJA ZA PANDEMIJU: Naučnici tvrde da su riješili jednu od najvećih misterija Crne smrti

Crna smrt, jedna od najsmrtonosnijih pandemija u ljudskoj istoriji, koja je izbrisala gotovo polovinu evropskog stanovništva, možda je bila potaknuta kataklizmičkom vulkanskom erupcijom, otkriva nova studija.

Istraživači su, proučavajući godove drveća, uzorke leda s Antarktike i Grenlanda te istorijske zapise, sklopili mozaik koji objašnjava pozadinu ove tragedije, a svoja otkrića objavili su u četvrtak u časopisu Communications Earth & Environment, piše CNN.

Savršena oluja za pandemiju
Autori studije vjeruju da se velika erupcija dogodila oko 1345. godine, otprilike dvije godine prije izbijanja pandemije. Iako lokacija vulkana nije poznata, pretpostavlja se da je bio u tropskom pojasu. Ogromni oblak vulkanskog pepela zamračio je nebo nad Sredozemljem, blokirajući sunčevu svjetlost na nekoliko godina. To je dovelo do pada temperatura i propasti usjeva, pišu autori, prenosi Index.hr.

Suočeni s nestašicom, italijanski gradovi-države poput Venecije i Đenove okrenuli su se hitnom uvozu žitarica iz crnomorske regije kako bi prehranili stanovništvo. Ipak, brodovi koji su prevozili žito nosili su i smrtonosnog slijepog putnika – bakteriju Yersinia pestis, uzročnika kuge. Patogen, koji potiče iz populacija divljih glodara u Srednjoj Aziji, tako je stigao u Evropu i pokrenuo pandemiju koja ju je opustošila.

Smrtonosni teret
“Bakterija kuge inficira buve štakora, koje traže svoje preferirane domaćine – štakore i druge glodare. Nakon što ti domaćini umru od bolesti, buve se okreću alternativnim sisarima, uključujući ljude”, pojasnio je koautor studije Martin Bauch, istoričar s Leibnizovog instituta za istoriju i kulturu istočne Evrope.

“Buve štakora privlače skladišta žitarica i mogu preživjeti mjesecima na žitnoj prašini kao izvoru hrane, što im je omogućilo da izdrže dugo putovanje od Crnog mora do Italije”, dodao je Bauch.

“Nakon dolaska u lučke gradove, žitarice su smještene u žitnice, a zatim preraspodijeljene na manja skladišta ili dalje trgovane.”

Između 1347. i 1351. godine, Crna smrt usmrtila je najmanje 25 miliona ljudi te ostavila duboke društvene i ekonomske posljedice širom svijeta.

Početak Crne smrti u južnoj Evropi

Tragovi u drveću i ledu
Iako se i ranije znalo da su brodovi i trgovina žitom imali ključnu ulogu u širenju Crne smrti, ova je studija prva koja sugeriše da je vulkanska erupcija bila prva domina u nizu događaja koji su doveli do pandemije. “Otkrio sam da se najizraženija glad u 13. i 14. vijeka dogodila upravo u godinama koje su neposredno prethodile Crnoj smrti”, rekao je Bauch. “Zašto Crna smrt stiže tačno 1347. i 1348. godine, barem u Italiji, ne možemo objasniti bez te pozadine gladi izazvane klimom.”

Bauch je sarađivao s Ulfom Büntgenom, profesorom sa Sveučilišta Cambridge, koji proučava godove drveća.

“Govorimo o nečemu što se dogodilo prije 800 godina”, istaknuo je Büntgen. Godovi drveća nude rekonstrukciju klime visoke rezolucije – širi godovi ukazuju na povoljne uvjete, a uži na loše, poput hladnoće.

Analiza je pokazala drastično pogoršanje klime upravo u godinama nakon pretpostavljene erupcije. Büntgen je takođe ispitao podatke iz ledenih jezgri, gdje su pronađeni skokovi sumpora, što je jasan pokazatelj vulkanske aktivnosti.

“Ti su dokazi potpuno neovisni o drveću, a odnose se na vulkansku erupciju”, rekao je.

Rješenje stare zagonetke
Vulkansko porijetlo krize pomoglo bi objasniti i jednu od najvećih zagonetki Crne smrti – zašto su neki dijelovi Evrope izgubili do 60% stanovništva, dok su drugi ostali gotovo netaknuti. “Na primjer, kuga se nije proširila na Rim ili Milano”, rekao je Bauch.

“To su veliki gradovi, ali bili su okruženi područjima za proizvodnju žitarica, tako da nisu morali uvoziti tako hitno kao Venecija i Genova.”

Ova teorija podupire ideju da je Crna smrt bila složen događaj, uslovljen nizom prirodnih, društvenih i ekonomskih čimbenika.

“Mnogo se stvari moralo poklopiti”, zaključio je Büntgen, “a da samo jedna od njih nije bila prisutna, onda se ova pandemija ne bi dogodila.”

Nastavi čitati

Svijet

KIJEVSKE “DALEKOMETNE SANKCIJE”: Ukrajina žestoko udarila na Rusiju, gore luka i rafinerija 700 km od granice

Ukrajinski dronovi sinoć su izveli napade na ključne ruske energetske objekte, pogodivši morsku luku Temrjuk u Krasnodarskom kraju i rafineriju nafte Sizran u Samarskoj oblasti, navodi se u izvještajima, a prenosi Kijev Independent.

Elementi lučke infrastrukture u Temrjuku su oštećeni. Izbio je požar – navodi se u saopštenju, prenosi Interfaks.

Prema preliminarnim informacijama, nema žrtava, a osoblje je evakuisano.

Na terenu su 32 vatrogasca i osam sredstava opreme, a specijalne i hitne službe takođe rade na licu mjesta, navodi se u saopštenju.

Eksplozije u rafineriji 700 km od granice
Iste noći, stanovnici grada Sizrana u Samarskoj oblasti, udaljenog oko 700 kilometara od ukrajinske granice, prijavili su eksplozije u lokalnoj rafineriji nafte. Na društvenim mrežama objavljene su snimci i fotografije koje navodno prikazuju napad.

Gradonačelnik Sizrana, Sergej Volodčenkov, potvrdio je napad dronom na grad, ali nije imenovao pogođene mete. Rafinerija Sizran, otvorena 1942. godine, u vlasništvu je državne tvrtke Rosneft i ima godišnji kapacitet prerade od 8,5 milijuna tona nafte.

Ukrajinske “dalekometne sankcije”
Ovi napadi dio su šire ukrajinske kampanje usmjerene protiv ruske naftne industrije, koja obezbjeđuje ključna sredstva i gorivo za ratne napore Moskve.

Postrojenje u Sizranu i ranije je bilo meta napada.

Kijev za udare na rusku naftnu infrastrukturu više puta koristi domaće dronove dugog dometa, a ukrajinski državni i vojni zvaničnici te napade nazivaju kijevskim “dalekometnim sankcijama”.

Ruska vojska tokom noću uništila 41 ukrajinski dron
Ruska vojska je tokom noći presrela i uništila 41 ukrajinski dron iznad šest regiona Ruske Federacije, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

Prema saopštenju, dronovi su uništeni iznad pripojenog Krima, Samarske, Saratovske, Volgogradske, Rostovske oblasti i Krasnodarskog kraja

Nastavi čitati

Aktuelno