Connect with us

Društvo

TACNE NE MOŽE DA NOSI SVAKO: Konobari će ubuduće morati imati diplome

Ugostiteljske škole u kojima se obrazuju konobari smatraju da bi u najnovijim izmjenama zakona trebalo da bude zadržana stavka prema kojoj je za taj posao potrebna diploma ovog smjera, jer bi u suprotnom bilo obesmišljeno školovanje tog kadra.

Naime, prema nacrtu izmjena Zakona o ugostiteljstvu RS, koji će se naći pred poslanicima krajem septembra, briše se odredba koja propisuje da konobar u hotelima i restoranima mora da ima odgovarajuću stručnu spremu ili da posjeduje diplomu prekvalifikacije za taj posao.

Izbacivanje tog uslova iz zakonskih propisa tražili su privrednici jer ne mogu naći dovoljno školovanog kadra na tržištu, uz obrazloženje da je ta odredba i ranije bila mrtvo slovo na papiru.

S druge strane, u obrazovnim ustanovama smatraju da bi taj potez bio svojevrstan presedan jer to nije urađeno ni u jednoj branši, te da bi mogao dovesti čak i do gašenja ovog smjera.

Direktorica Ugostiteljsko-ekonomske škole Prijedor Dražena Mršić istakla je za “Glas Srpske” da su od resornih ministarstava tražili da član u kojem stoji da kao konobari mogu raditi isključivo radnici sa završenom ugostiteljskom školom ostane na snazi.

– Moramo da zaštitimo struku koju školujemo kako se to zanimanje ne bi obezvrijedilo, a samim tim smanjio upis đaka. Naša škola sada ima jedno kombinovano ođeljenje konobara i kuvara. U zavisnosti od upisne politike i broja učenika, svake druge-treće godine upisujemo i jedno ođeljenje ugostiteljskih i kulinarskih tehničara – kazala je Mršićeva.

Dodala je da će u maju ispratiti po ođeljenje zanimanja kuvar-konobar i ugostiteljsko-kulinarski tehničar, tačnije 48 đaka, čiji će trud i rad, dođe li do toga, biti uzaludan.

Da nije prihvatljivo da se na taj način degradiraju oni koji su se školovali za posao konobara, smatra i direktor Ugostiteljsko-trgovinsko-turističke škole u Banjaluci Boris Spasojević.

– Veterinar ne može raditi u bolnici, isti princip je i u ugostiteljstvu. Ako želimo unaprijediti turizam i ugostiteljstvo, a to je strategija Vlade RS, onda moramo imati i adekvatne kadrove – kazao je Spasojević.

Isto mišljenje dijeli i direktor Stručne srednje škole u Bijeljini Aleksandar Matić. On smatra da je potrebno uvesti reda u oblast ugostiteljstva, te da ne treba dozvoliti da, pored školovanih konobara, u restoranima rade priučeni kadrovi.

– Ne znam što konobare školujemo ako će u restoranima moći da radi neko ko je bilo koju drugu školu završio. To je besmisleno – rekao je Matić i dodao da je za smjer konobar u ovoj godini vladalo veliko interesovanje, zbog čega su tražili proširenje razreda.

Zamjenik predsjednika i član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Goran Kurtinović kazao je da je razgovarao sa predstavnicima jedne od ugostiteljskih škola te da su se dogovorili da će u narednom periodu nastojati da pronađu rješenje koje neće biti na štetu ni škola ni privrednika.

– Zajedno ćemo odlučiti da li ćemo vratiti član ili ćemo ga na neki način modifikovati da bude primjenjiv. Ukidanje tog člana je išlo na našu inicijativu, jer ni do sada, iako je to propisano, nije primjenjivan. Da se primjenjivao, mi bismo imali velike probleme u poslovanju zbog nedostatka stručnog kadra – kazao je Kurtinović.

Obuka

Goran Kurtinović je rekao da ugostitelji predlažu da oni koji namjeravaju da rade u ovom sektoru, a nemaju odgovarajuću diplomu, moraju proći obuku.

– Svjesni smo da u našoj profesiji ima i nestručnog kadra, jer smo ovog ljeta zbog manjka radnika bili primorani da zapošljavamo sve one koji su željeli da rade bez obzira na stručnost – kazao je Kurtinović.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno