Connect with us

Svijet

Talibani ušli na teritoriju Pakistana, TENZIJE ESKALIRALE U SUKOB sa avganistanskim snagama

Talibanske i pakistanske snage razmijenile su vatru duž granice između Avganistana i Pakistana, što je izazvalo zabrinutost i pozive na smirenje tenzija iz Teherana, Dohe i Rijada. Ovi oružani sukobi predstavljaju najtežu eskalaciju između dvije zemlje u posljednjih nekoliko mjeseci, uslijed zračnog napada na Kabul ranije ove sedmice, za koji su talibanske vlasti optužile Islamabad.

Portparol Ministarstva odbrane Afganistana Enajatulah Hvarizmi izjavio je da su talibanske snage izvele “uspješne odmazdne operacije” protiv pakistanskih vojnika nakon, kako je naveo, “ponovljenih kršenja granice i zračnih napada” Pakistana na avganistansku teritoriju.

– Operacija je okončana u ponoć – napisao je Hvarizmi na platformi X.

S druge strane, pakistanski ministar unutrašnjih poslova Mohsin Nakvi nazvao je talibanske napade “neizazvanim” i poručio da će Pakistan odgovoriti “kamenom za svaku ciglu”. – Pucanje avganistanskih snaga na civilno stanovništvo predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava. Naše hrabre snage dale su brz i odlučan odgovor – nijedna provokacija neće biti tolerisana – napisao je Nakvi.

Prema izvještajima Radio Pakistana, borbe su izbile na najmanje šest lokacija duž granice, a pakistanska vojska odgovorila je “snažnom i intenzivnom vatrom”.

Objavljeni su i snimci noćnog neba osvijetljenog rafalima i artiljerijskom vatrom.

Od Kabula do Helmanda – talibanski odgovor
Sukobi su uslijedili svega nekoliko dana nakon niza eksplozija u Kabulu i jugoistočnoj provinciji Paktika, koje su, prema tvrdnjama talibana, bile rezultat pakistanskih zračnih napada.

Islamabad nije preuzeo odgovornost za napade, ali je optužio talibansku administraciju u Kabulu da pruža utočište borcima Tehrik-i-Taliban Pakistana (TTP), militantne grupe koja već godinama izvodi napade na pakistanske snage uz, kako tvrdi Islamabad, podršku Indije.

Nju Delhi odbacuje te optužbe, dok talibani insistiraju da “ne dopuštaju da se teritorij Avganistana koristi protiv drugih zemalja”.

Prema zvaničniku provincijske vlade u Helmandu, Mavlaviju Mohamadu Kasimu Riazu, talibanske snage su u noći s petka na subotu ubile petnaest pakistanskih vojnika i zarobile tri vojna uporišta, zaplijenivši oružje i municiju.

Borbe su, prema avganistanskim izvorima, zahvatile više pograničnih provincija – Helmand, Kandahar, Zabul, Paktiku, Paktiju, Khost, Nangarhar i Kunar. – Ukoliko protivnička strana ponovo prekrši našu teritoriju, naše oružane snage su spremne da je odlučno brane – poručio je glasnogovornik avganistanskog Ministarstva odbrane.

Islamabad uzvraća artiljerijom
Pakistanske snage su, prema navodima AFP-a, odgovorile artiljerijskim napadima na četiri tačke duž granice.

– Talibani su počeli koristiti teško naoružanje, pa smo odgovorili artiljerijom. Oborili smo tri avganistanska drona za koja se sumnja da su nosila eksploziv – rekao je neimenovani visoki zvaničnik iz provincije Kajber Pahtunkva.

Iako trenutno nema potvrđenih podataka o žrtvama s obje strane, izvještaji ukazuju na nastavak borbi. Napetosti dodatno pojačava činjenica da su pripadnici Tehrik-i-Taliban Pakistana posljednjih mjeseci intenzivirali napade na pakistanske bezbjednosne snage u planinskim pograničnim oblastima. Tehrik-i-Taliban Pakistan (TTP), poznat i kao pokret pakistanskih Talibana, ideološki je saveznik avganistanskog talibanskog pokreta i pružao mu je podršku tokom dvadesetogodišnjeg sukoba s međunarodnim snagama.

Nakon talibanskog preuzimanja vlasti u Kabulu 2021. godine, Islamabad optužuje Kabul da ne poduzima dovoljno kako bi eliminisao TTP borce koji koriste avganistansku teritoriju za napade na Pakistan.

Prema izvještaju Ujedinjenih nacija iz ranije ove godine, TTP navodno “dobija značajnu logističku i operativnu podršku od de facto vlasti u Kabulu”.

Pakistanski ministar odbrane Kavađa Muhamed Asif nedavno je izjavio pred parlamentom da su svi pokušaji da se talibane ubijedi da prestanu pomagati TTP propali.

– Nećemo više tolerisati napade. Ujedinjeni, moramo odgovoriti onima koji ih podržavaju – bez obzira nalaze li se njihova skrovišta na našoj ili avganistanskoj teritoriji – rekao je Asif.

Samo dan prije izbijanja novih sukoba, TTP je preuzeo odgovornost za napade na sjeverozapadu Pakistana u kojima je poginulo 20 pripadnika bezbjednosnih snaga i troje civila.

Regionalni pozivi na smirenje
Rastuća kriza izazvala je zabrinutost u susjednim državama i arapskom svijetu. Iranski ministar vanjskih poslova Abas Araghi pozvao je obje strane na uzdržanost, ističući da “stabilnost između Avganistana i Pakistana doprinosi stabilnosti cijele regije”. Katar je izrazio “duboku zabrinutost” zbog eskalacije i pozvao na dijalog, dok je Ministarstvo spoljnih poslova Saudijske Arabije pozvalo Islamabad i Kabul da “izbjegnu daljnje sukobe i pokažu mudrost i odgovornost u očuvanju mira”.

– Carstvo podržava sve regionalne i međunarodne napore usmjerene na očuvanje stabilnosti i sigurnosti, te ostaje posvećeno miru i prosperitetu bratskih naroda Pakistana i Avganistana – navodi se u saopštenju saudijskog ministarstva, prenosi Klix.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno