Cijene nafte su pale u petak nakon što je Iran poslao ažurirani mirovni prijedlog posrednicima u Pakistanu, ponovo podstičući nade da je dogovor sa SAD i dalje moguć.

Fjučersi američke sirove nafte pali su za 3% i zatvorili se na 101,94 dolara po barelu. Međunarodni Brent je izgubio skoro 2% i završio na 108,17 dolara.

Pakistanski zvaničnici su potvrdili za MS NOW da su posrednici primili ažurirani prijedlog iz Irana za okončanje rata. Prijedlog je dostavljen SAD, rekli su zvaničnici.

Predsjednik Donald Tramp je kasnije izjavio da nije zadovoljan iranskom ponudom.

– Iran želi da postigne dogovor, ali ja nisam zadovoljan time – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

Tramp se suočava sa rokom od 60 dana prema Rezoluciji o ratnim ovlaštenjima u vezi sa vojnim akcijama u ratu sa Iranom.

Prema zakonu iz 1973. godine, predsjednik mora povući trupe u roku od 60 dana od obavještavanja Kongresa o njihovom raspoređivanju, osim ako zakonodavci ne odobre vojnu akciju. Kongres to nije učinio.

Trampova administracija je u petak tvrdila da je prekid vatre postignut prije tri sedmice “okončao” neprijateljstva između dvije strane, prema MS NOW. To bi omogućilo Bijeloj kući da izbjegne traženje odobrenja Kongresa za rat.

Jedan zvaničnik administracije rekao je da odsustvo direktne vatre između američkih snaga i Irana od kada je prekid vatre prvi put dogovoren 7. aprila znači da se rok od 60 dana više ne primjenjuje.

– Za potrebe Rezolucije o ratnim ovlaštenjima, neprijateljstva koja su počela u subotu, 28. februara, su okončana – rekao je zvaničnik administracije za MS NOW.

Ovu argumentaciju je prvi iznio ministar odbrane Pit Hegset tokom saslušanja pred Odborom za oružane snage Predstavničkog doma ranije u četvrtak, gdje je rekao da je prekid vatre efektivno zaustavio rat.

SAD i Izrael su pokrenuli napade na Iran 28. februara, a Tramp je zvanično obavijestio Kongres 2. marta, čime je započeo rok od 60 dana i postavio rok do 1. maja.

Tramp bi mogao da zatraži produženje od 30 dana prema zakonu, ali to nije učinio, prema riječima zakonodavaca.

Napetosti su i dalje visoke uprkos prekidu vatre. Tramp je u srijedu pojačao prijetnje Teheranu, obećavši da će zadržati američku blokadu Irana dok Teheran ne pristane na nuklearni sporazum.

Teheran je odbio da ponovo otvori Ormuski moreuz osim ako SAD ne ukinu blokadu iranskih luka.

Axios je takođe izvijestio da je Centralna komanda SAD pripremila plan za “kratak i snažan” talas napada na Iran u nadi da će probiti zastoj u pregovorima između Vašingtona i Teherana.

Iako su obje strane trenutno u prekidu vatre, visoki zvaničnik Iranske revolucionarne garde navodno je zaprijetio “dugim i bolnim napadima” na američke položaje ako Vašington obnovi napade na Iran, iznio je Reuters, pozivajući se na iranske medije.

Američko ministarstvo odbrane povlači 5.000 vojnika iz Njemačke, usred sukoba između predsjednika SAD-a Donalda Trampa i njemačkog kancelara Fridriha Merca oko rata s Iranom.

Odluka dolazi dan nakon što je Tramp kritikovao Merca, koji je sugerisao da su Sjedinjene Države “ponižene” od strane iranskih pregovarača.

U objavama na društvenim mrežama Tramp je proteklih dana poručio da Merc “radi užasan posao” i da “mu je zemlja razvaljena”, ističući probleme s emigracijom i energetikom. Tramp je takođe predložio povlačenje američkih vojnika iz Italije i Španije.

SAD ima značajno vojno prisustvo u Njemačkoj, s više od 36.000 aktivnih vojnika raspoređenih u bazama širom zemlje, prema podacima iz decembra prošle godine.

Hegsetov nalog

U saopštenju je portparol Pentagona Šon Parnel rekao da je nalog donio ministar odbrane Pit Hegset.

“Ova odluka slijedi temeljnu reviziju rasporeda snaga ministarstva u Evropi i uzima u obzir potrebe na terenu i uslove u operativnom području”, rekao je.

“Očekujemo da će povlačenje biti dovršeno u sljedećih šest do dvanaest mjeseci”, dodao je.

Italija i Španija na udaru

Tramp, dugogodišnji kritičar NATO saveza, oštro je napadao saveznike zbog odbijanja učestvovanja u operacijama ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza.

Na pitanje u četvrtak razmatra li i povlačenje američkih vojnika iz NATO saveznica Italije i Španije, Tramp je odgovorio: “Vjerovatno hoću, zašto ne bih?” “Italija nam nije bila od pomoći, a Španija je bila grozna”, dodao je, kritikujući njihov odgovor na rat u Iranu. “U svim slučajevima su rekli: ‘Ne želim da se mješam.'”

Mercove riječi koje su zapalile fitilj

Merc je ranije ove sedmice studentima na univerzitetu rekao da “Amerikanci očigledno nemaju strategiju” i da ne vidi “kakav bi strateški izlaz mogli da izaberu”.

“Iranci su očigledno vrlo vješti u pregovorima, odnosno još vještiji u izbjegavanju pregovora, puštajući Amerikance da otputuju u Islamabad i zatim odu bez ikakvog rezultata”, rekao je. Dodao je da je “cijela nacija” “ponižena” od strane iranskog vođstva.

Kao odgovor, Tramp je na svojoj platformi Truth Social napisao da Merc misli kako je “u redu da Iran ima nuklearno oružje” i da “ne zna o čemu govori”. “Nije ni čudo da Njemačka stoji tako loše, i ekonomski i u svakom drugom pogledu!”, stoji u objavi.

Najveće američko vojno prisustvo u Evropi

Američki vojni raspored u Njemačkoj daleko je najveći u Evropi, s oko 12.000 vojnika u Italiji i dodatnih 10.000 u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mnogi su stacionirani u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u blizini jugozapadnog njemačkog grada Kajzerslauterna. Jedino Japan ima veći broj američkih vojnika.

Iako je Tramp i ranije predlagao smanjenje američkih snaga u Njemačkoj, ti planovi do sada nisu sprovedeni. Godine 2020. prijedlog o premiještanju 12.000 američkih vojnika iz Njemačke u druge NATO zemlje u Evropi ili nazad u SAD blokirao je Kongres, a potom ga je poništio predsjednik Džo Bajden.

Tada je Tramp optužio Njemačku da je “neodgovorna” jer njena vojna potrošnja znatno zaostaje za NATO ciljem od 2% BDP-a. Međutim, to se pod vladom Fridriha Merca značajno promijenilo. Procjenjuje se da će Njemačka 2027. izdvajati 105,8 milijardi evra, dok bi ukupna odbrambena potrošnja već sljedeće godine trebalo da dostigne 3,1% BDP-a.

Najava amerikog predsjednika Donalda Trampa o povećanju carina na automobile iz EU pokazuje da su SAD nepouzdan trgovinski partner, izjavio je predsjednik trgovinskog odbora Evropskog parlamenta Bernd Lange.

“Ovaj najnoviji potez pokazuje koliko je američka strana nepouzdana. Ovako se ne ophodimo prema bliskim partnerima. Sada možemo samo da odgovorimo sa najvećom jasnoćom i čvrstoćom, oslanjajući se na snagu naše pozicije”, rekao je Lange.

On je dodao da je Trampovo ponašanje “neprihvatljivo” i da EU poštuje okvirni trgovinski sporazum sklopljen sa SAD u Škotskoj prošle godine kojim je nametnuta uvozna carina od 15 odsto na većinu robe iz EU.

Lange je napomenuo da su SAD više puta prekršile sporazum, “na primjer sa preko 400 proizvoda koji sadrže čelik i aluminijum, koji sada podliježu prosječnoj carini od 26 odsto”.