Connect with us

Društvo

TAMAN KADA SMO MISLILI DA NE MOŽE GORE! Finansijski stručnjak tvrdi “Pogodiće nas novi krug inflacije”

Američke Federalne rezerve (FED) bi se umjesto smanjenja kamatnih stopa, koje se očekivalo negdje u junu ove godine, mogle vratiti njihovom povećanju, jer se inflacija vraća na velika vrata.

Kaže to u intervjuu za “Glas Srpske” berzanski i finansijski ekspert iz Beograda Vladimir Đukanović, pojašnjavajući kako svi trenutni pokazatelji govore u prilog tome, ali i procjene velikih svjetskih ulagača u obveznice, poput kompanije “Pimko”, koja je prestala da kupuje američke hartije od vrijednosti, upravo zbog sve većeg straha da bi kamate ponovo mogle rasti.

– Svi trenutni izveštaji o inflaciji u SAD su negativni. Ona je ponovo pokazala svoju ružno lice. Kada ona raste, moraju se i kamate podizati, jer ako se smanjuju, one samo dodatno hrane rast cijena. Na ovo sam upozoravao, jer je bilo jasno da neće biti samo jedan krug inflacije, već više njih, poput talasa. Postoji bojazan da bi ova kriza mogla ličiti na onu iz sedamdesetih, kada je bilo pet ili šest takvih ciklusa. Zato tu dekadu i zovu propalom. Ni danas, nažalost, nema mesta optimizmu te se ozbiljno plašim da će ova kriza potrajati baš dugo, jer globalne okolnosti koje utiču na rast cena nisu promenjene, štaviše, dodatno su iskomplikovane. Mir u svetu je jedini lek. Dok do toga ne dođe moraćemo da preživljavamo ovo vreme i snalazimo se na sve načine – ističe Đukanović.

GLAS: Kako bi se to eventualno moglo odraziti na evropske prostore, jer je Evropska centralna banka (ECB) do sada pratila poteze FED-a?

ĐUKANOVIĆ: Sigurno lančano, a pogotovo jer je evropska ekonomija, za razliku od američke, dosta kilava, a već se nalazi u recesiji. Da bi se to promenilo novac mora da bude jeftin, da bude daleko više investicija, ali inflacija to ne dozvoljava.

Bojim se da ni Evropa neće ostati pošteđena ovog novog talasa inflacije, a što je s obzirom na sve okolnosti najgori mogući momenat. Biće baš teško. Te nove turbulencije osetiće i ljudi sa ovih prostora. Ekonomski razvoj biće misaona imenica.

GLAS: Koja je prema Vašem mišljenju najugroženija evropska privreda?

ĐUKANOVIĆ: Nema sumnje da je to Nemačka, nekadašnji motor evropskog privrednog razvoja. Problem jeste to što političari nemaju isti interes kao i građani. Vuku se nerazumni potezi.

Nakon ruske nafte, zabranili su i trgovinu niklom, bakrom i aluminijumom koja će sada sigurno preći u Šangaj. Na taj način Nemačka pomaže kineski ekonomski razvoj, a ugrožava svoj. Zbog toga sam uveren da će ova jesen biti izuzetno politički vruća u velikom broju evropskih zemalja pa i samoj Nemačkoj. Biće sve više protesta nezadovoljnih ljudi, kojima zbog rasta cena životni standard postaje sve ugroženiji. Jednostavno je sve više onih kojima je čaša već odavno prepuna.

GLAS: Kako gledate na odnos SAD i Evrope, može li se nešto promijeniti nakon američkih predsjedničkih izbora?

ĐUKANOVIĆ: SAD na odbranu troše oko 800 milijardi dolara godišnje, a Evropa gotovo ništa i sve je više onih američkih zvaničnika koji upozoravaju na to. Demokrate su spremne da i dalje plaćaju taj ceh, ali ne i republikanci. Ako Donald Tramp pobedi na predsedničkim izborima, verujem da će među prvim koracima biti da znatno sreže ove troškove. Nije isključeno ni da Ameriku izvede iz NATO-a, a čega se Evropljani najviše plaše.

GLAS: Kako objašnjavate otpornost ruske ekonomije koja uprkos mnogobrojnim sankcijama uspijeva ne samo preživjeti, već i ostvariti i zavidne rezultate?

ĐUKANOVIĆ: Odgovor je jednostavan. Ruska ekonomija je pre tridesetak godina bila duplo manja. Danas je Rusiji za ekonomski razvoj dovoljno samo azijsko tržište. Ne treba im Evropa, koja im je okrenula leđa. Kineska potražnja za resursima i energentima je ogromna. Savetnik ruskog predsednika Sergej Karganov lepo je to odavno uvideo. Njegova filozofija je bila jednostavna, ako će se Rusija već razvesti sa Zapadom, biću spreman na tako nešto. On je jednom prilikom nagovestio da će Rusija izaći iz svih zapadnih institucija, osim Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Evropljani nisu čuli tu poruku. Onda udare sankcije Rusiji, koja je u međuvremenu napravila šemu, odnosno izlaznu strategiju. Zbog toga je nemoguća misija zapadnih zemalja da pobedi Rusiju, pogotovo u vremenima kada su energenti vredni poput zlata. S druge strane, odričući se od jeftine ruske nafte i gasa Evropa je iskopala jamu u koju je sama upala, zbog svoje kratkovidosti.

Sigurna luka

GLAS: Jedni investitori kupuju zlato, drugi srebro, treći obveznice, četvrti kriptovalute ili nekretnine. Šta je sigurna luka?

ĐUKANOVIĆ: Ljudi i investitori pokušavaju da sačuvaju vrednost svog novca, ali malo je sigurnih luka za ulaganje, osim možda zlata ili recimo srebra koje je trenutno aktuelno.

Međutim, zlato je trebalo kupiti prije ovog skoka cijene na 2.400 dolara. Sada nije isplativo. Kriptovalute su zec u džepu.

Prolazi ta euforija. Kupuju se i nekretnine koje su izuzetno skupe i ti koji rade sigurno će izgubiti jedan dio vrednosti svog novca.

Related Topics:

Društvo

OČEKUJE NAS PRAVA MEĆAVA! Evo kada, gdje i koliki tačno stiže snijeg u BiH ovih dana (FOTO)

Oblaci, padavine i hladniji vazduh zahvataju Bosnu i Hercegovinu.

U narednim satima, u brdsko-planinskim krajevima većeg dijela zemlje snijeg, uz formiranje, a na višim planinama povećanje visine snježnog pokrivača u prosjeku 5-20 centimetara.

U nizinama uglavnom kiša, pri izmaku padavina prolazno susnježica do mokar snijeg, uz dekorativni snjezni pokrivač lokalno, objavljeno je na Fejsbuk stranici BHmeteo.

Nastavi čitati

Društvo

“EGZODUS SE NASTAVLJA”! Zadržavanje kadra najveći izazov bolnica u Srpskoj

Većina bolnica u Srpskoj u narednoj godini ne planira nabavku skupe opreme niti uvođenje novih usluga zbog teške ekonomske situacije, a prioritet će, kažu njihovi rukovodioci, biti zadržavanje medicinskog kadra kako bi održali sadašnji nivo zaštite pacijenata.

Dosadašnji finansijski problemi, tvrde oni, nisu imali uticaja na rad sa pacijentima, ponajviše zbog maksimalnog zalaganja i razumijevanja zaposlenih, posebno dežurnih ljekara čija je dnevnica, ističu, 120 maraka.

Direktor Bolnice Gradiška Rajko Dodik istakao je za “Glas Srpske” da su troškovi mnogo veći u odnosu na stopu izdvajanja u zdravstvu.

– Ova godina je, u proteklih pet, za našu zdravstvenu ustanovu bila najteža, zbog samog načina finansiranja. Dobili smo sredstava dovoljno da samo u posljednjih sedam mjeseci isplaćujemo plate radnicima, dok obaveze prema dobavljačima i bilo kakve investicije nisu dolazile u obzir – kaže Dodik.

Dodao je da bi ovoj zdravstvenoj ustanovi, koja je prošle godine od Vlade RS dobila grant od milion maraka, za održavanje tekućih troškova mjesečno trebalo do 400.000 maraka.

– Želio bih da se ne ponovi 2024. godina, jer sredstva koja smo dobili ne mogu pokriti tekuće troškove ni za tri mjeseca. Nadam se da će se u idućoj godini iznaći neka rješenja, jer ono novca što dobijamo je samo kap u moru dugovanja – kazao je Dodik.

Bez dodatnih sredstava ruke menadžmenta su, kaže on, vezane, jer sve redukcije koje su mogli uveli su, što ni blizu nije dalo željene rezultate.

– Postoje zaposleni u ovoj zdravstvenoj ustanovi koji rade i više nego što to standardi propisuju da pacijenti ne bi osjetili krizu. Takođe, aparate koji se pokvare pokušavamo da repariramo ili pozajmimo, jer novca za nove nemamo – naglasio je Dodik.

Sa finansijskim poteškoćama bore se i u prijedorskoj bolnici “Dr Mladen Stojanović”, a vršilac dužnosti direktora ove zdravstvene ustanove Miroslav Bijelić kazao je da nedostatak novca puno toga uslovljava, između ostalog, obnavljanje medicinske opreme koja se konstantno unapređuje.

– Naravno to utiče i na servisiranje drugih obaveza, jer mi nismo komercijalno preduzeće, a pri tome naši su troškovi visoki, počevši od lijekova pa sve do objekta koji sam po sebi košta – kazao je Bijelić.

Direktor Bolnice Zvornik i predsjednik Aktiva direktora zdravstvenih ustanova koje ostvaruju bolničku zdravstvenu zaštitu RS Ivan Popović kazao je da postoji veliko nezadovoljstvo među zaposlenima u smislu plata.

– Prvi put osjećam veliko nezadovoljstvo i tenziju među zaposlenima zbog plata. Jedno dežurstvo ljekara specijaliste, koje traje 24 časa, u bolnici se plaća 120 maraka. S druge strane, dnevnica konobara kreće se između 120 i 150 maraka – kazao je Popović.

Dodao je da je krajnje vrijeme da se sjedne i razgovara sa zdravstvenim radnicima i sindikatima, kako bi se iznašlo rješenje i povećale plate zaposlenima u zdravstvu.

Dubrovnik
Prema riječima direktora trebinjske bolnice Nedeljka Lambete, od januara ovu zdravstvenu ustanovu nije napustio nijedan ljekar, iako dobijaju dobre ponude iz Dubrovnika, gdje su veće plate.

– Šta će biti poslije Nove godine, vidjećemo. Mi se trudimo da, koliko god je u našoj moći, stvorimo što bolje uslove rada. Iduće godine bi trebalo da uselimo u novi objekat, koji će biti najsavremeniji u BiH – rekao je Lambeta.

Nastavi čitati

Društvo

ČUDO U HRVATSKOJ! Konobarica vratila novčanik sa 400.000 EVRA

Ljudi se često pitaju koliko je danas poštenje prisutno u svakodnevnom životu. Vraćaju li ljudi pronađeni novac ili stvari? Iako je odgovor ponekad skeptičan, primjeri poput ovog pokazuju da ljudska dobrota itekako postoji.

Slušalac Radio Šibenika javio se eteru kako bi izrazio zahvalnost poštenim pronalazačima koji su mu vratili izgubljeni novčanik.

“Htio bih se zahvaliti curama iz kafe bara F klub na autobuskoj stanici koje su mi jutros vratile novčanik koji sam zaboravio. Unutra je bilo dosta novaca, što sa računa firme, što privatno, skoro 400.000 evra na računu! Cure su mi vratile novčanik, svaka vam čast!” ispričao je oduševljeno.

Njegova poruka nije stala samo na zahvali.

Dodao je i molbu poslodavcu: “Šefe, ako slušaš ovo, diži im platu! Ja mislim da poštenije i bolje radnice nećeš nikada naći.

” Srećni vlasnik novčanika zaželio je srećan Božić i Novu godinu pronalazačicama i njihovim porodicama, cijelom Šibeniku, momcima iz Stila i vozaču Gradskog parkinga. “Hvala vam svima, spasili ste me!” zaključio je, piše Večernji.hr.

Nastavi čitati

Aktuelno