Connect with us

Svijet

TEHERAN I JERUSALIM! Svi pobijedili, a niko nije dobio rat

Dok se svijet trudi da razumije posljedice dramatičnog sukoba između Izraela, Irana i Sjedinjenih Američkih Država, sve tri strane su proglasile pobjedu.

Zasad nijedna strana ne pokazuje spremnost na kompromis. Američki predsjednik Donald Tramp koristi narativ o pobjedi kako bi učvrstio političku poziciju, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu balansira između domaćih pritisaka i potrebe da ostane u naklonosti Vašingtona.

Iran, iako pod udarima i izolacijom, koristi nacionalni ponos kao instrument za konsolidaciju unutrašnje podrške.

Iako svi tvrde da su pobijedili, realnost je drugačija. Iran nije kapitulirao. Nuklearni kapaciteti su oštećeni, ali ne i uništeni. Diplomatija je zamijenjena bombama, ali efekat bombi je privremen, dok su posljedice po globalnu bezbjednost potencijalno trajne.

Sve tri strane možda su dobile poneki politički poen, ali nijedna nije dobila rat, prenosi Nova.

Prve nezavisne analize, kao i curenja obavještajnih procjena, ukazuju na stvarnu situaciju nakon 12 dana sukoba. Iako je u utorak formalno proglašeno primirje, kojem je posredovao Tramp, napetost ne jenjava, a ni stvarni ishodi vojne operacije još nisu jasni.

Netanjahu je odmah nakon što je Tramp objavio primirje proglasio pobjedu, a iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je rat završen.

Vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Hamnei, koji se javio danas nakon sedam dana, izjavio je da je Teheran ostvario pobjedu nad Tel Avivom nakon 12-dnevnog oružanog sukoba, prenio je Tanjug.

Amerika je prije proglašenja primirja bombardovala Iran, gađajući tri postrojenja za obogaćivanje uranijuma, i tako se direktno uključila u sukob na strani Izraela.

Prema ekskluzivnim informacijama koje je objavio CNN, rane procjene američkih obavještajnih službi sugerišu da su vojni udari SAD na tri ključna iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Natanz i Isfahan – unazadili iranski program za samo nekoliko mjeseci, ali ga nisu uništili.

Procjena je zasnovana na analizi štete koju je sprovela Centralna komanda SAD, u saradnji sa Odbrambenom obavještajnom agencijom (DIA), a do koje je CNN došao preko četiri izvora iz obavještajne zajednice.

Iako su američki bombarderi B-2 bacili više od 10 bombi od po 13 tona na dva postrojenja – Fordo i Natanz, izvori navode da su centrifuge u velikoj mjeri ostale netaknute, a značajne zalihe visoko obogaćenog uranijuma nisu uništene.

Najveća šteta nanesena je nadzemnim strukturama i energetskoj infrastrukturi, ali su duboko ukopani objekti, uključujući i hale sa najosjetljivijom opremom, ostali funkcionalni.

Zabrinjava i podatak da je oko 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60% nestalo iz skladišta pod nadzorom IAEA. To je količina dovoljna za oko 10 nuklearnih bojevih glava.

Uprkos nalazima iz obavještajnih krugova, Tramp i Netanjahu tvrde da je riječ o “totalnom uspjehu”.

Tramp je u intervjuima izjavio da su ciljevi “potpuno uništeni”, dok je američki ministar odbrane Pit Hegset rekao da su nuklearne ambicije Irana eliminisane.

Portparolka Bijele kuće Karolina Livit odbacila je procurjelu procjenu DIA kao netačnu i politički motivisanu, tvrdeći da je riječ o pokušaju potkopavanja predsjednikovog autoriteta i “hrabrih pilota”.

Ipak, načelnik Združenog generalštaba Den Kejn upozorio je da je još prerano donositi konačne zaključke.

Demokratski kongresmeni iz Senata i Predstavničkog doma osudili su Trampovu odluku da otkaže povjerljive brifinge o operaciji, tvrdeći da administracija pokušava da prikrije stvarni učinak.

S druge strane, Iran je primirje predstavio kao “pobjedu nad agresorima”, iako su udari izazvali ozbiljnu fizičku štetu na nekoliko objekata.

Međutim, činjenica da su ključni elementi programa opstali, a dio uranijuma vjerovatno premješten prije napada, pruža iranskim vlastima prostor za obnovu programa, pa čak i za ubrzanje razvoja oružja.

Direktor IAEA Rafael Grosi izjavio je da, iako bombe nisu direktno pogodile sve ključne tačke, vibracije i udarni talasi mogli su izazvati oštećenja na osjetljivoj opremi, što će biti predmet detaljnih analiza.

Ipak, priznaje se da je međunarodna kontrola nad iranskim programom sada ozbiljno narušena.

Prema američkim izvorima, Iran do sada nije imao političku odluku da razvije nuklearno oružje, ali sada mnogi strahuju da bi napadi mogli upravo to da promijene.

Ajatolah Hamnei do sada nije izdao takvu naredbu, ali bi logika odvraćanja, naročito poslije masovnih vazdušnih udara, mogla postati neizbježna.

“Ako ovaj napad ostavi isti režim na vlasti, ali sa mogućnošću razvoja nuklearnog oružja, onda je to strateški neuspjeh”, kaže profesor Džefri Luis.

Sličnu zabrinutost dijeli i bivši američki državni sekretar Entoni Blinken, koji kaže da je “ironično to što Trampov napad možda ubrzava upravo ono što pokušavaju da spriječe”.

SAD i Izrael sada vjeruju da svojim tehnološkim i obavještajnim nadmoćima mogu nastaviti da u realnom vremenu ometaju iranski program.

Međutim, to je daleko više rizičan i nepredvidiv model kontrole u poređenju sa nadzornim režimom koji je postojao tokom nuklearnog sporazuma iz 2015.

Štaviše, Iran navodno i dalje raspolaže s oko 2.500 balističkih raketa, a dio nuklearnih objekata, posebno tajnih, vjerovatno je i dalje netaknut i funkcionalan.

Sukob je započeo u noći između 12. i 13. juna, kada je Izrael pokrenuo vojnu operaciju protiv Irana, optužujući Teheran za tajni razvoj vojne nuklearne tehnologije, a mete vazdušnih udara bile su iranski nuklearni objekti, visoki vojni zvaničnici, istaknuti nuklearni fizičari i vojne baze.

Iran je uzvratio, a dan nakon što je Amerika bombardovala tri iranska nuklearna postrojenja Iran je napao američke baze u Kataru i Iraku, nakon čega je proglašeno primirje.

Svijet

DIGITALNO OKO KOJE VIDI NEMOGUĆE: Najmoćnija kamera na svijetu kreće u lov na tajne svemira

Najveća digitalna kamera ikada napravljena, instalirana u okviru teleskopa u Čileu, počinje da snima slike do sada nepoznatih dijelova svemira.

Opservatorija “Vera C. Rubin” zvanično je započela kosmičko istraživanje s ciljem da prikaže dijelove neba dublje i detaljnije nego do sada.

Teleskop, koji je smješten na vrhu planine, usmjeriće svoje digitano oko ka južnom dijelu nebu u narednih 10 godina i praviće stotine slika svake noći.

Istraživači se nadaju da će im “Rubinova” zapažanja pomoći da naprave bolji pregled univerzuma, mapiraju milijarde zvijezda u Mliječnom putu i milijarde galaksija izvan njega, prenio je AP.

Kamera brzo snima slike i više puta će snimati iste oblasti neba, što će omogućiti naučnicima da uoče blijede objekte koji ranije nisu mogli da budu otkriveni.

“Veliki broj naučnika širom svijeta radiće sa ovim skupom podataka, proučavajući univerzum na način na koji ranije to nisu mogli”, izjavio je Fil Maršal, zamjenik operativnog direktora opservatorije.

“Rubin” je prošle godine napravio prve slike, uključujući živopisne prikaze maglina Trifid i Laguna, koje su udaljene hiljadama sjvetlosnih godina od Zemlje.

Istraživači su u međuvremenu podesili opremu tako da je spremna za snimanje slika po dubini i uz preciznost koji su neophodini za desetogodišnje istraživanje.

Ove slike pomoći će naučnicima da razaznaju kako se galaksije formiraju i grupišu tokom milijardi godina i kako je nastao svemir.

Nastavi čitati

Svijet

REKORDNO ZAGRIJAVANJE: Mora i okeani topliji nego ikada

Temperature na površini okeana dostigle su rekordno visok nivo, što je izazvalo strahovanja da bi ovog ljeta mogao uslijediti još jedan talas ekstremnih vrućina.

Dana 21. juna temperature mora izvan polarnih oblasti premašile su izuzetno visoke vrijednosti zabilježene u isto vrijeme 2023. i 2024. godine, saopštila je u srijedu Služba za klimatske promjene Kopernikus (Copernicus Climate Change Service).

Služba je upozorila da će novi temperaturni vrhunac verovatno imati „posljedice po vremenske obrasce, globalnu klimu i morske ekosisteme“, tim prije što se poklapa sa najranijim fazama fenomena El Ninjo (El Niño), za koji prognoziraju da bi mogao biti najjači u posljednjih nekoliko decenija.

Kada je prethodni rekord temperature okeana za jun postavljen 2023. godine, naučnici su te trendove opisali kao „zabrinjavajuće“, „zastrašujuće“ i „potpuno nevjerovatne“, jer su bili daleko izvan njihovih očekivanja. To je nagovijestilo dolazak El Ninja i period razornih globalnih toplotnih talasa, poplava i oluja.

Taj rekord iz 2023. sada je premašen, a veliki dio svijeta ponovo bilježi zabrinjavajući rast temperatura. Prošlog mjeseca Ujedinjeno Kraljevstvo i mnoge druge evropske zemlje suočile su se sa nesnosnim vrućinama i novim temperaturnim rekordima, dok je na Antarktiku zabilježeno neuobičajeno blago zimsko vrijeme.

Iako je pažnja obično usmjerena na temperature na kopnu, okeani pružaju potpuniju sliku o tome koliko je klimatski sistem narušen zagrijavanjem izazvanim ljudskim aktivnostima.

Na površinske temperature mora utiču Sunčevo zračenje, morske struje i nagomilavanje toplote u dubljim slojevima okeana, piše “Gardijan”.

Okeani apsorbuju više od 90 odsto viška energije u Zemljinom klimatskom sistemu, koji je prvenstveno posljedica sagorijeevanja fosilnih goriva, poput nafte, uglja i gasa. Taj energetski disbalans prošle godine dostigao je rekordnih 23 zetadžula (zettajoules), što je više nego dvostruko iznad prosjeka zabilježenog tokom prethodne dvije decenije.

Zbog toga se okeani zagrijavaju sve bržim tempom. Godine 2020. količina toplote koja se akumulirala u okeanima bila je ekvivalentna energiji oko pet atomskih bombi bačenih na Hirošimu svake sekunde. Prošle godine ta vrijednost približila se energiji od čak 11 eksplozija poput one u Hirošimi svake sekunde. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio je da se „Zemlja gura preko svojih granica“.

Naučnici ističu da je još prerano reći da li će zagrijavanje površine mora biti privremeno ili će se dodatno pogoršati, budući da se godišnji temperaturni maksimumi obično bilježe u julu i avgustu.

Međutim, Karlo Buontempo, direktor Kopernikusa pri Evropskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), upozorio je da bi ovo moglo označiti početak nove faze koja bi svet ponovo odvela na neistraženu teritoriju:

„Sa temperaturama okeana na ovako visokim nivoima i El Ninjom na horizontu, vrlo je vjerovatno da ćemo u narednim mjesecima svjedočiti obaranju novih temperaturnih rekorda.“

Nastavi čitati

Svijet

HOROR U OHAJU: U kući pronađeno 16 djece u jezivim uslovima, UHAPŠENE ČETIRI OSOBE

Četiri osobe uhapšene su u američkoj saveznoj državi Ohajo nakon što je policija u kući u selu Hamden pronašla 16 djece koja su živjela u izuzetno teškim uslovima, a nekima od njih bila je potrebna hitna medicinska pomoć.

Policija u Ohaju saopštila je danas da su četiri odrasle osobe uhapšene zbog sumnje da su ugrožavale djecu, nakon što je u utorak u kući u selu Hamden na jugu ove američke savezne države pronađeno 16 djece kojima je bila potrebna medicinska pomoć.

Istražni biro Ohaja i lokalna šerifova služba izvršili su pretres kuće, gdje su djeca zatečena u, kako su zvaničnici naveli, “žalosnim” uslovima, prenosi AP.

Glavni tužilac Ohaja Endi Vilson rekao je na konferenciji za novinare da su djeca pronađena u uslovima “kakve je teško i zamisliti za ljude, a kamoli za djecu”.

On je dodao da je prizor u kući bio najgori koji je vidio tokom cijele karijere, ocijenivši da se može opisati kao “čisto zlo”.

“Pravda će biti zadovoljena za ovu djecu”, poručio je Vilson.

Policija je uhapsila Garija Sajdersa Mlađeg, Garija Sajdersa Starijeg, Kristinu Sajders i Elizabet Sajders, koji se terete za krivično djelo ugrožavanja djeteta drugog stepena koje uključuje teške tjelesne povrede, prenosi Tanjug.

Zvaničnici nisu saopštili da li su djeca međusobno u srodstvu, ali su naglasili da slučaj nije povezan sa trgovinom ljudima te da su uhapšeni, prema dosadašnjim saznanjima, bili na putovanju.

Djeca, uzrasta od godinu i po do 18 godina, uključujući dječake i djevojčice, pronađena su u veoma lošem stanju. Nekoliko njih bilo je teško povrijeđeno, a dvoje je prevezeno u traumatološke centre.

Istraga o zlostavljanju djece je u toku, a uhapšeni će se danas pojaviti pred sudom.

Nastavi čitati

Aktuelno