Connect with us

Svijet

TEHERAN I JERUSALIM! Svi pobijedili, a niko nije dobio rat

Dok se svijet trudi da razumije posljedice dramatičnog sukoba između Izraela, Irana i Sjedinjenih Američkih Država, sve tri strane su proglasile pobjedu.

Zasad nijedna strana ne pokazuje spremnost na kompromis. Američki predsjednik Donald Tramp koristi narativ o pobjedi kako bi učvrstio političku poziciju, dok izraelski premijer Benjamin Netanjahu balansira između domaćih pritisaka i potrebe da ostane u naklonosti Vašingtona.

Iran, iako pod udarima i izolacijom, koristi nacionalni ponos kao instrument za konsolidaciju unutrašnje podrške.

Iako svi tvrde da su pobijedili, realnost je drugačija. Iran nije kapitulirao. Nuklearni kapaciteti su oštećeni, ali ne i uništeni. Diplomatija je zamijenjena bombama, ali efekat bombi je privremen, dok su posljedice po globalnu bezbjednost potencijalno trajne.

Sve tri strane možda su dobile poneki politički poen, ali nijedna nije dobila rat, prenosi Nova.

Prve nezavisne analize, kao i curenja obavještajnih procjena, ukazuju na stvarnu situaciju nakon 12 dana sukoba. Iako je u utorak formalno proglašeno primirje, kojem je posredovao Tramp, napetost ne jenjava, a ni stvarni ishodi vojne operacije još nisu jasni.

Netanjahu je odmah nakon što je Tramp objavio primirje proglasio pobjedu, a iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je rat završen.

Vrhovni lider Irana, ajatolah Ali Hamnei, koji se javio danas nakon sedam dana, izjavio je da je Teheran ostvario pobjedu nad Tel Avivom nakon 12-dnevnog oružanog sukoba, prenio je Tanjug.

Amerika je prije proglašenja primirja bombardovala Iran, gađajući tri postrojenja za obogaćivanje uranijuma, i tako se direktno uključila u sukob na strani Izraela.

Prema ekskluzivnim informacijama koje je objavio CNN, rane procjene američkih obavještajnih službi sugerišu da su vojni udari SAD na tri ključna iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Natanz i Isfahan – unazadili iranski program za samo nekoliko mjeseci, ali ga nisu uništili.

Procjena je zasnovana na analizi štete koju je sprovela Centralna komanda SAD, u saradnji sa Odbrambenom obavještajnom agencijom (DIA), a do koje je CNN došao preko četiri izvora iz obavještajne zajednice.

Iako su američki bombarderi B-2 bacili više od 10 bombi od po 13 tona na dva postrojenja – Fordo i Natanz, izvori navode da su centrifuge u velikoj mjeri ostale netaknute, a značajne zalihe visoko obogaćenog uranijuma nisu uništene.

Najveća šteta nanesena je nadzemnim strukturama i energetskoj infrastrukturi, ali su duboko ukopani objekti, uključujući i hale sa najosjetljivijom opremom, ostali funkcionalni.

Zabrinjava i podatak da je oko 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60% nestalo iz skladišta pod nadzorom IAEA. To je količina dovoljna za oko 10 nuklearnih bojevih glava.

Uprkos nalazima iz obavještajnih krugova, Tramp i Netanjahu tvrde da je riječ o “totalnom uspjehu”.

Tramp je u intervjuima izjavio da su ciljevi “potpuno uništeni”, dok je američki ministar odbrane Pit Hegset rekao da su nuklearne ambicije Irana eliminisane.

Portparolka Bijele kuće Karolina Livit odbacila je procurjelu procjenu DIA kao netačnu i politički motivisanu, tvrdeći da je riječ o pokušaju potkopavanja predsjednikovog autoriteta i “hrabrih pilota”.

Ipak, načelnik Združenog generalštaba Den Kejn upozorio je da je još prerano donositi konačne zaključke.

Demokratski kongresmeni iz Senata i Predstavničkog doma osudili su Trampovu odluku da otkaže povjerljive brifinge o operaciji, tvrdeći da administracija pokušava da prikrije stvarni učinak.

S druge strane, Iran je primirje predstavio kao “pobjedu nad agresorima”, iako su udari izazvali ozbiljnu fizičku štetu na nekoliko objekata.

Međutim, činjenica da su ključni elementi programa opstali, a dio uranijuma vjerovatno premješten prije napada, pruža iranskim vlastima prostor za obnovu programa, pa čak i za ubrzanje razvoja oružja.

Direktor IAEA Rafael Grosi izjavio je da, iako bombe nisu direktno pogodile sve ključne tačke, vibracije i udarni talasi mogli su izazvati oštećenja na osjetljivoj opremi, što će biti predmet detaljnih analiza.

Ipak, priznaje se da je međunarodna kontrola nad iranskim programom sada ozbiljno narušena.

Prema američkim izvorima, Iran do sada nije imao političku odluku da razvije nuklearno oružje, ali sada mnogi strahuju da bi napadi mogli upravo to da promijene.

Ajatolah Hamnei do sada nije izdao takvu naredbu, ali bi logika odvraćanja, naročito poslije masovnih vazdušnih udara, mogla postati neizbježna.

“Ako ovaj napad ostavi isti režim na vlasti, ali sa mogućnošću razvoja nuklearnog oružja, onda je to strateški neuspjeh”, kaže profesor Džefri Luis.

Sličnu zabrinutost dijeli i bivši američki državni sekretar Entoni Blinken, koji kaže da je “ironično to što Trampov napad možda ubrzava upravo ono što pokušavaju da spriječe”.

SAD i Izrael sada vjeruju da svojim tehnološkim i obavještajnim nadmoćima mogu nastaviti da u realnom vremenu ometaju iranski program.

Međutim, to je daleko više rizičan i nepredvidiv model kontrole u poređenju sa nadzornim režimom koji je postojao tokom nuklearnog sporazuma iz 2015.

Štaviše, Iran navodno i dalje raspolaže s oko 2.500 balističkih raketa, a dio nuklearnih objekata, posebno tajnih, vjerovatno je i dalje netaknut i funkcionalan.

Sukob je započeo u noći između 12. i 13. juna, kada je Izrael pokrenuo vojnu operaciju protiv Irana, optužujući Teheran za tajni razvoj vojne nuklearne tehnologije, a mete vazdušnih udara bile su iranski nuklearni objekti, visoki vojni zvaničnici, istaknuti nuklearni fizičari i vojne baze.

Iran je uzvratio, a dan nakon što je Amerika bombardovala tri iranska nuklearna postrojenja Iran je napao američke baze u Kataru i Iraku, nakon čega je proglašeno primirje.

Related Topics:

Svijet

NOVI NAPAD U ŠKOLI U POLJSKOJ: Jedna osoba ubijena, dvije povrijeđene

Jedna osoba je ubijena, a dvije povrijeđene u napadu oštrim predmetom u školi u poljskom gradu Leščiodol-Novinama, a petnaestogodišnji napadač je uhapšen, saopštila je policija.

Ubijena je žena (37), koja je bila radnik škole, dok su povrijeđeni direktor škole, koji je savladao napadača, i domar.

Napadač je bivši učenik škole.

Ministar unutrašnjih poslova Marčin Kjervinjski rekao je da je u odvojenom incidentu u Serpcu policija privela sedamnaestogodišnjaka koji je planirao napad, a kod koga su u rancu pronađena dva noža.

U školi u poljskom gradu Ostrolenka juče je povrijeđeno deset ljudi u napadu devetnaestogodišnjaka.

Policija je ubrzo nakon incidenta privela osumnjičenog, koji je sam sebe povrijedio.

Nastavi čitati

Svijet

CIJENE NAFTE ĆE NAGLO PASTI, uskoro kraj sukoba sa Iranom

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da će sukob sa Iranom uskoro biti završen, nakon čega bi globalne cijene nafte trebalo naglo da padnu.

“Ono što će se dogoditi jeste da će, čim se sve to završi, a to će biti uskoro, cijene nafte naglo pasti”, rekao je Tramp u intervjuu za televiziju “Si-Bi-Es”.

Američki lider je naglasio da više ne postoji prijetnja od nuklearnog oružja u Iranu, što je bio prvobitni cilj američke intervencije.

Nastavi čitati

Svijet

KRISTA PAJK PROGOVORILA POSLIJE NEUSPJELE EGZEKUCIJE: Probudila se bijesna i vezana, čeka se odluka o novom datumu

Nakon što je preživjela pogubljenje u Tenesiju, Krista Pajk se probudila u bolničkom krevetu bijesna, u okovima i sa teškim zdravstvenim komplikacijama.

Krista Pajk (50) probudila se u bolnici “bijesna i zbunjena” nakon što je prošle nedjelje preživjela pokušaj pogubljenja, izjavili su njeni advokati. Prisjetili su se da su joj prve riječi bile: “Gdje sam?” i “Ko ste vi?”.

Pajk, osuđena na smrt zbog ubistva Kolin Slemervijam 1995. godine, preživjela je 30. septembra u Tenesiju dvije smrtonosne injekcije. Stručnjaci i njen pravni tim tvrde da je ovaj oporavak bez presedana i da nijedan drugi zatvorenik u SAD nije preživio izvršenje kazne smrtonosnom injekcijom.

“Ruke su joj strašno natečene”
Pajkova (50) je i dalje na intenzivnoj njezi, a ruke i noge su joj vezane za bolnički krevet, rekli su advokati na konferenciji za novinare. Njen advokat Rendi Spivej rekao je da je pravni tim danima vjerovao da je moždano mrtva i da su očekivali da će je svaki čas isključiti sa aparata.

Međutim, na opšte iznenađenje, u utorak je počela da govori, iako se sjeća samo dijelova samog pokušaja pogubljenja. Spivej je ispričao da je Pajk pomogla timu za izvršenje kazne da pronađe venu na ruci, kao i da je bila ljubazna i pristojna dok su joj davali injekciju.

Nakon toga se probudila u bolnici sa cijevi u grlu, okružena nepoznatim ljudima. Obe ruke su joj sada, prema riječima advokata, “strašno natečene”.

“Ne znamo kakve će posljedice sve ovo ostaviti na njeno mentalno zdravlje”, rekao je Spivej.

Dodao je da je zbog traume ostala “bijesna i zbunjena”. Naveo je i da Pajk ima krvni ugrušak u ruci, upalu pluća i ne može da guta.

Sud naložio čuvanje dokaza
Sud je u srijedu naložio državi Tenesi da sačuva sve dokaze povezane sa neuspjelim pogubljenjem. Nakon što je postalo jasno da Pajk neće umrijeti od dvije doze pentobarbitala, prevezena je u bolnicu, gdje je danima bila u nesvijesti dok su ljekari čistili organizam od hemikalija.

Na hitnom ročištu u srijedu, advokati su zatražili da se sačuvaju svi dokazi koji bi mogli poslužiti kao temelj za buduću tužbu protiv države. Luk Inen, jedan od advokata Kriste Pajk, opisao je sudiji I’Aši Majls “prepreke” u komunikaciji sa klijentkinjom.

“Sve do juče naša klijentkinja je bila u nesvijesti i nije mogla da komunicira”, rekao je i dodao da Pajk sada “govori u ograničenoj mjeri”.

Pomoćnik državnog tužioca Tenesija Vil Ajers upozorio je na “neobičnu proceduralnu situaciju”, sa čim se sudija saglasila. Tvrdio je da hitan zahtjev nije potreban jer je država svakako obavezna da čuva dokaze.

Sudija Majls ipak je naložila da se “mora sačuvati sve što je bilo u samoj prostoriji”, uključujući infuzije, špriceve, otpad poput ambalaže, uputstava i naljepnica. Zatražila je i dokumentaciju o psihičkom stanju Kriste Pajk prije, tokom i nakon pokušaja pogubljenja 30. septembra. Savjetovala je državi da “posebno pazi” kako ne bi izgubila ili slučajno izbrisala bilo koju informaciju važnu za slučaj.

Obustava pogubljenja
Na pitanje sudije da li država planira da odredi novi datum pogubljenja, Ajers je odgovorio da ne zna. Guverner Tenesija Bil Li naredio je obustavu svih pogubljenja u državi do kraja godine i zatražio odgovore o tome šta je pošlo po zlu. Šef državnih zatvora najavio je ostavku nakon neuspjele egzekucije.

Inen je zatražio od sudije da se Pajkovoj omogući pristup telefonu za pozive advokatima, kao i da oni imaju “slobodan i stalan pristup klijentkinji”. Rekao je da su ih tokom nedavnog pokušaja posjete u bolnici držali na čekanju više od dva sata.

Dodao je da je zatvorski službenici drže “u okovima” na bolničkom krevetu, uprkos zahtjevima medicinskog osoblja da joj se skinu lisice. Njeni advokati zatražili su i da ih Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Tenesija obavijesti 48 sati prije nego što Pajkovu premjeste iz bolnice u bilo koju drugu državnu ustanovu.

Krista Pajk imala je 18 godina kada su ona i njen tadašnji dečko, Tadaril Šip, pretukli, mučili i ubili 19-godišnju Kolin Slemervijam. Upoznali su je u kampu za osposobljavanje problematičnih tinejdžera. Šip je tada imao 17 godina, pa je zbog svoje uloge u napadu izbjegao smrtnu kaznu jer nije bio punoljetan. On se i dalje nalazi u zatvoru

Nastavi čitati

Aktuelno