Connect with us

Svijet

KIM DŽONG UN ŠALJE “ARMIJU SMRTI”: 50.000 vojnika stiže na front, slijedi li potpun preokret rata?!

Sjeverna Koreja priprema značajno povećanje broja svojih vojnika koji bi trebalo da pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, u Rusiju bi moglo biti raspoređeno između 30.000 i 50.000 sjevernokorejskih vojnika.

Zelenski je krajem jula rekao da Rusija namjerava da dovede još 30.000 vojnika iz Sjeverne Koreje, dok je početkom avgusta naveo da je, prema informacijama kojima raspolaže Kijev, donesena odluka o raspoređivanju između 30.000 i 50.000 sjevernokorejskih vojnika na teritoriji Rusije. Nije, međutim, pojasnio na osnovu kojih informacija je iznio novu procjenu. Nije jasno da li se u navedenu brojku ubrajaju i sjevernokorejski vojnici koji se već nalaze u Rusiji i učestvuju u sukobu.

Zelenski je upozorio da Pjongjang kroz učešće u ratu stiče dragocjeno iskustvo u savremenom ratovanju, uključujući iskustva sa bojišta i pristup ruskoj vojnoj tehnologiji.

Istovremeno je pozvao Južnu Koreju da pojača saradnju sa Ukrajinom, posebno u oblasti protivvazdušne odbrane i bespilotnih letjelica.

Teški gubici sjevernokorejskih vojnika

Rusija i Sjeverna Koreja potpisale su sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu u junu 2024. godine, a nekoliko mjeseci kasnije Pjongjang je počeo da šalje vojnike u Rusiju.

Prema dostupnim procjenama, oko 14.000 sjevernokorejskih vojnika već je bilo raspoređeno u Rusiji, uglavnom u Kurskoj oblasti, gdje su učestvovali u borbama.

Pjongjang je, prema navodima južnokorejskih i ukrajinskih izvora, Rusiji slao i velike količine artiljerijske municije i balističkih raketa. Južnokorejske obavještajne službe procjenjuju da je oko 6.000 sjevernokorejskih vojnika poginulo ili ranjeno u borbama.

Ukrajinski izvori navode da bi novi kontingent mogao biti raspoređen u Rusiji do kraja novembra, a da bi sjevernokorejski vojnici mogli biti angažovani u Kurskoj, Brjanskoj i Belgorodskoj oblasti.

Time bi dio ruskih vojnika mogao biti oslobođen za angažovanje na ratištu u Ukrajini.

Vojna saradnja Moskve i Pjongjanga sve jača

Južnokorejski poslanik Ju Jong-von rekao je za DW da vojna saradnja Rusije i Sjeverne Koreje postaje sve intenzivnija.

Ju, bivši vojni novinar koji je posjetio Ukrajinu 2025. godine, a zatim ponovo u februaru ove godine, rekao je da je tokom posljednje posjete čuo informacije o mogućem povećanju broja sjevernokorejskih vojnika.

„Zabrinut sam jer se čini da ovo postaje stvarnost“, rekao je Ju za DW.

On je istakao da bi 30.000 do 50.000 vojnika predstavljalo znatno veći broj od približno 20.000 vojnika i pripadnika pratećeg osoblja koji su bili dio ranijeg raspoređivanja.

Prema njegovim riječima, nastavak širenja vojne saradnje Pjongjanga i Moskve zahtijeva veću pažnju južnokorejske vlade i vojske.

Han Ki-bum, bivši zamjenik direktora Nacionalne obavještajne službe Južne Koreje, takođe je pozvao na oprez.

„Ukrajina je prvobitno govorila o dodatnih 30.000 pripadnika, a zatim je procjenu povećala na 50.000, ali nije objavila detaljne dokaze o planiranom raspoređivanju“, rekao je Han za DW.

Han smatra da Sjeverna Koreja ima dovoljno ljudstva za takvo raspoređivanje bez ozbiljnog slabljenja sopstvene odbrane.

„Iako je rat uglavnom u zastoju, zemlja koja vodi dugotrajan rat uvijek će smatrati da joj nedostaje ljudstva. Sjevernokorejska pješadija stoga bi mogla da čuva ruske oblasti u pozadini, što bi omogućilo da se veći broj ruskih vojnika pošalje na ratište u Ukrajini“, rekao je Han.

Rusija hvali sjevernokorejske borce

Han je naveo da i Sjeverna Koreja ima koristi od ovakve saradnje.

Njeni vojnici stiču iskustvo u ratovanju 21. vijeka i imaju priliku da testiraju oružje u stvarnim borbenim uslovima.

„Dublja saradnja mogla bi povećati pristup Sjeverne Koreje ruskom znanju i tehnologiji u oblasti projektila, mornarice i protivvazdušne odbrane“, rekao je Han.

On procjenjuje da je od oko 6.000 sjevernokorejskih žrtava vjerovatno poginulo oko 2.000 vojnika.

„Vjeruje se da se između 1.000 i 2.000 boraca i inženjera vratilo kući. Tamo su veterani i porodice poginulih navodno stambeno zbrinuti i dobili druge povlastice“, rekao je Han.

„Sjevernokorejske snage pretrpjele su velike gubitke na početku, ali su postale efikasnije kako su se navikavale na borbe i prilagođavale ratištu. Njihov agresivan način borbe možda objašnjava zašto su Vladimir Putin i drugi ruski zvaničnici hvalili njihovu hrabrost“, dodao je Han.

U Rusiju odlaze i žene

Ahn Čan-il, direktor Svjetskog instituta za proučavanje Sjeverne Koreje i bivši sjevernokorejski vojnik, smatra da je raspoređivanje 50.000 vojnika vojno izvodljivo i da je Pjongjang spreman da Rusiji pošalje i pripadnike elitnih specijalnih jedinica.

Ahn, koji je pobjegao iz Sjeverne Koreje 1979. godine, rekao je da su sjevernokorejske specijalne jedinice posebno obučene za izviđanje, iznenadne napade i zasjede, kao i da su svoje sposobnosti pokazale na ratištu u Kursku.

Prema njegovim riječima, kontingent od 30.000 vojnika vjerovatno ne bi činile samo specijalne jedinice, već i pješadija, inženjerija, građevinski radnici i žene koje bi mogle biti angažovane kao medicinsko osoblje.

„Nedavno je zabilježeno da sjevernokorejske žene odlaze u Rusiju, ali još uvijek nije jasno da li ih šalju na poslove obnove ili kao medicinsko osoblje“, rekao je Ahn.

On smatra da bi preživjeli vojnici mogli da donesu vrijedna borbena iskustva nazad u Sjevernu Koreju.

„Neki bi mogli postati mlađi oficiri ili instruktori i tako prenijeti iskustva o ratovanju dronovima, izviđanju i drugim aspektima sukoba širom vojske“, rekao je.

Osim toga, mladi vojnici bili bi izloženi životu izvan jednog od najzatvorenijih društava na svijetu.

Ipak, veliki broj žrtava mogao bi predstavljati problem za vlasti u Pjongjangu, jer bi bilo teže rat predstaviti kao uspjeh.

„Ograničen broj poginulih može se predstaviti kao herojski čin. Ali desetine hiljada poginulih i ranjenih mogle bi stvoriti ožalošćene porodice i ratne invalide, što bi iskustvo Sjeverne Koreje na ratištu moglo pretvoriti u unutrašnjopolitički teret“, zaključuje Ahn.

Svijet

DVA ČAJA I DVIJE TOPLE ČOKOLADE PLATIO ČAK 50 EVRA! Račun iz kafića u Istanbulu zapalio mreže, reagovalo i Ministarstvo trgovine!

Dva čaja i dvije tople čokolade koštale su gosta u jednom kafiću u Istanbulu čak 50 evra. Ta informacija izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama te je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine.

Tako su dva čaja iznosila ukupno 1.000 lira (18 evra), a dvije tople čokolade 1.800 lira (32,40 evra), prenosi b92.

Na računu je prikazan i porez na dodatu vrijednost od 10 odsto, u iznosu od 254,55 lira (4,58 evra), koji je uračunat u konačan iznos, prenose Nezavisne.

Identitet mušterije i naziv lokala nisu objavljeni, jer su podaci koji bi mogli da otkriju ime ugostiteljskog objekta na fotografiji računa prekriveni. Poznato je da se kafić nalazi u Bejogluu, jednom od prometnijih i turistički posjećenijih dijelova Istanbula.
Objava je izazvala brojne komentare, a korisnici društvenih mreža kritikovali su visoke cijene u ugostiteljskim objektima, posebno u turističkim zonama, i pozivali na kontrolu cjenovnika.

Na slučaj je reagovao i Bekir Kaplan, savjetnik za odnose s javnošću turskog Ministarstva trgovine. On je ispod objave pozvao mušteriju da podnese prijavu putem sistema CİMER, preko kojeg građani mogu da se obrate državnim institucijama.

“Možete li, molim vas, da kažete svom pratiocu koji je doživio ovaj šok, našem cijenjenom građaninu, da podnese prijavu putem CİMER-a? Izvinjavamo se što vas opterećujemo, ali imamo jednu molbu”, napisao je Kaplan.

Kako prenose turski mediji, podnošenje prijave omogućilo bi da se provjeri da li je ugostiteljski objekat poštovao propise o isticanju cijena i cjenovnicima.

Još uvijek nema zvanične potvrde da je protiv lokala pokrenut postupak ili da mu je izrečena kazna.

Nastavi čitati

Svijet

Iranska ambasada prijeti američkim oficirima! “NAĆI ĆEMO VAS”

Ambasada Irana u Južnoj Africi zaprijetila je dvojici oficira američke mornarice porukom: “Pronaći ćemo vas”, objavljenom na internetu, dok se njihov ratni brod vraćao u San Dijego, nakon 357-dnevnog angažovanja koje je uključivalo i borbena dejstva protiv iranskih snaga, javio je danas Foks njuz.

Optužbe za napad “tomahavkom” i smrt 168 djece

Ambasada Irana u Južnoj Africi je i ranije izdvojila ovu dvojicu oficira u objavi od 28. marta, optužujući ih da su naredili lansiranje raketa “tomahavk” u napadu u kojem je poginulo 168 djece u osnovnoj školi u iranskom gradu Minabu.

“Zapamtite ova dva kriminalca”, navodi se u toj objavi i postavlja pitanje da li oni imaju svoju djecu.

Najnovija prijetnja iz Irana uslijedila je dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp upozorio Teheran da ne pokušava atentate na visoke američke zvaničnike.

Nastavi čitati

Svijet

ČLANICE EU ODBIJAJU DA FINANSIRAJU UKRAJINU: Berlin prijeti blokadom evropskog budžeta zbog novog zajma

Evropska komisija planira da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, dok njemački kancelar Fridrih Merc prijeti blokadom zajedničkog budžeta EU ako sve članice ne učestvuju u finansiranju.

Evropska komisija namjerava da predloži novi zajam od 45 milijardi evra za pomoć Ukrajini, koji bi bio osiguran garancijama iz zajedničkog budžeta Evropske unije. Prijedlog dolazi u trenutku kada se Kijev priprema za najtežu zimu od početka ruske invazije, piše Financial Times.

Procjenjuje se da će ukrajinskom budžetu iduće godine nedostajati 70 milijardi evra. Evropska komisija obavezala se da pokrije dvije trećine tog iznosa i pozvala je ostale zapadne saveznike da takođe pojačaju svoju podršku.

Prema informacijama četiri osobe upućene u plan, Komisija će u srijedu državama članicama predstaviti prijedlog zaduživanja na teret budžeta EU. Model finansiranja bio bi jednak onome koji je korišćen za postojeći zajam Kijevu od 90 milijardi evra.

Ta sredstva bila su namijenjena za potrebe Ukrajine tokom ove i iduće godine, ali su sve veća ratna razaranja stvorila dodatni finansijski manjak. Kod prethodnog zajma od 90 milijardi evra, tri države – Češka, Slovačka i Mađarska – dobile su izuzeće od plaćanja troškova kamata.

Njemačka uslovljava budžet pomoći Ukrajini

Za novi zajam od 45 milijardi evra potrebna je saglasnost svih 27 država članica. Međutim, iste tri zemlje, kojima se pridružila i Bugarska, već su najavile da ne namjeravaju da učestvuju u budućem finansiranju Ukrajine.

Takav stav podstakao je njemačkog kancelara Fridriha Merca da prošle nedjelje zaprijeti blokadom dogovora o budžetu Unije za period od 2028. do 2034. godine. Svoj pristanak uslovljava učestvovanjem svih članica u finansiranju Ukrajine iduće godine i u budućnosti.

Njemačka je najveći uplatilac u budžet EU i najveći evropski bilateralni donator Kijeva. S druge strane, četiri zemlje koje se protive učestvovanju u finansiranju redom su neto primaoci sredstava iz budžeta Unije.

Strategija povezivanja odluka

Nakon Mercove prijetnje, odluke o pomoći Ukrajini i o zajedničkom budžetu Unije postale su čvrsto povezane, potvrdile su tri osobe upoznate sa pregovorima. Lideri EU raspravljaće o oba pitanja na sastanku u Briselu 26. i 27. novembra, a cilj je da se dogovor postigne do kraja godine.

Povezivanje ovih tema smatra se načinom da se osigura buduće finansiranje Ukrajine i zaštiti od mogućih veta. Zemlje koje zavise od sredstava iz EU budžeta tako će morati da biraju između podrške Kijevu i rizika od gubitka evropskog novca.

“Time ulozi postaju veći, ali to ujedno znači da nema šanse da se ova pitanja rješavaju odvojeno. Sve je dio jednog velikog paketa”, rekao je jedan od izvora upućenih u situaciju.

Portparol Evropske komisije nije želio da komentariše ove informacije. Brisel i Berlin strahuju da će obezbjeđivanje sredstava za Ukrajinu postati sve teže s obzirom na predstojeće izbore u Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Liderka francuske desnice Marin le Pen, koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora u aprilu, već je najavila da će obustaviti podršku Ukrajini ako postane predsjednica.

Zabrinutost među članicama

Ipak, neki upozoravaju da bi ovakva taktika mogla imati suprotan efekat ako države steknu utisak da ih ucjenjuju.

Češki premijer Andrej Babiš u pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti napisao je da “dogovor o budućem finansiranju Ukrajine ne smije biti preduslov za usvajanje idućeg višegodišnjeg finansijskog okvira”.

U pismu u koje su mediji imali uvid Babiš dodaje:

“Unija mora da zadrži sposobnost definisanja i finansiranja sopstvenih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira na razvoj situacije”.

Određenu zabrinutost izrazile su i zemlje koje podržavaju Ukrajinu, poput Irske.

“Neke zemlje to sada povezuju sa pregovorima o budžetu EU, što me donekle brine. Ipak, razumijem zašto to rade jer su neke države dale veoma značajne doprinose”, izjavio je irski premijer Mihol Martin na prošlonedjeljnom samitu lidera EU.

Nastavi čitati

Aktuelno