Connect with us

Svijet

TEK SE OČEKUJE PRAVA OFANZIVA! Rusi okupirali NAJVIŠE UKRAJINSKIH TERITORIJA u posljednje 2 godine

Petomjesečno čekanje da američki Kongres odobri 61 milijardu dolara vojne pomoći Ukrajini vjerovatno je prouzrokovalo trajnu štetu koja će se osjećati na prvim linijama fronta još mjesecima.
Ruske snage iskoristile su “artiljerijsku sušu” koja je drastično umanjila sposobnosti ukrajinske odbrane od decembra kako bi napredovale na istočnom frontu blizu Avdijevke (Avdejevke), postigavši najveći napredak od prvih mjeseci rata. Napredak ruskih snaga podstakao je upozorenja visokih ukrajinskih vojnih zvaničnika o mogućoj pretnji linijama snabdjevanja i logističkim centrima na istoku, koji su sada opasno blizu dometa nadmoćne ruske vatrene moći.

Veliko napredovanje uoči očekivane ruske ofanzive
Mračne vijesti o napretku dolaze uoči očekivane ruske ofanzive krajem maja, koja bi mogla ugroziti ukrajinske snage u istočnom regionu Donjecka i teško izvojevane, iako skromne, uspjehe prema okupiranom lučkom gradu Marijupolju.

Rusija je bacila ogromne resurse na slabu ukrajinsku odbranu preko istočnih linija fronta, gurajući se prema tri ključne tačke: vitalnom vojnom središtu Pokrovsku zapadno od Avdijevke i lokacijama na strateškim uzvisinama, kao što su Časiv Jar blizu Bahmuta i Kurakova na jugoistoku Ukrajine.
Rusi nisu stali na Avdijevki, odmah su krenuli dalje
17. februara Ukrajina je objavila da se povukla iz Avdijevke, istočnog grada za koji borbe vode cijelu deceniju. Rusija je, prema dostupnim informacijama, žrtvovala hiljade vojnika kako bi ga zauzela. No, napredovanje ruskih snaga nije stalo na Avdijevki.

Tokom sledećih 10 nedelja, kao što pokazuje analiza ukrajinske posmatračke grupe “DeepStateMap”, ruske su snage polako zauzimale selo za selom zapadno od grada, iskoristivši neuspijeh Kijeva da izgradi utvrđenja, ali i nevoljnost da javno iznesu razmjere svojih teritorijalnih gubitaka u tom području.

Tek je u nedjelju vrhovni ukrajinski vojni zapovjednik Oleksandr Sirski priznao pad niza sela za koje su njegovi podređeni danima insistirali da se za njih još uvijek vode borbe.

To je potvrdilo da su ruske snage u nešto više od dva mjeseca postigle najveći i najbrži napredak od prodora kod Severodonjecka u julu 2022.
Ukrajinsko oklijevanje da prizna te gubitke dovelo je do javnih kritika nekih proukrajinskih vojnih blogera i analitičara. “DeepStateMap”, koji svakodnevno ažurira situaciju na prvoj liniji fronta, pokazao je značajne gubitke u blizini Avdijevke. Jedan od osnivača grupe, Ruslan Mikula, rekao je za CNN da su progovorili jer su smatrali da vojni portparol ima priliku da proveri stvarnu situaciju, ali on i dalje daje neistinite informacije i to potkopava njihov kredibilitet.
Ukrajinci su sada posebno ranjivi
Mikula je rekao da je rusko napredovanje blizu Očeretina, sela koje je Rusija zauzela proteklih nedelja zapadno od Avdijevke, “zasad taktički uspijeh”, ali bi “mogao postati strateški”. “U trenutnoj situaciji biće vrlo teško zaustaviti neprijatelja jer se probija tamo gdje odbrana nije obraćala dovoljno pažnje”, rekao je.

Rekao je da postoji nedostatak odbrambenih utvrđenja duž Avdijevke na cijelom levom boku – što bi zapravo značilo da su otvorene ravnice sada ranjive gotovo do ključnog auto-puta koji vodi do strateškog ukrajinskog središta Pokrovsk.
U poslednjem saopštenju ukrajinskog glavnog štaba stoji da njihove snage brane niz sela mnogo bliže Pokrovsku nego što su priznavali ranije.

Zelenski traži hitnu dostavu zapadne pomoći
Predsjednik Volodimir Zelenski je prekjuče u obraćanju zahtjevao “značajno ubrzanje zapadnog snabdjevanja kako bi se značajno ojačale sposobnosti vojnika.”

Rekao je da je odbrani Kijeva potrebna snaga koja se mora dokazati u smjeru Pokrovska, zajedno s drugim opasnim linijama fronta na jugu kod Kurakova, ali i na sjeveroistoku u blizini Kupjanska.

Daljnje rusko napredovanje prema Kurakovu na jugoistočnom djelu te linije fronta moglo bi ugroziti uspijehe koje je Ukrajina postigla tokom ljetnje protivofanzive. Na severu, Rusija redovno bombarduje drugi po veličini grad u Ukrajini, Harkov, ali takođe snažno gura duž fronta u blizini Kupjanska, kako bi ponovno zauzela teritoriju koju je Ukrajina oslobodila u munjevitoj protivofanzivi u kasno leto 2022.

Pad Časiv Jara stvorio bi velik problem
Ukrajinski zvaničnici takođe su javno upozorili na mogućnost pada Časiv Jara, malog grada u blizini grada Bahmuta, koji su Rusi prvo brutalno razorili, a potom osvojili prošlog maja.

Časiv Jar nalazi se na uzvisini, a potpukovnik Nazar Vološin, portparol lokalnog ukrajinskog zapovjedništva, rekao je prekjuče na ukrajinskoj televiziji da ruske snage namjeravaju da probiju duž kanala blizu njega i zauzmu ga kako bi stekle stratešku prednost nad vojno važnim obližnjim ukrajinskim gradovima.

– Za njih je jako važno da zauzmu Časiv Jar prije nego što dobijemo inostranu pomoć, odnosno prije nego što se prekine aktualni manjak municije. Ako neprijatelj zauzme dominantne uzvisine i okupatori se tamo učvrste, biće to veliki problem za nas, jer će se Kostjantinivka, Kramatorsk, Slovjansk i Družkivka odmah naći na udaru – rekao je Vološin za ukrajinsku televiziju, prenosi CNN.

Ruski cilj osvajanja Donjecka je sve bliži realizaciji
Ako bi se ta četiri grada, koja se nalaze uz isti auto-put, našla pod ozbiljnom pretnjom, ruski cilj kontrole nad celom regijom Donjecka bio bi mnogo bliže ostvarenju.

Jurij Fedorenko, zapovjednik čete bespilotnih letelica “ahiles” pri 92. posebnoj jurišnoj brigadi u tom području, rekao je da su sledeća dva mjeseca označila “prozor mogućnosti” za ruske snage. Rekao je da su ruske snage shvatile da će Ukrajina uskoro “imati potrebna sredstva protivvazdušne odbrane i potreban raspon municije koncentrisane na prvoj liniji fronta, što će onemogućiti neprijatelju izvršavanje zadataka intenzitetom koji ima sada.”

Related Topics:

Svijet

“BEZ NJIH ĆE SE HAOS TEŠKO SREDITI” Ukrajina pravi prve korake ka mobilizaciji žena u rat sa Rusijom

Ukrajinski parlament Vrhovna Rada preduzeo je prve korake prema mobilizaciji žena u rat s Rusijom, izjavio je ukrajinski poslanik Dmitro Razumkov.

Razumkov je kazao da zakon br. 12076, usvojen 3. decembra, sadrži odredbu koja omogućava ženama koje zadovoljavaju zdravstvene i starosne kriterijume da se prijave za vojnu službu i prođu osnovnu vojnu obuku, izvijestio je ukrajinski portal Strana News. Razumkov je pozvao na uklanjanje te odredbe prije drugog čitanja zakona.

Ako se usvoji, ova promjena bi mogla značajno uticati na stanje u ukrajinskoj vojsci i omogućiti ženama da budu regrutovane za učestvovanje u ratu. Prema predloženim izmjenama Zakona o vojnoj obavezi i vojnoj službi, žene koje žele da služe u ukrajinskoj vojsci mogu biti regrutovane i uvrštene u registar vojnih obveznika koji u slučaju potrebe mogu biti angažovani.

Međutim, dio prijedloga izazvao je kritike i i od Glavne naučno-stručne uprave Kancelarije Vrhovne Rade, koja je istakla da je “neprikladno registrovati žene kao pričuvnice neposredno prije početka osnovne vojne obuke”, prenosi Index.hr.

Žene se mogu prijaviti, ali ne postoji obavezna mobilizacija

Prema trenutnom ukrajinskom zakonu, u vojsku se regrutuju muškarci stariji od 25 godina. Zakon dopušta ženama da se dobrovoljno prijave, ali ne i da budu obvezno mobilizovane.

Ukrajinska poslanicaa Marijana Bezuhlaja snažno podržava promjene.

“U našem Ustavu ne postoje dvije vrste građana. Trenutno postoji ilegalna diskriminacija muškaraca. Osim toga, ako se mobilizuju žene, manje će se mobilizovti muškaraca – to je jedan od razloga zašto vi, muškarci, podržavate mobilizaciju svojih sugrađanki”, rekla je on.

Bezuhlaja je predložila da se žene u početku mobilizuju za pozadinske pozicije, poput administrativnih službenica, kadrovskih radnica i uloga u bezbjednosnim jedinicama, kako bi se muškarci mogli preusmjeriti na borbene položaje na prvim linijama.

“Rat ne smije biti odgovornost samo odabranih”, napisala je Bezuhlaja. “Posebno kada je riječ o opstanku nacije i pravu na život, a ne samo o teritorijima ili sferama uticaja.”

Dodala je da bez opšteg nacionalnog otpora Ukrajina ne može ostvariti pobjedu te je zaključila: “Bez mobilizacije žena ovaj haos u redovima naše vojske teško će se srediti.”

Nastavi čitati

Svijet

SNAŽNA ZIMSKA OLUJA STIŽE U EVROPU! Prouzrokovaće jake vjetrove i snježne padavine

Tokom ovog vikenda u Evropu stiže snažna zimska oluja, koja će donijeti snijeg i zimske uslove širom kontinenta, pokazuje analiza objavljena Severe weather.

Ovaj meteorološki sistem nastaje zbog dubokog niskotlačnog područja koje se razvija nad sjevernim Atlantikom i pomiče prema zapadnoj Evropi donoseći padavine i hladnu vazdušnumasu.

Krećući se prema zapadnoj Evropi, sistem će se intenzivirati preobrazivši se u snažnu zimsku oluju, koja će zahvatiti Irsku i Veliku Britaniju već danas. U subotu će se proširiti prema Belgiji, Holandiji i Francuskoj, a zatim pomaknuti prema Njemačkoj i Alpama. Očekuje se da će tlak oluje padati što će uzrokovati snažne vjetrove i snježne padavine.

Ciklona će se brzo premještati prema jugoistoku tokom vikenda formirajući sekundarni niskotlačni sistem, iznad sjevernog Mediterana. Ovaj siste, dodatno će pojačati snježne padavine u Alpama, Pirenejima i većem dijelu srednje Evrope, uključujući sjevernu Italiju.

Alpski region biće pogođen intenzivnim snježnim padavinama, pogotovo u Francuskoj, Švajcarskoj i Italiji. Očekuje se da će snijeg u Alpama biti vrlo jak, s mogućnošću snježnih nanosa i opasnih uslova na skijalištima.

Oluja bi mogla dovesti do zimskih uslova i na Pirenejima te u sjevernoj Africi. Hladna vazdušna masa mogla bi se proširiti prema jugoistoku donoseći snijeg u viša područja Španije i Portugalije.

Do subote naveče oluja će se premjestiti prema jugoistoku stvarajući sekundarnu ciklonu iznad sjevernog Mediterana. Ova ciklona biće izvor dodatnih snježnih padavina u Alpama i Dinarskom gorju, a može donijeti snijeg i nižim dijelovima Balkana. Očekuje se da će snijeg i dalje padati na višim područjima tokom cijelog vikenda, dok se u nižim krajevima očekuju kiša i vjetrovi, prenio je Indeks.

Snježne padavine za vikend će se proširiti i na niže visine, a snijeg će zahvatiti i gradove poput Londona, Amsterdama i Briselaa. U mnogim područjima vjetrovi će biti vrlo jaki, s mogućnošću stvaranja snježnih nanosa i smanjenje vidljivosti na putevima.

U ponedjeljak će se oluja postupno smirivati, ali hladna vazdušna masa ostaće prisutna u Evropi donoseći niže temperature i mogućnost snijega u mnogim dijelovima kontinenta, uključujući Skandinaviju, Poljsku i istočnu Evropu.

Zimski uslovi nastaviće se širom Evrope tokom prve polovine iduće sedmice. Očekuje se da će hladna vazdušna masa ostati prisutna, uz dodatne snježne padavine i niske temperature u većini zapadne, srednje i istočne Evrope. Snijeg bi i dalje mogao padati u Alpama, na Pirenejima i u Dinarskom gorju, a moguć je i u nekim nižim predjelima.

Nastavi čitati

Svijet

EVROPA PREDNJAČI, AMERIKA POSRĆE Nafta jeftinija, pšenica pada, zlato ide ka istorijskom vrhuncu!

Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, američki indeksi u padu, dok je na tržištu istovremeno zabilježen pad cijena nafte i pšenice i poskupljenje zlata.

Indeks frankfurtske berze DAX je u 9.15 sati porastao na 20.375,15 poena, kao i francuski CAC 40 na 7.351,68 poena, moskovski MOEX na 2.537,19 poena, dok je britanski FTSE 100 pao na 8.343,95 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 44.765,71 poen, indeks S&P 500 na 6.075,11 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 19.700,26 poena.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 68,184 dolara, a cijena nafte Brent na 71,958 dolara.

Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,205 evra za megavat-sat, prenosi Tanjug.

Cijena zlata je porasla na 2.641,33 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,4595 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).

Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,05889, što je otprilike isto kao juče.

Nastavi čitati

Aktuelno