Svijet
RADNA EDMICA OD 4 DANA: Ove zemlje su je isprobale i više se ne vraćaju na staro
Da li zaista moramo da radimo pet dana sedmično?
Širom svijeta je uobičajena praksa da se većina poslova obavlja u radnom vremenu od 9 do 17 sati i to pet dana nedjeljno.
I Prvi maj svake godine obilježavamo zbog čikaških radnika koji su se izborili za “tri osmice” – 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.
Međutim, više od 120 godina kasnije, radni uslovi su mnogo drugačiji, pogotovo zbog razvoja tehnologije, pa se postavlja pitanje da li moramo da radimo i tih osam sati dnevno ili pet dana nedeljno.
Zato su brojne kompanije odlučile da isprobaju novi način rada – četvorodnevnu radnu nedelju. Posao bi se radio dan manje, ali za isti novac.
Ideja je i da se smanji broj sastanaka, a da zaposleni budu više fokusirani na individualni rad.
Pobornici ovog režima smatraju da je to budućnost radničke produktivnosti i ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Uvjereni su da bi to zaposlenima donijelo veće zadovoljstvo što dalje povećava produktivnost.
Sindikati širom Evrope pozivaju lokalne vlasti da uvedu radnu nedjelju od četiri dana, ali samo nekoliko zemalja je ozbiljnije razmotrilo tu ideju.
Belgija – pionir skraćene radne nedjelje
Belgija je prva u Evropi radnu nedjelju od četiri dana unela u svoj zakon. Belgijski radnici su u februaru 2022. tražili pravo na četvorodnevnu radnu nedjelju, bez odbitka od plate.
Novi zakon je stupio na snagu u novembru 2023. čime je zaposlenima dozvoljeno da sami odluče da li će raditi četiri ili pet dana.
Međutim, to ne znači da će manje raditi već jednostavno sav posao moraju da “zgusnu” u četiri dana nedjeljno.
Želja je bila da se građanima omogući da lakše kombinuju posao i vrijeme koje provode sa porodicom.
Sa druge strane, nisu svi oberučke prihvatili ovu ideju. Pojedini radnici bi tako morali da rade duže kako bi završili sve obaveze, a oni koji rade po smjenama nemaju tu opciju da rade dan manje.
Njemački eksperiment
Njemačka je već rekorder u Evropi po najkraćoj prosječnoj radnoj nedjelji od 34,2 sata.
Sindikati ipak traže dodatno smanjenje radnih sati, a čini se da bi mogli to da ostvare iako je u toj zemlji to povezano sa manjkom kvalifikovane radne snage.
U februaru je 45 njemačkih kompanija počelo da testira četvorodnevnu radnu nedelju u eksperimentu koji će trajati šest mjeseci.
Inicijativa obuhvata samo firme koje mogu da se prilagode kraćoj radnoj nedjelji.
Prema anketi Forse, 71 odsto Nijemaca bi željelo da radi dan manje. Sedamdeset pet procenata ljudi smatra da bi to bilo poželjno, a 59 odsto vjeruje da je poduhvat izvodljiv.
Kada se proba bude završila, biće odlučeno da li će mera biti uvedena i na nacionalnom nivou.
Portugalska proba
Slijedeći primjere drugih zemalja, i Portugal je odlučio da isproba ovaj koncept.
39 privatnih kompanija se prošlog juna ujedinio sa neprofitnom grupom “4 Day Week Global”, a plan je da prate model 100:80:100 – 100 odsto plate, 80 odsto vremena, a da se održi produktivnost od 100 odsto.
Kako 72 odsto ljudi u toj zemlji radi 40 sati nedjeljno, Portugal je treći po dužini radne nedjelje u Evropi, podaci su OECD (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj).
Britanci bili “ekstremno uspješni”
Britanske kompanije su imale šestomesečnu probu četvorodnevne radne nedjelje, a sada se planira da to bude i trajno rješenje. Eksperiment je opisan kao “ekstremno uspješan”.
Više od 60 firmi i više od 3.300 zaposlenih je učestovalo u programu koji su vodili istraživači Univerziteta Kembridž i Oksford kao i Bostonskog koledža. Oko 92 procenta kompanija su odlučile da zadrže radnu nedjelju od četiri dana. Kao i u Portugalu, pratiće se model 100:80:100.
Slični programi bi trebalo da počnu i u SAD i Irskoj.
Španija testira kraći radni dan
Ljevičari su pokrenuli ovu ideju, a prvo se krenulo sa tim da se makar skrati radni dan, bez smanjivanja plata.
Cilj je bio da se utvrdi da li produktivnost može da se poboljša. Kompanije su se prijavile da primaju pomoć od državnog fonda od 10 miliona evra, ali moraju da smisle načine kako da pojačaju učinke rada.
Mjere treba da budu primijenjene u roku od godinu dana, dok firme moraju da učestvuju u programu najmanje dvije godine.
Tokom prve godine bi država trebalo djelimično da plaća troškove zarada.
Samo radnici sa punim radnim vremenom mogu da učestvuju u probi.
Island – jedan od lidera
Island je od 2015. do 2019. sproveo najveću probu radne nedjelje od 35 ili 36 sati, a učestvovalo je oko 2.500 ljudi.
Eksperiment je bio uspješan što je dovelo do velike promjene u toj zemlji – skoro 90 odsto radne populacije je smanjilo radno vrijeme ili dobilo neke druge pogodnosti.
Utvrđeno je da se smanjuje stres i izgaranje na poslu, a ravnoteža između privatnog i poslovnog života je poboljšana.
U Švedskoj su podijeljena mišljenja
Nisu svi bili tako optimistični kao na Islandu.
Sličan eksperiment, održan 2015, u Švedskoj je naišao na podijeljene reakcije.
Prijedlog je bio da se radi šest sati dnevno sa punom platom, ali se nije svima svidjelo što gube novac tokom probnog perioda.
Čak su i neke ljevičarske partije smatrale da je uvođenje ovakvog koncepta preskupo.
Sa druge strane, na ortopedskom odjeljenju u Univerzitetskoj bolnici su zabilježeni pozitivni rezultati jer je oko 80 doktora i medicinskih sestara prešlo na radno vrijeme od 6 sati dnevno, a uposleno je novo osoblje kako bi se nadomjestilo izgubljeno vrijeme.
Medicinsko osoblje je pozitivno reagovalo, ali je eksperiment naišao na velike kritike zbog čega nije obnovljen.
Ipak, pojedine kompanije, poput “Tojote” odlučile su da zadrže skraćeno radno vrijeme za svoje zaposlene. U toj firmi su mehaničarima još prije 10 godina umanjili broj radnih sati.
Svijet
ZELENSKI POZVAO PUTINA NA DIREKTNE PREGOVORE: Odredimo datum i završimo rat
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina na direktne pregovore s ciljem okončanja rata u Ukrajini, poručivši da nastavak sukoba nanosi štetu i Rusiji, njenoj ekonomiji i međunarodnom položaju.
U otvorenom pismu objavljenom na službenoj internet stranici predsjednika Ukrajine, Zelenski je naveo da je njegova zemlja izdržala više od četiri godine rata punog intenziteta uprkos očekivanjima Moskve da će se Ukrajina brzo slomiti.
„Ukrajina predlaže okončanje ovog rata direktnim angažmanom između nas i vas. Predlažem sastanak“, poručio je Zelenski.
Ukrajina, kako tvrdi, nije ostala sama
Zelenski je istakao da je Ukrajina tokom rata uspjela da obezbijedi značajnu vojnu, finansijsku i političku podršku međunarodnih partnera, dok se Rusija, prema njegovim riječima, suočava sa sankcijama i rastućim ekonomskim pritiscima.
Ukrajinski predsjednik tvrdi da posljedice rata sve više osjećaju i građani Rusije.
„Doveli smo rat na vašu teritoriju i ne biste se mogli nositi s njim bez pomoći Sjeverne Koreje. Vi ste prvi vladar Rusije koji se obratio Pjongjangu za pomoć“, naveo je Zelenski.
Dodao je i da je Rusija danas, prema njegovoj ocjeni, u velikoj mjeri oslonjena na Kinu.
„A danas ste potpuno zavisni od Kine – takođe prvi put u istoriji Rusije“, rekao je ukrajinski predsjednik.
Predlaže sastanak u Švajcarskoj, Turskoj ili nekoj arapskoj zemlji
Govoreći o mogućem mirovnom procesu, Zelenski je predložio organizovanje direktnog sastanka sa Putinom na neutralnoj lokaciji.
Kao moguće domaćine naveo je Švajcarsku, Tursku ili neku od arapskih država.
Prema njegovim riječima, u širi proces trebalo bi da budu uključene i evropske zemlje, kao i Sjedinjene Američke Države, s ciljem definisanja novih bezbjednosnih garancija i buduće regionalne bezbjednosne arhitekture.
„Lideri rješavaju ključna pitanja. Predlažem da se odredi jasan datum za takav sastanak“, poručio je Zelenski.
Ukrajina spremna na potpuno primirje tokom pregovora
Ukrajinski predsjednik rekao je da je Kijev spreman da tokom pregovora sprovede potpuno primirje, kao i potpunu razmjenu ratnih zarobljenika.
Takođe je naveo da bi Ukrajina preduzela dodatne korake za povratak civila i djece raseljenih tokom rata.
Prema njegovim riječima, diplomatija bi trebalo da polazi od trenutnog stanja na terenu i realnosti na liniji fronta.
„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost“
Zelenski je poručio da će Ukrajina, ukoliko Rusija ne bude spremna da traži političko rješenje, nastaviti da se brani uz podršku međunarodnih partnera.
„Ukrajina je sačuvala svoju nezavisnost. I sačuvaće je“, naglasio je.
On je odbacio tvrdnje da bi međunarodna podrška Kijevu mogla značajno oslabiti bez promjene ruskog stava, istakavši da će sankcioni pritisak na Moskvu biti nastavljen sve dok, kako je naveo, ne bude postignuta pravda za Ukrajinu.
Na kraju je ponovio poziv za okončanje rata i odavanje počasti svim žrtvama sukoba, prenosi Avaz.
Svijet
HOROR U SREDNJOJ ŠKOLI: Pucnjava poslije dodjele diploma, ima mrtvih i ranjenih (VIDEO)
Muškarac star 18 godina je ubijen, dok su tri osobe povrijeđene u pucnjavi koja se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma u srednjoj školi u gradu Ferfild, sjeverno od San Franciska, saopštile su lokalne vlasti.
Policija je na mjestu incidenta reagovala oko 19.15 časova po lokalnom vremenu, nakon prijave o pucnjavi na školskom parkingu, prenio je CNN.
Među povrijeđenima su 11-godišnje dijete, kao i dvije odrasle osobe stare 20 i 25 godina.
Predstavnici policije su naveli da je istraga u toku i da za sada nema informacija koje ukazuju na neposrednu prijetnju po bezbjednost zajednice.
Detalji o mogućem osumnjičenom nisu saopšteni.
Prema navodima školskog okruga Ferfild-Suisun, pucnjava se dogodila nakon ceremonije dodjele diploma srednje škole Sem Jeto, koja dijeli kampus sa srednjom školom Ferfild.
Svjedoci su rekli da su se u trenutku pucnjave na parkingu nalazili učenici, članovi porodica i prijatelji koji su fotografisali maturante, nakon čega je nastala panika i ljudi su počeli da bježe.
Svijet
ČUDO NA MJESECU: Izgubljeni ruski rover iz 1970. godine poslao neočekivan signal
Davno izgubljeni sovjetski rover Lunohod-1 ponovo je u centru pažnje svjetske nauke nakon što su stručnjaci iz NASA-e locirali njegovo tačno mjesto na Mjesecu. Iako je ova istorijska svemirska misija zvanično završena davne 1971. godine, ovaj zaboravljeni robot i danas aktivno pomaže u proučavanju svemira. Kada su naučnici sa Zemlje usmjerili moćne laserske zrake ka njegovim koordinatama, aparat je odgovorio neočekivano snažnim povratnim signalom.
Kako je NASA pronašla izgubljenog robota
Tačne koordinate prvog daljinski upravljanog vozila u istoriji čovječanstva bile su potpuno izgubljene decenijama. Veliki preokret dogodio se zahvaljujući modernim satelitima koji su napravili detaljne mape mjesečeve površine u visokoj rezoluciji. Laserski reflektor na Lunohodu-1 ostao je u savršenom stanju uprkos surovim kosmičkim uslovima i ekstremnim promjenama temperature.
Podaci pokazuju da ovaj stari aparat danas šalje čak i jači signal od kasnijeg modela Lunohod-2. Tokom svoje prvobitne misije, rover je prešao više od deset kilometara preko mjesečevog tla i poslao hiljade neprocjenjivih fotografija na Zemlju. To je u ono vrijeme bio nezamisliv tehnološki uspjeh koji je postavio visoke standarde u daljem istraživanju svemira.
Mjesec se polako udaljava od naše planete
Ovaj zaboravljeni sovjetski uređaj sada je dio jednog od najdužih neprekidnih naučnih eksperimenata u istoriji čovječanstva. Naučnici redovno ispaljuju laserske zrake sa Zemlje koji putuju do ogledala na robotu i vraćaju se nazad za samo dvije i po sekunde. Precizno mjerenje vremena omogućava stručnjacima da u milimetar izračunaju tačnu udaljenost između naše planete i njenog prirodnog satelita.
Zahvaljujući ovim preciznim mjerenjima, naučni timovi su zvanično potvrdili da se Mjesec svake godine udaljava od Zemlje za oko 3,8 centimetara. Dobijeni podaci takođe pomažu stručnjacima da mnogo bolje razumiju unutrašnju strukturu Mjeseca, kao i osnovne zakone fizike.
Najveće čudo je to što se tragovi točkova koje je Lunohod-1 ostavio u prašini i dalje jasno vide na satelitskim snimcima iz orbite. Pošto na Mjesecu nema atmosfere, vjetra, kiše niti bilo kakvih bioloških procesa, ovi tragovi ostaju vječno sačuvani kao prava vremenska kapsula. Tehnologija stvorena prije više od pola vijeka ponovo dokazuje svoju vrijednost i pomaže nam da otkrijemo tajne našeg najbližeg kosmičkog komšije.
-
Politika2 dana agoĆURLA I VLADO ĐAJIĆ PRIJAVLJENI ZBOG LAŽNOG PREDSTAVLJANJA I PRIJETNJI: Kabinet predsjednika NSRS Nenada Stevandića o incidentu u Omarskoj
-
Politika3 dana agoCIK UZBUNIO JAVNOST: Stotine spornih potpisa završavaju kod tužilaca
-
Region2 dana agoNOVA PRAVILA NA GRANICI: Od 1. juna ovo ne smijete unositi u Hrvatsku!
-
Svijet2 dana agoNOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a
-
Banjaluka2 dana agoPARKING ZA MILIONERE ILI NOVE ULICE: Kresojević optužio skupštinsku većinu da ugrožava budžet Banjaluke
-
Društvo2 dana agoHITNO UPOZORENJE PIO FONDA: Penzioneri na meti prevaranata, ne nasjedajte na pozive
-
Društvo2 dana agoKO VODI ZDRAVSTVO? Stručnjaci odlaze, a poslušnost postaje glavni kriterijum
-
Politika2 dana agoJEDNO PRIČAJU, DRUGO RADE: SNSD povećava budžet za državne institucije koje navodno hoće da ukinu?!
