Svijet
RADNA EDMICA OD 4 DANA: Ove zemlje su je isprobale i više se ne vraćaju na staro
Da li zaista moramo da radimo pet dana sedmično?
Širom svijeta je uobičajena praksa da se većina poslova obavlja u radnom vremenu od 9 do 17 sati i to pet dana nedjeljno.
I Prvi maj svake godine obilježavamo zbog čikaških radnika koji su se izborili za “tri osmice” – 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja.
Međutim, više od 120 godina kasnije, radni uslovi su mnogo drugačiji, pogotovo zbog razvoja tehnologije, pa se postavlja pitanje da li moramo da radimo i tih osam sati dnevno ili pet dana nedeljno.
Zato su brojne kompanije odlučile da isprobaju novi način rada – četvorodnevnu radnu nedelju. Posao bi se radio dan manje, ali za isti novac.
Ideja je i da se smanji broj sastanaka, a da zaposleni budu više fokusirani na individualni rad.
Pobornici ovog režima smatraju da je to budućnost radničke produktivnosti i ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Uvjereni su da bi to zaposlenima donijelo veće zadovoljstvo što dalje povećava produktivnost.
Sindikati širom Evrope pozivaju lokalne vlasti da uvedu radnu nedjelju od četiri dana, ali samo nekoliko zemalja je ozbiljnije razmotrilo tu ideju.
Belgija – pionir skraćene radne nedjelje
Belgija je prva u Evropi radnu nedjelju od četiri dana unela u svoj zakon. Belgijski radnici su u februaru 2022. tražili pravo na četvorodnevnu radnu nedjelju, bez odbitka od plate.
Novi zakon je stupio na snagu u novembru 2023. čime je zaposlenima dozvoljeno da sami odluče da li će raditi četiri ili pet dana.
Međutim, to ne znači da će manje raditi već jednostavno sav posao moraju da “zgusnu” u četiri dana nedjeljno.
Želja je bila da se građanima omogući da lakše kombinuju posao i vrijeme koje provode sa porodicom.
Sa druge strane, nisu svi oberučke prihvatili ovu ideju. Pojedini radnici bi tako morali da rade duže kako bi završili sve obaveze, a oni koji rade po smjenama nemaju tu opciju da rade dan manje.
Njemački eksperiment
Njemačka je već rekorder u Evropi po najkraćoj prosječnoj radnoj nedjelji od 34,2 sata.
Sindikati ipak traže dodatno smanjenje radnih sati, a čini se da bi mogli to da ostvare iako je u toj zemlji to povezano sa manjkom kvalifikovane radne snage.
U februaru je 45 njemačkih kompanija počelo da testira četvorodnevnu radnu nedelju u eksperimentu koji će trajati šest mjeseci.
Inicijativa obuhvata samo firme koje mogu da se prilagode kraćoj radnoj nedjelji.
Prema anketi Forse, 71 odsto Nijemaca bi željelo da radi dan manje. Sedamdeset pet procenata ljudi smatra da bi to bilo poželjno, a 59 odsto vjeruje da je poduhvat izvodljiv.
Kada se proba bude završila, biće odlučeno da li će mera biti uvedena i na nacionalnom nivou.
Portugalska proba
Slijedeći primjere drugih zemalja, i Portugal je odlučio da isproba ovaj koncept.
39 privatnih kompanija se prošlog juna ujedinio sa neprofitnom grupom “4 Day Week Global”, a plan je da prate model 100:80:100 – 100 odsto plate, 80 odsto vremena, a da se održi produktivnost od 100 odsto.
Kako 72 odsto ljudi u toj zemlji radi 40 sati nedjeljno, Portugal je treći po dužini radne nedjelje u Evropi, podaci su OECD (Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj).
Britanci bili “ekstremno uspješni”
Britanske kompanije su imale šestomesečnu probu četvorodnevne radne nedjelje, a sada se planira da to bude i trajno rješenje. Eksperiment je opisan kao “ekstremno uspješan”.
Više od 60 firmi i više od 3.300 zaposlenih je učestovalo u programu koji su vodili istraživači Univerziteta Kembridž i Oksford kao i Bostonskog koledža. Oko 92 procenta kompanija su odlučile da zadrže radnu nedjelju od četiri dana. Kao i u Portugalu, pratiće se model 100:80:100.
Slični programi bi trebalo da počnu i u SAD i Irskoj.
Španija testira kraći radni dan
Ljevičari su pokrenuli ovu ideju, a prvo se krenulo sa tim da se makar skrati radni dan, bez smanjivanja plata.
Cilj je bio da se utvrdi da li produktivnost može da se poboljša. Kompanije su se prijavile da primaju pomoć od državnog fonda od 10 miliona evra, ali moraju da smisle načine kako da pojačaju učinke rada.
Mjere treba da budu primijenjene u roku od godinu dana, dok firme moraju da učestvuju u programu najmanje dvije godine.
Tokom prve godine bi država trebalo djelimično da plaća troškove zarada.
Samo radnici sa punim radnim vremenom mogu da učestvuju u probi.
Island – jedan od lidera
Island je od 2015. do 2019. sproveo najveću probu radne nedjelje od 35 ili 36 sati, a učestvovalo je oko 2.500 ljudi.
Eksperiment je bio uspješan što je dovelo do velike promjene u toj zemlji – skoro 90 odsto radne populacije je smanjilo radno vrijeme ili dobilo neke druge pogodnosti.
Utvrđeno je da se smanjuje stres i izgaranje na poslu, a ravnoteža između privatnog i poslovnog života je poboljšana.
U Švedskoj su podijeljena mišljenja
Nisu svi bili tako optimistični kao na Islandu.
Sličan eksperiment, održan 2015, u Švedskoj je naišao na podijeljene reakcije.
Prijedlog je bio da se radi šest sati dnevno sa punom platom, ali se nije svima svidjelo što gube novac tokom probnog perioda.
Čak su i neke ljevičarske partije smatrale da je uvođenje ovakvog koncepta preskupo.
Sa druge strane, na ortopedskom odjeljenju u Univerzitetskoj bolnici su zabilježeni pozitivni rezultati jer je oko 80 doktora i medicinskih sestara prešlo na radno vrijeme od 6 sati dnevno, a uposleno je novo osoblje kako bi se nadomjestilo izgubljeno vrijeme.
Medicinsko osoblje je pozitivno reagovalo, ali je eksperiment naišao na velike kritike zbog čega nije obnovljen.
Ipak, pojedine kompanije, poput “Tojote” odlučile su da zadrže skraćeno radno vrijeme za svoje zaposlene. U toj firmi su mehaničarima još prije 10 godina umanjili broj radnih sati.
Svijet
VANREDNO STANJE – NEVIĐEN SKANDAL! Južnokorejski predsjednik doveo zemlju u stanje haosa, TRAŽI SE OPOZIV!
Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol suočava se vjerovatno najtežim trenucima u ne tako dugoj, ali intenzivnoj političkoj karijeri, nakon burne noći tokom koje je dramatično proglasio vanredno stanje, da bi ga ubrzo povukao, što je zemlju gurnulo u stanje haosa.
Sada parlamentarci traže pokretanje njegovog opoziva nakon što je prouzrokovao najveću političku krizu zemlji u više desetljeća.
Yoonu, koji je 2022. godine tijesno osvojio predsjednički mandat, ovo nije prvi veći izazov. Njegova popularnost bila je na povijesno niskim razinama nakon što je njegova stranka uvjerljivo izgubila na parlamentarnim izborima u aprilu. Bila je to jasna poruka građana koji očito nisu bili zadovoljni njegovim dosadašnjim radom. Za mnoge su ti izbori zapravo bili referendum o Yoonovom predsjedništvu, a rezultat mu je ostavio malo prostora za manevriranje.
Usto, kritičari su krivili Yoonovu administraciju za inflaciju hrane, zaostalo gospodarstvo i sve veća ograničenja slobode govora. Yoon nikada nije bio previše voljen, a niz skandala dodatno je nagrizao njegovu popularnost.
Osim političkih izazova, Yoon je pogođen i ličnim problemima. Mnogi su izrazili nezadovoljstvo njegovim upravljanjem gospodarstvom i kontroverzama u koje je uključena njegova supruga Kim Keon Hee. Prošlog mjeseca javno se ispričao zbog incidenata vezanih uz nju. Njegova supruga ima svoj klub obožavatelja, velika je promotorica korejske kulture, često kritizira konzumiranje psećeg mesa i voli nositi odjeću korejskih dizajnera.
Kim je upala u probleme u veljači ove godine kada je navodno primila skupocjeni dar – 2200 američkih dolara vrijednu torbicu marke Christian Dior. Njezin je suprug rekao je tada da se radi o ‘političkoj spački’. To nije jedini put da se prva dama Južna Koreje našla na udaru kritika – optužena je i za plagiranje naučnih radova te manipuliranje dionicama.
Predsjednikova punica, Choi Eun-soon, pak služi jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog krivotvorenja financijskih dokumenata u poslu s nekretninama. Na slobodu bi trebala biti puštena u srpnju.
Politički uspon i pad
Yoon Suk Yeol pojavio se kao relativni politički novak i konzervativac kada je izabran 2022. godine za predsjednika. Rođen je u Seulu 1960., Yoon je studirao pravo, a proslavio se 2016. godine kao tužitelj u slučaju korupcije protiv tadašnje predsjednice Park Geun-hye za zlouporabu ovlasti.
Kao glavni tužitelj u zemlji 2019., također je optužio glavnog pomoćnika predsjednika na odlasku Moon Jaeina u slučaju prijevare i podmićivanja, koji je ukaljao imidž te administracije. Konzervativnoj Stranci narodne moći (PPP), koja je u to vrijeme bila u opoziciji, svidjelo se ono što su vidjeli i uvjerili su Yoona da postane njihov predsjednički kandidat.
Godine 2022., tijesno je pobijedio liberalnog protivnika Lee Jae-myunga, osiguravši pobjedu s manje od jedan posto glasova razlike – najmanjom razlikom u povijesti zemlje od uvođenja izravnih izbora 1987.
Njegova kampanja privukla je pažnju mladih muških birača svojim antifeminističkim porukama, a zauzeo je i tvrd stav prema Sjevernoj Koreji. Upravo je opasnost iz Sjeverne Koreje naveo kao razlog za proglašenje izvanrednog stanja, iako su mnogi to vidjeli kao pokušaj skretanja pozornosti s domaćih problema.
Yoon je ipak ostvario određene uspjehe u vanjskoj politici, poput poboljšanja odnosa s Japanom. Međutim, njegove česte gafove i kontroverzne izjave dodatno su narušile njegov ugled. Kao predsjednik, Yoon je zadržao čvrst stav prema Pjongjangu i ojačao veze s tradicionalnim saveznikom Seula – Sjedinjenim Državama. Lokalni mediji izvijestili su da je Yoon posebno inspiriran britanskim ratnim premijerom Winstonom Churchillom.
Ranije ove godine predsjednik je bio predmet peticije kojom se tražio njegov opoziv, a koja je bila toliko popularna da se web stranica na kojoj se nalazila stalno rušila zbog broja posjeta.
Proglašenje izvanrednog stanja ocijenjeno je kao ‘pravno prekoračenje i politički promašaj’. Leif-Eric Easley, profesor međunarodnih studija na Sveučilištu Ewha u Seulu, izjavio je: ‘S tako niskom javnom podrškom i bez snažne podrške u vlastitoj stranci, predsjednik je trebao znati koliko će biti teško provesti tu kasnonoćnu odluku.’
Ovaj potez, dodao je Easley, odražava političara pod opsadom, suočenog s rastućim skandalima, institucionalnim preprekama i pozivima na opoziv – sve što će sada vjerojatno dodatno eskalirati.
Parlamentarci traže opoziv
Južnokorejski parlamentarci u srijedu će zatražiti pokretanje opoziva predsjednika države nakon što je pokušao izvesti državni puč. Parlamentarci ga optužuju da je proglašenjem pa ukidanjem izvanrednog stanja u državi izazvao najveću političku krizu u toj zemlji unazad zadnjih par desetljeća
Njegova odluka o uvođenju izvanrednog stanja u utorak navečer šokirala je naciju. Taj potez izazvao je hitno okupljanje zastupnika u Nacionalnoj skupštini u Seulu kako bi glasovali protiv mjere, dok su se tisuće prosvjednika okupile na ulicama.
Kad je Yoon unutar nekoliko sati povukao odluku o izvanrednom stanju, prosvjednici su reagirali glasnim slavljem. Ipak, mnogi su ostali zapanjeni njegovim rizikom i brzim povlačenjem. ‘Izvanredno stanje je ukinuto, no stvorena je velika nesigurnost na političkoj i gospodarskoj sceni. Plašimo se da bi ovaj incident mogao utjecati na kreditni rejting Južne Koreje’, kaže Min Joo Kang, ekonomist u tvrtki ING, prenosi raport.ba.
Svijet
MILIJARDER POKLANJAO VAUČERE ZA HRANU, stotine ljudi čekalo u redu
Stotine Australijanaca se borilo sa vrućinom, u zapadnom Sidneju, čekajući da dobiju poklon-vaučere koje je pripremio milijarder Adrijano Porteli (35).
On je ranije najavio (na svojoj Instagram stranici) da će podijeliti vaučere za lanac supermarketa “Kols”, u vrijednosti preko 100.000 dolara, i otkrio lokacije koje će obići.
U utorak ujutru, stotine stanovnika je viđeno u redu ispred “Kolsa” u Penritu i Ferfild Vestu, gdje su čekali dolazak milijardera na plus 33 stepena Celzijusa i priliku da obezbijede vaučer, vrijedan 100 ili 200 dolara, prenosi “Daily Mail”.
Porteli je lično podijelio prvih deset vaučera, a ostale su uručili zaposleni u supermarketu.
“Sjajno je što možemo da pomognemo porodicama pred Božić. Mogu to da priuštim”, rekao je milijarder, koji je istog dana obišao i prodavnicu u Port Adelejdu.
Porteli je svojevremeno organizovao da se skupocjeni McLaren Senna GTR, vrijedan tri miliona dolara, podigne 57 spratova i ubaci u njegov apartman. Poznat je i po nadimku “Gospodin Lambo”.
On je osnivač pretplatničke kompanije LCMT+, a prošle godine je kupio penthaus u Melburnu, i postavio rekord po prodajnoj cijeni, prenosi “Telegraf”.
Uncategorized
IPAK JE BIO NASILAN? Anđelina Džoli zadala težak udarac Bredu Pitu
Glumica Anđelina Džoli, zadala je veliki udarac i ostvarila je značajnu pravnu pobjedu protiv bivšeg supruga Breda Pita, nakon što je sudija presudio da on mora da preda dokumenta i određenu komunikaciju, koja bi mogla da dokaže da je bio nasilan prema glumici i njihovoj djeci.
Nekadašnji holivudski par odlučan je da iskoristi sve što može jedno protiv drugog, tako da se sude i oko svog francuskog imanja.
Spor, koji traje već duže vrijeme, doveo je do pravne borbe bivših supružnika otkako je Pit tužio Džoli 2022. godine zbog prodaje njenog udjela u imanju Miraval, poznatom po nagrađivanom pjenušavom rozeu.
Pravni dokumenti pokazuju da je Bredu Pitu, naloženo da preda dokumentaciju i sve vidove komunikacije od trenutka kada je Džolijeva tvrdila da je zlostavljao nju i njihovu djecu u privatnom avionu, neposrdno prije njihovog razlaza 2016. godine.
Džoli ga je ranije optužila da je prosuo crno vino i pivo po njoj i jednom od njihove djece tokom leta privatnim avionom.
Pit je uvijek negirao optužbe za nasilje i oslobođen je od strane nadležnih organa nakon istrage – iako je njegova bivša supruga u podnescima tvrdila da je njegova “istorija fizičkog nasilja” počela “mnogo prije” incidenta u avionu.
Anđelina Džoli, zatražila je od suda da naloži Pitu da otkrije svaku komunikaciju od 14. septembra 2016. do 31. decembra 2018. godine.
Glumica je u julu podnijela dokumente u kojima tvrdi da je Pit pokušao da je primora da potpiše ugovor o povjerljivosti vrijedan 8,5 miliona dolara kako bi prikrio “godine zlostavljanja.”
Istovremeno, njen pravni tim je zatražio da sud natera Pita da otkrije “privatne, treće strane komunikacije” u vezi sa njihovim porodičnim letom 2016. godine, koji je doveo do njenog zahtjeva za razvod.
Sudija Višeg suda u Los Anđelesu, Lia Martin, donijela je presudu prošlog ponedjeljka, nakon što su advokati Džolijeve tvrdili da će dokumenti dokazati da je Pit pokušao da je natjera da potpiše ugovor o povjerljivosti.
Anđelina Džoli tvrdi da bi ovaj ugovor spriječio nju da govori o navodnom zlostavljanju, u okviru usmenog dogovora da proda svoju polovinu vinarije Pitu.
Advokati Džoli tvrde da će dokumenti dokazati “komunikaciju u vezi sa zlostavljanjem, lažima i višegodišnjim zataškavanjem” od strane Pita.
Pitov pravni tim je zatražio da se zahtjev odbije, tvrdeći da su zahtjevi “široki i nametljivi.”
Advokati obje strane su ovaj podnesak nazvali “senzacionalističkom potragom za informacijama,” dok izvori presudu nazivaju “nebitnom,” jer je Pit već pružio “ogromnu količinu informacija.”
Pol Marfi, advokat Džoli, nazvao je dokumente “ključnim dokazima” koje je Pit “godinama pokušavao da sakrije”, piše “Dejli mejl”.
U izjavi je rekao: “Njegovi postupci su naštetili Anđelini i njihovoj djeci i ključni su za ovaj slučaj.”
“Međutim, želim još jednom naglasiti da Anđelina ovo nikada nije željela. Nikada nije podnijela krivične prijave, napustila je sve njihove nekretnine i ona je ta koja je prvobitno pokušala da mu proda biznis”, tvrdi advokat Džolijeve.
“Danas, gospodin Pit nikada nije odgovarao za svoje postupke i sve vrijeme je kontrolisao Miraval i vinariju, ali i dalje traži više. Ona želi da se ovo završi, djeca žele da se ovo završi, a gospodin Pit bi trebalo da se fokusira na iscjeljenje njihove porodice, a ne na pokretanje novih tužbi”, istakao je advokat Pol Marfi.
Ova presuda dolazi nakon što je Pit ostvario značajnu pravnu pobjedu, kada je sudija Martin odbacila Anđelinin pokušaj da obustavi njegovu tužbu, prenosi Stil.
-
Hronika3 dana ago
“U dobrim je rukama, NEKO SE BRINE O NJOJ” Očevi osumnjičenih za ubistvo Danke Ilić tvrde da je DJEVOJČICA ŽIVA
-
Uncategorized3 dana ago
Velika promjena vremena stiže u BiH: Meteorolozi najavili i do 30 centimetara snijega
-
Društvo3 dana ago
“Pokušala sam 2 puta da ubijem oca” Jezivo priznanje Vedrane Rudan o NASILJU koje je trpjela
-
Hronika3 dana ago
Obdukcija otkrila jezive detalje o smrti Andrije (17) iz Leskovca
-
Svijet14 sati ago
PROPAST AUTO INDUSTRIJE! Opel spao na jednu smjenu i u glavnoj fabrici
-
Svijet12 sati ago
ŠOLC KONAČNO OTKRIO šta je nosio u metalnom koferu (VIDEO)
-
Društvo3 dana ago
VREMENSKA PROGNOZA! Dva dana sunca, a onda stižu NOVE PADAVINE
-
Uncategorized3 dana ago
SNSD ima novu odbornicu u Banjaluci, prvo se zahvalila Dodiku i Đajiću