Connect with us

Svijet

TENZIJE SE MOGU “REZATI NOŽEM”! Putin ima novi ultimatum pred pregovore

Na istoku nema značajnih promjena – već nedjeljama traju uglavnom pozicijske borbe u kojima Rusi postepeno potiskuju Ukrajince, ali bez velikog strateškog značaja.

Gubici su i dalje ogromni, s procjenama od oko 1.000 poginulih i ranjenih dnevno.

Ipak, ovakav tempo borbi omogućio je Rusima da ostvare napredak u južnom dijelu Časiv Jara, što je potvrdio ukrajinski vojni izvor Deep State.

Takođe, ruska vojska napreduje ka autoputu Zaporožje – Kurahovo, kao i u nekoliko oblasti južno od Pokrovska. U Donjeckoj oblasti već se vode borbe za autoput Pokrovsk – Konstantinovka, a postoje indicije da su Rusi zauzeli Veliku Novosilku, iako zvanična potvrda još nije stigla.

U međuvremenu, sukobi se rasplamsavaju i u Kurskoj oblasti u Rusiji, gdje, prema izvještajima “New York Timesa” ukrajinske snage odbijaju napade, a sjevernokorejski vojnici koji podržavaju Ruse doživljavaju ogromne gubitke.

Civilno stanovništvo i dalje trpi – u napadu ruske rakete na stambenu zgradu u ukrajinskom pograničnom gradu Sumi poginule su četiri osobe.

Dok traje rat na terenu, Kremlj vodi i intenzivan diplomatsko-propagandni rat. Putin je navodno iznio novi ultimatum: Rusija neće priznati mirovni sporazum ako ga u ime Ukrajine potpiše predsjednik Volodimir Zelenski. Ruski predsjednik ponavlja tvrdnju da Zelenski više nije legitimni lider Ukrajine jer mu je mandat istekao u maju 2024.

Putin navodi da nije protiv Zelenskog kao učesnika u pregovorima, ali insistira da on nema status ravnopravnog sagovornika.

“Ako želi da učestvuje, odrediću ljude koji će voditi te pregovore”, rekao je ruski predsjednik, kojeg međunarodni sud tereti za ratne zločine, piše “Jutarnji list”, prenosi Nova.

Putin je takođe zatražio da Ukrajina poništi dekret Zelenskog kojim se zabranjuju pregovori sa Rusijom, ali i da to ne može učiniti Zelenski, već predsjednik ukrajinskog parlamenta Verhovne Rade.

Ovaj ultimatum Ukrajina smatra neprihvatljivim. Zelenski je odgovorio da Putin “čini sve da produži rat” i da se zapravo plaši pregovora.

“Postoji prilika za postizanje stvarnog mira, ali Putin radi sve da nastavi ubijanje ili da dobije pauzu za pripremu nove invazije”, rekao je Zelenski.

Prema analizi Instituta za proučavanje rata (ISW) iz Vašingtona, Putinova strategija pobjede oslanja se na uvjerenje da će Zapad napustiti Ukrajinu.

Putinova namjera je da američkog predsjednika Donalda Trampa uvede u bilateralne pregovore koji bi isključili Ukrajinu i time nametnuo Kremlju povoljan pregovarački okvir.

ISW upozorava da bi ovakav scenario omogućio Rusiji da legitimizuje svoju propagandu o “nelegitimnosti” ukrajinske vlade.

Dok traje rat u Ukrajini, u ovoj zemlji rastu i unutrašnji politički sukobi. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko uputio je oštar apel Zelenskom, optužujući novog šefa gradske vojne administracije Timura Tkačenka da prekoračuje ovlašćenja i pokušava da destabilizuje lokalne vlasti.

“Dok ste vi, kao vrhovni komandant, fokusirani na rat i zaštitu Ukrajine, ljudi iz vašeg kruga bave se političkim intrigama”, poručio je Kličko.

On tvrdi da se u Kijevu “pokušava narušiti ravnoteža vlasti i uništiti lokalna samouprava”, kao i da novi šef vojne uprave blokira rješavanje ključnih ekonomskih pitanja.

Uz rastuće političke tenzije, Nacionalni antikorupcioni biro Ukrajine (NABU) pokrenuo je istragu protiv ministra odbrane Rustema Umerova zbog odluke da ne produži ugovor s direktorkom Agencije za odbrambenu nabavku (DPA), Marinom Bezrukovom.

DPA je formirana 2022. godine kao odgovor na korupcijske skandale u Ministarstvu odbrane, s ciljem povećanja transparentnosti u nabavci oružja za ukrajinsku vojsku. Umerov je obrazložio smjenu tvrdnjom da se Agencija više bavi “političkim igrama” nego pravovremenim snabdijevanjem vojske.

“Kupovina oružja se pretvorila u Amazon”, izjavio je Umerov, aludirajući na to da je transparentnost nabavke postala pretjerana u uslovima ratne krize.
Nezavisne

Svijet

NETANJAHU TVRDI “Palestinska država bila bi uporište terorizma”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odbacio je tokom telefonskog razgovora sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom ideju o stvaranju palestinske države, koja bi bila buduće iransko uporište terorizma, saopšteno je iz Kabinet predsjednika Vlade Izraela.

“Tokom razgovora, premijer je izrazio oštro protivljenje uspostavljanju palestinske države i rekao da bi to predstavljalo ogromnu nagradu za terorizam”, navodi se u saopštenju.

Netanjahu je podsjetio da nijedan palestinski lider, uključujući rukovodstvo palestinskih vlasti, još nije osudio napad pokreta Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

“Premijer je rekao predsjedniku Francuske da bi palestinska država, koja bi bila uspostavljena na samo nekoliko minuta od izraelskih gradova, postala iransko uporište terorizma, da se ogromna većina izraelske javnosti tome kategorički protivi i da je to, takođe, bila dosljedna i dugogodišnja politika premijera”, ističe se u saopštenju, prenosi Srna.

Makron je prošle sedmice rekao da bi njegova zemlja mogla u junu da prizna palestinsku državu.

Francuska, zajedno sa Saudijskom Arabijom, namjerava da održi mirovnu konferenciju o Pojasu Gaze u junu da bi “finalizirala pokret priznanja”, rekao je francuski predsjednik.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPU SMETA SI ĐINPING U VIJETNAMU “Njegova posjeta je pokušaj da se naškodi SAD”

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je posjeta kineskog predsjednika Sija Đinpinga Vijetnamu, koja traje pet dana, vjerovatno dio nastojanja da se “naškodi” SAD-u.
Si Đinping je u Hanoju potpisao brojne sporazume o saradnji, uključujući one koji se odnose na poboljšanje snabdevanja i trgovinske veze, piše “Gardijan”. Tramp je komentarisao te razgovore u Bijeloj kući, rekavši da su se oni bavili pitanjem kako da se naškodi SAD, iako nije zamjerio Vijetnamu ili Kini.
– Ne krivim Kinu, ne krivim Vijetnam. To je divan sastanak, sastanak u kojem pokušavaju da shvate: “Kako da naškodimo Sjedinjenim Američkim Državama?” – rekao je Tramp novinarima.

Vijetnam, koji je ključna tačka za proizvodnju i sklapanje industrijskih proizvoda, suočava se sa stopama carina od 46 odsto koje je uvela Trampova administracija. U prva tri mjeseca 2024. godine, Vijetnam je uvozio robu vrijednu oko 30 milijardi dolara iz Kine, dok je izvoz u SAD iznosio 31,4 milijarde dolara.
Si je u razgovorima u Vijetnamu pozvao na suzbijanje jednostranog ucjenjivanja u međunarodnoj trgovini, dok je njegova posjeta djelu jugoistočne Azije označena kao prilika za jačanje odnosa sa susjedima, koji su posljednjih godina dobili velike kineske investicije.

Nastavi čitati

Svijet

AKADEMSKA POBUNA: Harvard rekao “NE” TRAMPU, on im zamrznuo 2.2 milijarde dolara

Prvi put u istoriji, američka vlada povlači ogromna sredstva jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu

Harvard je, naime, odbio uslove Bijele kuće, te time izgubio federalno finansiranje vrijedno više od dvije milijarde dolara.

Administracija američkog američkog predsjednika Donalda Trumpa (Tramp) izazvala je veliki potres u obrazovnom sektoru nakon što je objavila zamrzavanje 2.2 milijarde dolara grantova i dodatnih 60 miliona dolara ugovornih sredstava Univerzitetu Harvard.

Odluka je uslijedila svega nekoliko sati nakon što je ova elitna institucija odbila niz zahtjeva koje je Bijela kuća predstavila kao mjeru u borbi protiv antisemitizma na kampusu.

Bijela kuća je prošle sedmice dostavila dokument u kojem se od Harvarda zahtijevaju radikalne promjene u upravi, kriterijumima zapošljavanja, studentskoj politici, pa čak i nadzor nad „neameričkim vrijednostima“. Harvard je u zvaničnom pismu odbio te uslove, optuživši administraciju za pokušaj kontrole akademske slobode i intelektualne nezavisnosti.

Rektor univerziteta, Alan Garber, istakao je da Harvard neće pristati na sporazum koji narušava ustavna prava i akademsku autonomiju:

„Nećemo predati svoju nezavisnost niti odustati od svojih principa.“

Šta je Bijela kuća tražila?
Među najspornijim tačkama u dokumentu su:

Prijavljivanje studenata „neprijateljski nastrojenih prema američkim vrijednostima“

Ukidanje svih politika raznolikosti, jednakosti i uključivosti (DEI)

Angažovanje državnog revizora za analizu odjela optuženih za antisemitsko ponašanje

Disciplinovanje učesnika pro-palestinskih protesta

Ograničenje uticaja studenata i nastavnika bez stalnog zvanja

Presedan u američkoj istoriji
Nijedan američki predsjednik do sada nije na ovako direktan način ukinuo finansiranje Harvardu, jednom od najstarijih i najuglednijih univerziteta u svijetu. Iz Ministarstva obrazovanja poručuju da je „uznemiravanje jevrejskih studenata nedopustivo“ te da „elitni univerziteti moraju preuzeti odgovornost ako žele zadržati sredstva poreskih obveznika“.

Odgovor akademske zajednice: Tužba protiv vlade

U znak protesta, profesori sa Harvarda podnijeli su tužbu protiv federalne vlade zbog kršenja slobode govora i akademske slobode. Ova odluka dolazi nakon što je slična mjera već sprovedena nad Columbia University, kojem je uskraćeno 400 miliona dolara zbog sličnih optužbi.

Ovaj sukob naglašava širi politički trend u Sjedinjenim Državama, gdje se obrazovne institucije sve više suočavaju s pritiscima iz političkih centara moći. Trumpova administracija jasno je stavila do znanja da neće finansirati institucije koje, kako tvrdi, „ne ispunjavaju građanske i intelektualne standarde“.

Harvard, međutim, ostaje na svojim principima: borba protiv antisemitizma – da, ali ne po cijenu akademske slobode.

Nastavi čitati

Aktuelno