Connect with us

Politika

TEŠKI BLAM I STAMOTA! Ćićko sin ministra iz BiH primao stipendiju za siromašne, DA LI JE OVO MOGUĆE?

Kada je u junu izbila javna sramota s Tomislavom Kovačevićem, potomkom bogate livanjske porodice nadimka Ćićko, a za kojeg se ustanovilo da je cijelu akademsku godinu kao polaznik Fakulteta saobraćajnih nauka u Zagrebu primao stipendiju Republike Hrvatske za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa od 200 evra mjesečno, govorilo se da on nije jedini.
Nije tako dugo trebalo da se otkrije novi slučaj. Sada je u glavnoj ulozi Luka Sesar, student je Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu i sin Darija Sesara, HDZ-ovog ministra ekonomije i potpredsjednika Vlade u Kantonu i zapadnohercegovačkom.

Njegovo je ime na istoj listi kao i mladog Kovačevića, iako se tamo nikako nije smjelo naći. Aferu je i ovog puta otkrio mostarski portal Hercegovina.info.

“Odmah je bilo jasno, s obzirom na to da iznos ministarske plate u ovom kontonu nije manji od 3.000 KM, da je Sesarova supruga zaposlena u Zavodu za javno zdravstvo ove županije, te da je ministar naknadu primao dok je obnašao dužnost predsjednika HŠK Posušje i predsjednika Komisije za vozačke ispite, da je nemoguće da su im mjesečna primanja toliko niska”, ustanovili su novinari ovog portala u svom istraživačkom radu, prije nego je sve objavljeno.

Sesar senior, suočen sa svim činjenicama, u početku je tvrdio da je njegov sin kao učenik generacije aplicirao za redovitu stipendiju, a da je zbog toga dobio i mjesto u studentskom domu.

Tatina odbrana

“On uopšta nije prijavljen u Republici Hrvatskoj, ima samo privremeno boravište i sigurno je neka greška, on je prijavljen u Posušju”, uvjeravao je Sesar novinare, uz to dodajući da će “glat” dokazati da mu sin nema prebivalište u Hrvatskoj.

I onda samo za dan obrt. Ministar Sesar javno priznaje da mu je sin ipak primao stipendiju namijenjenu studentima čija primanja po članu porodice ne prelaze 1.951,77 kuna, odnosno 263 evra.

“Kao osoba koja obnaša odgovornu političku i društvenu ulogu posljednjih deset godina, svoju politiku i svako djelovanje zasnivam na načelima transparentnosti i vjerodostojnosti. Prije nekoliko dana dobio sam upit od strane predstavnika medija o stipendiji koju navodno koristi moj sin kao student Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije. Naravno, kao i svaki roditelj nastojim voditi brigu o svojoj porodici. Ipak, nisam imao traženu informaciju, pa sam upitao sina i obavio razgovor s njim, na što mi je odgovorio kako se samim upisom na fakultet između studenata otvorila tema prijave za stipendiju, na što se on prijavio i prošao. Provjerom cjelokupne situacije i vrste stipendije došao sam do spoznaje kako je zbog njegova studiranja i prijave u Republici Hrvatskoj, gdje naravno kao student živi samostalno i nisu na kućnoj listi prijavljeni roditelji i ostali članovi porodice, ostvario stipendiju u kategoriji slabijeg socio-ekonomskog stanja”, napisao je Sesar u saopštenju i, baš kao i Kovačevićev otac, odmah nakon saznanja kontaktirao Ministarstvo nauke i obrazovanja u Zagrebu i obavio povrat stipendije (novca) u budžet Republike Hrvatske.

Koliko je vratio i je li, kao Ćićko, “malom istegao uši”, to nije naveo.

Hoće li biti nastavka?

Ovo je još jedna potvrda da je sistem stipendiranja studenata u Hrvatskoj pun rupa i da mu treba nadogradnja.

Samo Ministarstvo nauke nakon izbijanja “slučaja Ćićko”, a kojemu je prethodio sličan u kojemu su se našla djeca Darinka Mihaljevića, bivšeg ministra unutarnjih poslova Hercegbosanskog kantona, na upit Slobodne Dalmacije priznalo je da oni u ovakvim slučajevima nemaju mogućnosti saznznati ima li student i drugo državljanstvo, kao i prebivalište izvan Hrvatske, te da samo provjeravaju podatke koji su im dostupni u Republici Hrvatskoj.

Sesar je, kao i Kovačević, za sebe i članove svoga kućanstva koji imaju prebivalište van Hrvatske kao prijavitelj bio dužan dostaviti potvrde o visini ukupno ostvarenih prihoda nadležnih ustanova van Hrvatske za prethodnu kalendarsku godinu, ali očito to nije učinio, jer se u tom slučaju ne bi mogao naći na listi stipendiranih.

Svaki student koji ostvari pravo na državnu stipendiju, inače, pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potvrđuje vjerodostojnost unesenih podataka prilikom prihvaćanja uslova stipendiranja, što ne isključuje mogućnost da će ova priča, kao i ona Kovačevićeva, možda imati svoj nastavak.

Kako su u junu pojasnili iz Zagreba, Ministarstvo nauke svaku zaprimljenu prijavu prosljeđuje kolegama u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Poreskoj upravi radi daljeg postupanja, piše Slobodna Dalmacija.

Related Topics:

Politika

DOKTOR MILORAD MARAN! Javno pitanje Društvu doktora medicine “HOĆETE LI REAGOVATI NA AFERU KOJA TRESE UKC?”

Doktor Milorad Maran, član Pokreta Sigurna Srpska (PSS) i predsjednik Savjeta zdravstva PDP Banjaluka, uputio je javno pitanje Društvu doktora medicine Republike Srpske povodom afere koja potresa najveću zdravstvenu ustanovu u Srpskoj – UKC RS, a čiji je akter sada već bivši direktor prof. dr Vlado Đajić.

Maran podsjeća da je isto Društvo 2021. godine reagovalo istog dana kada je on, kao građanin, van radnog vremena iznio politički stav. Tada je, kaže, bio žestoko kritikovan pod obrazloženjem da narušava ugled profesije.

„Postavljam pitanje: da li će Društvo doktora medicine jednako promptno reagovati i sada, kada je riječ o aferi koja direktno narušava ugled zdravstvenog sistema i ljekarske profesije? Ako se to ne dogodi brzo kao tada, biće jasno da to Društvo ne predstavlja struku, nego produženu ruku vladajuće partije“, poručuje Maran.

Ističe da je afera daleko ozbiljnija od jednog privatnog političkog stava i da pogađa cijeli sistem, pacijente i povjerenje u ljekare.

„Zbog ugleda profesije i zaštite časnih ljudi koji obavljaju ovaj posao, očekujem da Društvo doktora medicine pokaže dosljednost i profesionalni integritet“, zaključio je Maran.

Nastavi čitati

Politika

IZBORI GENERALNA PROBA ZA 2026.! Hoće li izlaznost od 60 odsto srušiti dugogodišnju vlast u Srpskoj?

U zavisnosti od toga koliko od 1,2 miliona građana Republike Srpske sa pravom glasa izađe na prijevremene izbore za predsjednika Republike, zakazane za nedjelju, 23. novembar, i pod uslovom da svaki glas bude važeći, odrediće se ko će biti izborni pobjednik.

Procjene su ovo odlično upućenih u aktuelnu političku situaciju u Srpskoj, koji nadalje, ne želeći da umanje snagu nijednog od šest kandidata za predsjednika, smatraju da će Siniša Karan (SNSD) ili Branko Blanuša (SDS) sjesti u Palatu Republike Srpske.

60 bi mogao da bude presudan broj

Sve trenutne procjene idu ka tome da, ukoliko izlaznost bude kao na prethodnih nekoliko izbora za predsjednika Republike Srpske, a to je oko 55 odsto, ili eventualno još manje od toga, SNSD i vladajuća koalicija imaju velike šanse za pobjedu.

Svaka brojka izlaznosti bliže 60 odsto ili više mogla bi izbornu trku učiniti nikad zanimljivijom i u tom slučaju se daju dobre šanse Branku Blanuši i ostatku opozicije da nakon dvije decenije ponovo imaju predsjednika Republike Srpske.

Analitičari ne očekuju veliku izlaznost

Međutim, sagovornici “Nezavisnih novina” u ovom momentu ne vide način na koji bi izlaznost mogla da bude veća u odnosu na prethodne opšte izbore.

Specifične okolnosti pod kojima se ovi izbori održavaju, u smislu da su stranke imale malo vremena za pripreme i prostora oko angažovanja da priđu što većem broju birača, više idu u prilog aktuelnoj vlasti, koja zasigurno ima veću bazu svojih članova, odnosno “sigurnih” glasača.

Pored toga, ističe se da su ovi izbori samo proba za one redovne, koji dolaze već 2026.

“Ne očekujem veliku izlaznost, ili na nivou prosjeka, ili čak i manju, apatija je sve veća u društvu. Stranke će angažovati svoje baze, a trenutno vladajući, prije svega SNSD bolje stoji na tom polju. Principi i aktivnosti su odavno poznati, ne vjerujem da će doći do promjene. Opozicija, razjedinjena kakva jeste, ušla je u izbore ne toliko da pobijedi (to se vidi po kandidatu, niko od viđenijih opozicionara nije htio da istupi, nego su pronašli ‘alternativno’ rješenje koje ne može da snosi prevelike političke posljedice u slučaju poraza), koliko da zauzme bolje položaje za redovne izbore sljedeće godine. Inače, i vlast pristupa izborima na isti način, samo što su u boljoj poziciji i imaju veće izglede za pobjedu”, ocjenjuje za “Nezavisne novine” komunikolog Mladen Bubonjić.

Izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija

Novinar Dragan Maksimović ističe da su ovo izbori koje ne žele ni vlast ni opozicija, ali su spletom okolnosti tu gdje jesu.

“U takvim uslovima teško je očekivati veliku izlaznost građana. Prvenstveno će biti upregnuta stranačka mašinerija, a u ovom slučaju SNSD i koalicija oko njih ima veće kapacitete. Uključujući  i tzv. funkcionersku kampanju”, kaže Maksimović za “Nezavisne”.

Za razliku od dobrog dijela analitičara, Maksimović čak i spušta procenat izlaznosti koji bi mogao da donese promjene u vlasti u Republici Srpskoj.

“Ukoliko se desi čudo, pa na izbore u nedjelju izađe više od 50 odsto upisanih birača, onda bi to vjerovatno značilo preokret, ali je iz ove perspektive malo vjerovatno da će se tako nešto i dogoditi. Posebno jer se i kampanja svela na diskreditaciju protivnika, a ne na ono što bi kandidat i politička opcija koja ga je kandidovala imali da ponude”, navodi on.

Kako će opozicija polagati zakletvu u slučaju pobjede?

Zanimljiv osvrt Maksimović daje i na ponašanje ostatka opozicije prema njihovom zvaničnom kandidatu Branku Blanuši, ali i o tome šta bi se desilo ako bi on pobijedio.

On smatra da se opozicioni blok nije proslavio u prvoj sedmici kampanje.

“Stiče se utisak da je i ta podrška bila samo deklarativna, jer će ta usluga biti potrebna nekom drugom iz opozicije na redovnim izborima u oktobru naredne godine”, rekao je on.

Još zanimljivije, dodaje, biće kako će se vlast ponašati u slučaju da izgubi izbore.

“Ukoliko opozicioni kandidat dobije izbore, tek tada ulazimo u zanimljiv period s obzirom na ranije najave da će u tom slučaju biti spriječeno polaganje zakletve u Narodnoj skupštini i preuzimanje funkcije predsjednika”, naglasio je Maksimović.

Podsjećamo, na predstojećim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske pravo glasa ima 1.264.364 birača.

Izlaznost na ranijim izborima za predsjednika Republike Srpske

Opšti izbori 2022: Pravo glasa 1.259.322,  izlaznost 53,74 odsto.

Opšti izbori 2018: Pravo glasa 1.261.645, izlaznost 57,69 odsto.

Opšti izbori 2014: Pravo glasa 1.209.505, izlaznost 56,49 odsto.

Nezavisne novine

Nastavi čitati

Politika

KONAKOVIĆ PROZVAO DODIKA ZBOG ĐAJIĆA: “Rekao sam ti da će se otkriti KO JE ZAISTA KARTEL I KO RADI DROGU!”

Predsjednik Naroda i pravde i ministar inostranih poslova BiH, Elmedin Konaković poručio je lideru SNSD Miloradu Dodiku da mu je još ranije rekao kako će se na kraju otkriti ko „radi s drogom“.

Rekao sam ja tebi da će se na kraju otkriti ko je zaista kartel i ko radi drogu – napisao je Konaković aludirajući na sporni snimak koji od jutros kruži društvenim mrežama, a zbog kojeg je sa svih funkcija smijenjen generalni direktor UKC RS i šef banjalučkog gradskog odbora SNSD Vlado Đajić.

Na snimku se vidi navodno dogovaranje o prodaji narkotika i cjenkanje između Đajića i osuđivanog kriminalca Nenada Radinkovića.

Na snimku se vidi kako muškarac pred Đajića stavlja kesu s bijelom praškastom materijom, nakon čega se razgovara o ciframa od 30.000 i 40.000 evra, interventnoj policiji i “maloj”.

Đajić s druge strane tvrdi da je snimak montiran.

Podsjetimo, Dodik je ranije optužio Konakovića da je „zaštitnik i politički pokrovitelj jednog od najvećih narko-klanova koji vode njegov drug Tito (a nije maršal) i imenjak Dino“.

– Ne znam je li Konaković obavijestio komesare EU i evropske ministre da je SDA pokrenula postupak za njegovu smjenu upravo zbog tih veza –  napisao je Dodik ranije na društvenoj mreži X.

On kaže da je Konaković vjerovatno prešutio i da se njegovo ime nalazi pri vrhu piramide korisnika Sky aplikacije koje je dešifrirao EUROPOL.

Konaković negira bilo kakvu povezanost s narko kartelima, piše Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno