Američki predsjednik Donald Tramp kritikovao je magazin Tajm, nazivajući fotografiju koja je pratila članak o potpisivanju njegovog mirovnog plana za Bliski istok “najgorom svih vremena”.

– Magazin Time napisao je relativno dobru priču o meni, ali fotografija je možda najgora svih vremena. Izbrisali su mi kosu, a onda su stavili nešto što lebdi iznad moje glave i izgleda kao kruna, ali jako mala. Baš čudno! Nikad nisam volio kad me slikaju iz donjeg ugla, ali ova slika je stvarno loša i zaslužuju da ih se prozove. Što oni rade i zašto – napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Naslovnica magazina Tajm, otkrivena jučer s naslovom “Njegov trijumf”, prikazuje fotografiju snimljenu odozdo, na kojoj Tramp gleda prema gore, naizgled osvijetljen jakim sunčevim svjetlom.

Foto: Iks

Podsjetimo, Tramp je juče bio na summitu o Gazi koji se održao u egipatskom crvenomorskom odredištu Šarm el-Šeiku. Tamo je s predstavnicima Egipta, Katara i Turske potpisao dokument o kraju rata u Gazi.

Tramp, koji je bio i kritikovan i hvaljen zbog svog pristupa bliskoistočnoj diplomatiji, ima dugu i složenu istoriju s časopisom Tajm Publikacija ga je često prikazivala na svojoj naslovnici, ponekad nelaskavo, ali ga je i dva puta proglasila Osobom godine.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je danas da Sporazum o primirju u Gazi jeste prekid vatre, ali nije rješenje palestinskog pitanja.

„Bilo bi pogrešno posmatrati sporazum kao dokument koji rješava palestinsko pitanje. Ovaj sporazum je u suštini prekid vatre. Jedino trajno rješenje palestinskog pitanja može da bude uspostavljanje nezavisne, suverene i teritorijalno ujedinjene palestinske države na granicama iz 1967. godine sa Istočnim Jerusalimom kao prijestonicom“, rekao je Erdogan novinarima po povratku iz Šarm el-Šeika, gdje je učestvovao na mirovnom samitu pod pokroviteljstvom SAD, prenijela je Anadolija.

On je naglasio potrebu da Izrael ispuni svoja obećanja i da se odgovorni pozovu na odgovornost.

Erdogan je kazao da će tražiti podršku zemalja Zaliva, Sjedinjenih Američkih Država i Evrope za obnovu Gaze u okviru novog sporazuma o prekidu vatre i da očekuje da će finansiranje biti brzo obezbijeđeno, prenosi Tanjug.

On je pozvao na koordinisane planove sa Organizacijom islamske saradnje, Arapskom ligom i međunarodnim partnerima, te najavio da će turski ministri i obavještajni zvaničnici nastaviti razgovore sa kolegama u regionu o praktičnim koracima.

Erdogan je naglasio da Turska nastavlja da pruža humanitarnu pomoć – navodno je oko 350 turskih kamiona ušlo u Gazu u posljednjih nekoliko dana, i dodao je da će Ankara učestvovati u naporima za obezbjeđivanje smještaja i osnovnih potreba prije zime, uključujući skladištenje šatora i slanje kontejnera.

Takođe je istakao ulogu Turske u pregovaračkom procesu i rekao da će SAD, Egipat, Katar i Turska pratiti sprovođenje onoga što je dogovoreno.

Erdogan je rekao da očekuje da će predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zadržati uticaj na izraelsku vladu tokom implementacije sporazuma i ocijenio da je diplomatija sa Trampom „veoma važna“.

Na pitanje o eventualnom učešću turskih trupa u operativnoj grupi u Gazi, Erdogan je rekao da se procjene strukture i uloge trenutno razmatraju.

Dodao je da Turska pruža medicinsku pomoć i prihvat povrijeđenih u svojim bolnicama u Ankari i Istanbulu, kao i logističku podršku putem organizacija AFAD, TIKA i Crveni polumjesec.

Erdogan se osvrnuo i na regionalna pitanja: najavio je nastavak kontakata sa Sirijom i izrazio nadu u postepenu integraciju Sirijskih demokratskih snaga (SDF) u sirijske institucije. Ponovo je kritikovao prakse koje, kako je rekao, podstiču ekstremizam i pozvao na duži diplomatski napor radi postizanja stabilnosti u regionu.

Erdogan je na kraju poručio da prekid vatre ne smije da znači povratak na „status kvo“.

„Moramo da nastavimo da stojimo još jače uz Gazu… Moramo da intenziviramo napore da odgovorni budu pozvani na odgovornost“. Samit u Šarm el-Šeiku, kako je ocijenio, predstavlja novu fazu, ali pravi test će početi sprovođenjem i obezbjeđivanjem trajne međunarodne podrške.

Naučnici upozoravaju da je Zemlja službeno prešla svoju prvu klimatsku tačku preokreta povezanu sa emisijama štetnih gasova.

Koralni grebeni, dom četvrtine svih morskih vrsta, sada su na putu dugoročnog kolapsa, što bi moglo da ugrozi i živote stotina miliona ljudi, navodi se u novom izvještaju.

Izvještaj koji je sastavio međunarodni tim naučnika i konzervatora upozorava da je svijet “na ivici” i drugih opasnih prekretnica – od propadanja Amazonije i kolapsa glavnih okeanskih struja, do gubitka ledenih ploča na Antarktiku i Grenlandu, prenosi Jutarnji list.

“Prvu klimatsku prekretnicu smo već prešli”

“Više ne možemo da govorimo o tačkama preokreta kao o budućem riziku. Prvi talas masovnog propadanja koralnih grebena već je započeo”, izjavio je voditelj istraživanja, prof. Tim Lenton sa Univerziteta u Ekseteru.

Istraživanje, koje je finansirao fond vlasnika “Amazona” Džefa Bezosa, okupilo je 160 naučnika iz 87 institucija i 23 zemlje, a njihova procena glasi: koralni grebeni dostigli su tačku preokreta kada se globalna temperatura povisi između 1 i 1,5°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, s kritičnim pragom od 1,2°C.

Trenutno je svijet već na oko 1,4°C.

“Ako se temperature ne vrate barem na 1,2 °C, a idealno na 1 °C, koralni grebeni više neće postojati u značajnim razmjerama”, navodi se dalje u izvještaju.

Sada smo u neistraženom području

Koralni grebeni suočeni su s četvrtim i najtežim globalnim pitanjem njihove egzistencije ikad zabilježenim, a koje traje od januara 2023. godine.

Više od 80 odsto grebena u preko 80 zemalja pogođeno je ekstremnim temperaturama mora, zbog čega naučnici tvrde da su grebeni sada “u neistraženom području”.

Posebno su pogođeni Karibi, gdje kombinacija morskih toplotnih talasa, bolesti i gubitka biološke raznolikosti prijeti potpunim urušavanjem ekosistema.

Ali…

Ne slažu se svi naučnici da je kraj neizbježan.

Prof. Piter Mumbaj sa Univerziteta Kvinslend smatra da, iako su grebeni u ozbiljnom padu, postoje dokazi da se korali mogu prilagoditi i preživjeti čak i pri 2°C globalnog zagrijavanja.

“Koralni grebeni bi trebalo agresivno da djeluju na klimatske promjene i bolju lokalnu zaštitu”, rekao je Mumbaj, upozorivši da ne smijemo stvoriti utisak da su grebeni već izgubljeni.

“Bojim se da će društvo jednostavno odustati od koralnih grebena ako pomisli da ih više nije moguće spasiti”, objasnio je on.

Slično misli i dr Majk Beret iz Svjetskog fonda za divlji život (World wildlife fond), koji kaže da je “očuvanje grebena sada važnije nego ikad”.

Ističe da postoje tzv. utočišta – područja gdje posljedice klimatskih promjena još nisu toliko izraženi – i da bi upravo ta mjesta trebalo hitno zaštititi.

“Moramo osigurati sjeme obnove za budućnost u kojoj bi uspjeli da stabilizujemo klimu”, kaže Beret.

Sljedeći na udaru glečeri i Amazonija

Lenton upozorava i da su zapadni Antarktik i Grenland “opasno blizu” svojih tačaka preokreta jer ubrzano gube led, što direktno pridonosi porastu nivoa mora.

Prema trenutnim projekcijama, granica od 1,5°C biće probijena oko 2030. godine, što nas uvodi u zonu još većih rizika, rekao je on.

Slično stanje je i u Amazoniji, gdje kombinacija deforestacije i klimatske krize prijeti urušavanjem najveće svjetske prašume.

Ipak, izvještaj završava s tračkom optimizma, jer autoriu navode da se u društvu već događaju pozitivne tačke preokreta, poput ubrzanog prelaska na električna vozila i obnovljive izvore energije.

“Trka je počela”, zaključuje Lenton, pa još dodaj: “Moramo ubrzati te pozitivne promjene ako želimo da izbjegnemo katastrofalne posljedice koje će donijeti dalje klimatske prekretnice.”