Umjesto jesenjih kiša i zahlađenja, Evropu na kraju septembra pogađa nova “toplotna kupola” iz sjeverne Afrike koja donosi temperature i do 40 stepeni.

Neuobičajeno toplo vrijeme vraća se u veći dio Evrope krajem septembra. Vreo vazduh koji dolazi iz sjeverne Afrike i sa Mediterana podići će temperature u pojedinim područjima za 10 do 14 stepeni Celzijusa iznad sezonskog prosjeka. Ovo neuobičajeno otopljenje moglo bi da potraje i tokom prvih dana oktobra.

Ovaj fenomen je posljedica nove “toplotne kupole” – velikog sistema visokog atmosferskog pritiska koji na duži vremenski period zadržava topao vazduh iznad određenog regiona. Zbog minimalne oblačnosti, sunčevo zračenje će dodatno pojačati zagrijavanje tokom dana.

Očekuje se da će najtoplije biti na Pirinejskom poluostrvu. U centralnoj i južnoj Španiji, kao i u Portugalu, do kraja nedjelje se očekuju temperature između 35°C i 38°C, dok će se ponegdje približiti i podeljku od 40°C. Temperature će dostići oko 35°C u južnoj i centralnoj Francuskoj, a oko 30°C na severu zemlje i u regionu Beneluksa.

Velika Britanija će takođe uživati u neuobičajeno toplom vremenu; u južnim i centralnim regionima temperature bi nakratko mogle dostići 25°C, što je izuzetno visoko za kraj septembra.

Od ovog vikenda, topla vazdušna masa će se proširiti na centralnu Evropu prije nego što krene ka sjeveroistoku. U Njemačkoj se očekuju temperature između 27°C i 29°C, a na pojedinim mestima će dostići i 30°C. Živa u termometru će porasti na oko 28°C do 30°C u sjevernoj Italiji, Toskani, sjevernim i centralnim dijelovima Balkana, kao i u Grčkoj. U pojedinim područjima mogući su i novi septembarski temperaturni rekordi.

Međutim, vremenske prilike u Evropi biće veoma raznolike. Zapadni dio kontinenta suočiće se sa potpuno drugačijom situacijom: u planinskim regionima zapadne Irske, Škotske i jugozapadne Norveške moglo bi da padne više od 150 mm padavina u periodu do početka oktobra.

Prema dostupnim informacijama, vreli talas bi mogao da se zadrži do početka oktobra, dok će topao vazduh nastaviti da se kreće dalje ka sjeveru i istoku.

Ministar odbrane Velike Britanije Ves Striting pozvao je građane da kod kuće imaju zalihe gotovine, flaširane vode i konzervisane hrane u slučaju rata ili prirodnih katastrofa.

On je upozorio da je Velika Britanija izložena većem riziku od požara, poplava, sajbernapada i drugih prijetnji.

Striting je rekao da je Britaniji potreban pristup koji uključuje “cijelo društvo” kako bi se povećala otpornost zemlje, ali je istakao da građani na prijetnje treba da budu “oprezni, a ne uznemireni”.

U razgovoru za britanski list San Striting je rekao da priprema građana ne predstavlja veliki zahtjev, već podrazumijeva osnovne mjere predostrožnosti.

“Da li kod kuće imaju ono što im je potrebno ako na neko vrijeme izgube pristup elektronskom bankarstvu? Šta ako dođe do nestanka struje?”, rekao je Striting.

On je dodao da bi građani trebalo da budu pripremljeni i u slučaju opasnosti od šumskih požara ili poplava.

“To znači imati nešto gotovine kod kuće, zalihu flaširane vode i konzervisanu hranu kojoj možete da pristupite ako nestane struje i ne možete da kuvate na šporetu ili u mikrotalasnoj”, rekao je britanski ministar.

Striting je naveo da se Velika Britanija suočava sa rizicima koje predstavljaju neprijateljske države i terorističke grupe, ali i sa sve ekstremnijim vremenskim pojavama, uključujući poplave i šumske požare.

On je pozvao “pojedince” da razmisle o tome kako da budu spremni za prirodne nepogode, terorističke napade ili, u ekstremnim okolnostima, rat, prenosi B92.

Striting je upozorio da ovakve poruke mogu izazvati pretjerane reakcije građana, ali je istakao da je otpornost društva “uvijek važna za jednu zemlju”.

Britanska vlada objavila je i spisak potrepština za hitne slučajeve za koje preporučuje da ih svako domaćinstvo ima u slučaju katastrofe.

Na spisku se, između ostalog, nalaze komplet za prvu pomoć, baterije, baterijska lampa i radio-prijemnik.

Tržište rada mijenja se brže nego što se mnogim zaposlenima čini, a najnovije projekcije pokazuju da bi u narednoj deceniji posebno mogla da poraste potražnja za stručnjacima iz oblasti tehnologije, zdravstva, finansija i upravljanja.

Američki Biro za statistiku rada (BLS) objavio je projekcije kretanja zaposlenosti do 2035. godine, a Business Insider ih je ukrstio sa podacima o zaradama kako bi izdvojio 20 zanimanja koja istovremeno imaju dobre prihode i potencijal za značajan rast broja zaposlenih. U obzir su uzeti poslovi sa medijalnom godišnjom zaradom od najmanje 75.000 dolara.

Podaci se odnose na američko tržište rada, ali trendovi koje pokazuju zanimljivi su i šire, posebno kada je riječ o tome koje vještine će biti tražene u godinama koje dolaze.

Tehnologija ostaje među najvećim generatorima novih poslova

Nije iznenađenje što se na listi nalaze zanimanja povezana sa podacima, vještačkom inteligencijom i sajber-bezbjednošću.

Broj zaposlenih na pozicijama stručnjaka za podatke u SAD trebalo bi da poraste za oko 35 odsto između 2025. i 2035. godine, dok se za stručnjake za informacionu bezbjednost predviđa rast od oko 21 odsto. Potražnju podstiče sve veća količina podataka koju kompanije prikupljaju i obrađuju, ali i potreba za razvojem AI sistema i zaštitom poslovanja od sajber napada.

Među zanimanjima sa visokim potencijalom su i računarski i informacioni istraživači, koji rade na razvoju novih tehnologija i AI rješenja. Za ovu profesiju BLS predviđa rast zaposlenosti od 22 odsto, uz medijalnu godišnju zaradu od 140.300 dolara.

Zdravstvo će imati sve veću potrebu za radnicima

Jedan od najjasnijih trendova odnosi se na zdravstveni sektor.

BLS očekuje da će broj zaposlenih medicinskih sestara sa naprednim ovlašćenjima, odnosno nurse practitionera, porasti za 41 odsto do 2035. godine. Njihova medijalna godišnja zarada iznosi 132.300 dolara.

Rast se očekuje i kod ljekarskih asistenata, kao i kod menadžera zdravstvenih službi. Za menadžerske pozicije u zdravstvu predviđa se rast zaposlenosti od 24 odsto, dok je medijalna godišnja zarada 123.860 dolara.

Razlog je, između ostalog, starenje stanovništva i rast potrebe za zdravstvenim i socijalnim uslugama. Zdravstvo i socijalna zaštita trebalo bi da budu među sektorima sa najvećim rastom zaposlenosti tokom naredne decenije.

Nisu samo IT i medicina u igri

Na listi se nalaze i zanimanja iz finansija i poslovanja.

Računovođe i revizori, na primjer, trebalo bi da dobiju veliki broj novih radnih mjesta, dok se rast očekuje i kod finansijskih stručnjaka, menadžera i analitičara.

Posebno je zanimljivo što se među poslovima sa dobrim zaradama nalaze i oni koji zahtijevaju kombinaciju analitičkog razmišljanja i poslovnog odlučivanja. To pokazuje da budućnost tržišta rada neće pripasti isključivo tehničkim profesijama, već i ljudima koji umiju da podatke pretvore u konkretne poslovne odluke.

Energetika postaje sve važnija

Promjene u energetskom sektoru takođe otvaraju nova radna mjesta.

Serviseri vjetroturbina i instalateri solarnih fotonaponskih sistema nalaze se među zanimanjima sa najbržim procentualnim rastom zaposlenosti. Ipak, važno je napraviti razliku između procentualnog rasta i ukupnog broja novih poslova.

BLS predviđa rast od 37 odsto za instalatere solarnih sistema i 30 odsto za servisere vjetroturbina. Međutim, zbog relativno male početne baze, ukupan broj novih radnih mjesta u tim profesijama biće mnogo manji nego, recimo, u zdravstvu ili tehnologiji.

Šta to znači za ljude koji biraju karijeru?

Jedna od važnijih poruka ovih projekcija jeste da dobro plaćen posao i posao budućnosti nisu nužno dvije različite stvari.

Podaci ukazuju na rast potražnje za ljudima koji rade sa tehnologijom i podacima, ali i za stručnjacima koji rješavaju kompleksne probleme, upravljaju sistemima i rade u oblastima u kojima je ljudska stručnost teško zamjenljiva.

Istovremeno, automatizacija i AI mogu smanjiti potrebu za pojedinim rutinskim poslovima. BLS, na primjer, očekuje da će automatizacija i AI doprinijeti padu zaposlenosti u dijelu administrativnih i kancelarijskih zanimanja.

Zato pitanje budućnosti karijere više nije samo „koji posao je najplaćeniji“, već i koje vještine će biti dovoljno vrijedne da za njima potražnja nastavi da raste.

Za sada, američke projekcije daju prilično jasan odgovor: među njima su rad sa podacima, AI, sajber-bezbjednost, zdravstvo, finansije i upravljanje, ali i zanimanja povezana sa tranzicijom ka obnovljivim izvorima energije, piše Blic.