Connect with us

Društvo

TRAGEDIJA ZBOG NEMARA: Žena umrla čekajući novac Fonda, iako je imala 16 presuda u svoju korist

Dok su milioni iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske navodno nestajali kroz sumnjive nabavke neispravnih respiratora, jedna samohrana majka iz Banjaluke godinama je vodila iscrpljujuću pravnu bitku za refundaciju životno važnog lijeka.

Iako je imala čak 16 pravosnažnih presuda u svoju korist, Fond je uporno odbijao da joj isplati novac, pravdajući se kako sud nije decidno u presudi naveo da se isplati novac.

Podsjećanja radi, Okružni sud u Banjaluci je u čak 16 presuda uvažavao tužbe pokojne Banjalučanke, odnosno njenog punomoćnika i poništavao odluke Fonda kojima se odbijala refundacija troškova nabavke lijeka “pertuzumab”, ali bi Fond zdravstvenog osiguranja i u ponovljenom postupku donosio identično rješenje i tako ukrug godinama. Svaki put kada bi izgubio spor Fond je uredno isplaćivao novac za troškove advokata.

Samo po ovom osnovu u slučaju pokojne Banjalučanke Fond je oštećen za nekoliko hiljada maraka zbog plaćanja troškova izgubljenih sporova, a zbog čega niko nije odgovarao.

Na kraju, pravda je stigla, ali tek nakon smrti. Majka je preminula, a iza nje je ostala tada maloljetna kćerka.

Ako išta oslikava moralni sunovrat institucija, to je slučaj u kojem je jedna žena izgubila život čekajući ono što joj je već bilo zagarantovano – presudama, pravom i konačno- zdravim razumom.

Podsjetimo, Okružni sud u Banjaluci je u presudi naveo da su Stručni konsultanti direktora FZO RS zanemarili nespornu činjenicu da je teško bolesnoj Banjalučanki lijek bio preporučen od strane Konzilijuma ljekara UKC RS, nadležne zdravstvene ustanove, jer se nisu izjasnili o toj bitnoj činjenici, niti o eventualnim posljedicama čekanja na lijek u nastavku terapije, pa tako dato mišljenje nije moglo poslužiti tuženom FZO RS za donošenje osporenog akta.

– Polazeći samo od toga da je tužiteljica (teško bolesna Banjalučanka) na Listi čekanja i da zbog toga nema osnova za refundaciju, Fond je uskratio tužiteljici pravo na zdravstvenu zaštitu koja joj po zakonu pripada – navodi se u obrazloženju presude suda.

Sud je konstatovao i da Fond zdrasvtvenog osiguranja nije obrazložio na osnovu kojih okolnosti je utvrđeno da vrijeme čekanja ne bi ugrozilo život i zdravlje Banjalučanke.

– Ovo je posebno važno iz razloga što je kod tužiteljice utvrđena dijagnoza „neoplasma malignum mammae“. Radi se o malignom oboljenju i kupovina lijeka je bila neophodna radi nastavljanja započetog liječenja i spriječavanja težeg ishoda – navodi se u presudi Okružnog suda u Banjaluci.

Fond je u konkretnom slučaju isplatio oko 8.000 maraka na ime izgubljenih sudskih sporova, ali troškovi nabavke lijeka za hemoterapiju nisu bili isplaćeni.

I nakraju, nakon meritorne odluke suda, novac je Banjalučanki isplaćen i to nakon njene smrti, potvrdio je njen pravni zastupnik Andrej Obradović.

Istovremeno, istraga o jednoj od najvećih korupcijskih afera u Republici Srpskoj ulazi u završnu fazu. Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva detaljno analizira sve prikupljene dokaze protiv v.d. direktora FZO RS Dejana Kusturića, a ključno vještačenje povjereno je stručnjacima iz Evropske unije.

Prema ranije objavljenim saznanjima Srpskainfo, upravo u Italiji se finalizira analiza dokaza o nabavci 165 spornih respiratora, a uskoro slijedi i saslušanje osumnjičenog Kusturića.

Na stolu su milionski iznosi, neispravna medicinska oprema i sumnje u zloupotrebu funkcije na štetu budžeta Republike Srpske. Nakon analize pribavljenih dokaza koja je u finalnoj fazi, Dejan Kusturić će biti saslušan.

Fokus akcije Posebnog odjeljenja Republičkog javnog tužilaštva je nabavka respiratora koje je Fond zdrasvtvenog osiguranja obavljao preko firme “Medietik”.

Ugovore o nabavci respiratora FZO je zaključivao sa firmom “Medietik” d.o.o. Banjaluka čiji je suvlasnik i direktor tada bio Željko Babić, suprug Ane Trišić Babić, savjetnice predsjednika RS Milorada Dodika.

Tužilaštvo Republike Srpske vodi konkretno istragu o nabavci 165 respiratora koji su plaćeni 12,9 miliona maraka bez PDV, a od kojih većina kako navode iz tužilaštva, nije ni bila ispravna. Pripadnici SIPA i MUP Srpske u novembru prošle godine u akciji kodnog naziva „Luna“ pretresli su pet lokacija na području grada Banjaluka, među kojima su bile i službene prostorije FZO RS i firme “Medietik”.

Iz Tužilaštva je tada potvrđeno da je pokrenuta istraga protiv v.d. direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Dejana Kusturića. Sumnjaju da je zloupotrijebio službeni položaj prilikom nabavke respiratora i druge medicinske opreme za vrijeme pandemije virusa korona, čime je budžet Srpske oštećen za više od četiri miliona maraka.

Osim prostorija Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske i firme “Medietik” u Banjaluci, pretresani su stambeni objekti i automobili.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno