Predsjednički memorandum Donalda Trampa, kojim se SAD povlače iz 66 međunarodnih organizacija, može predstavljati veliku priliku za Republiku Srpsku da se oslobodi ranijih globalističkih pritisaka i hegemonije velikih sila, te da pronađe svoje mjesto u novom svijetu koji se stvara.

Kaže ovo za “Glas Srpske” profesor geopolitike na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić komentarišući najnoviji potez američke administracije kojim se nastavlja povlačenje SAD iz velikog broja međunarodnih tijela za koja se u Bijeloj kući smatra da su štetna po njihove interese.

Prema riječima Perišića, predstavnici Republike Srpske već duže vrijeme kritikuju određene odluke, pa i one Venecijanske komisije i Haškog tribunala, koje su sada na Trampovoj “crnoj listi”, te da ova odluka može otvoriti prostor za jačanje političkih i institucionalnih nadležnosti Republike Srpske u okviru dejtonskog ustavnog okvira.

– Mislim da ovaj izlazak SAD iz brojnih međunarodnih tijela može biti dobar za Republiku Srpsku, jer bi to moglo značiti i manje pritisaka od strane pojedinih međunarodnih tijela. Tramp vodi real politiku. Priznaje samo moćne zemlje. Na tom spisku je Rusija. Stoga bi trebalo da i mi nastavimo sa održavanjem dobrih veza sa Moskvom, jer nam to garantuje sigurnost u ovim neizvjesnim vremenima kada se iscrtavaju nove mape svijeta – navodi Perišić.

Najnoviji Trampov potez komentarisali su i političari i zvaničnici iz Republike Srpske. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik smatra da ovakav potez vraća suverenitet državama i narodima i da oslobađa entitete od međunarodnog pritiska kvaziinstitucija. Slično mišljenje iznijela je i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović navodeći da je ovo pozitivan antiglobalistički potez i da potvrđuje ranije kritike Republike Srpske prema međunarodnim mehanizmima koji često nameću rješenja bez uvažavanja posebnosti entiteta.

Među institucijama iz kojih SAD planiraju da izađu nalaze se i Haški tribunal i njegov rezidualni mehanizam, Venecijanska komisija, Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, Međuvladin panel o klimatskim promjenama, Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć, te nekoliko UN odjeljenja za ekonomiju, razvoj i okolinu. Pogođena su i tijela koja se bave radničkim pravima, klimom i drugim pitanjima koja je nova Trampova administracija svrstavala u kategoriju onih koja podilaze “vouk” inicijativama.

Na spisku je i Savjet za regionalnu saradnju sa sjedištem u Sarajevu, nasljednik Pakta stabilnosti iz 1999, čijem osnivanju je prisustvovao i tadašnji američki predsjednik Bil Klinton. Ovo tijelo okuplja 45 članica, uključujući EU, NATO, Svjetsku banku, Kanadu, Tursku, Veliku Britaniju…

Amerika je već ranije napustila neka od međunarodnih tijela i sporazuma – Pariski klimatski sporazum, Svjetsku zdravstvenu organizaciju i UNESKO. U obrazloženju najnovije odluke ističe se da su targetirana međunarodna tijela rasipnička, neefikasna i štetna i da ne služe američkim interesima.

Povlačenje je, kako se navodi, u skladu sa strategijom “Amerika na prvom mjestu” koju je Tramp već vodio tokom svog prvog mandata. Državni sekretar Mark Rubio istakao je da njegova zemlja ne želi više da troši resurse i diplomatski kapital u institucijama koje su nebitne za američke interese ili su s njima u suprotnosti. Rubio je poručio da ova odluka predstavlja nastavak zaokreta američke politike, započetog ukidanjem Agencije za međunarodni razvoj SAD (USAID).

Uštede novca
Povlačenje iz 66 međunarodnih organizacija moglo bi američkom budžetu donijeti značajnu uštedu. Prema grubim procjenama, SAD bi ovim masovnim povlačenjem mogle uštedjeti od 1,1 do 1,3 milijarde dolara godišnje, uz mogućnost varijacija zbog ugovornih obaveza i dugoročnih programa.

Iranska vlada proglasila je sinoć (12.januara) trodnevnu žalost zbog poginulih u “borbi nacionalnog otpora” protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je “duboko potresen” gubitkom života i pozvao je Irance da se danas pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.

Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, “osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera” biće održan danas u 14.00 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.

Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.

Savet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup.

Pet ljudskih glava pronađeno je obješeno na užadi na turističkoj plaži na jugozapadu Ekvadora, objavila je policija, dok se zemlja suočava s novim valom nasilja povezanog s trgovinom drogom.

Fotografije koje su objavili ekvadorski mediji prikazuju krvavi prizor. Pokraj odrubljenih glava nalazio se natpis s prijetnjom, usmjeren navodnim iznuđivačima koji reketare ribare u maloj ribarskoj luci Puerto Lopez.

Uža su bila pričvršćena za drvene stupove zabijene u pijesak na plaži. Prema policijskom izvještaju, incident je povezan sa sukobom između kriminalnih skupina. Vlasti navode da su u tom području aktivne mreže za trgovinu drogom povezane s transnacionalnim kartelima, koje za ilegalne aktivnosti koriste ribare i njihove male brodice.

Borba za teritoriju i kontrolu ruta krijumčarenja droge potaknula je niz nasilnih incidenata u provinciji Manabi, u kojoj se nalazi Puerto Lopez, piše Associated Press.

Policija je u subotu objavila da je provela pojačane kontrole i nadzorne operacije u Puerto Lopezu, u sklopu vanrednog stanja koje je na snazi u devet od 24 provincije te andske zemlje, uključujući Manabi. Vanredno stanje ima za cilj obuzdati eskalaciju nasilja, osobito u obalnim područjima, te uključuje ograničenja određenih građanskih prava.

Bezbjednosne mjere u Puerto Lopezu dodatno su pojačane nakon što je prije dvije sedmice u masakru ubijeno šest osoba. Tri dana kasnije, u drugom oružanom napadu u gradu Manta, također u provinciji Manabí, ubijeno je još šest ljudi.

Ekvador je već više od četiri godine zahvaćen talasom nasilja, otkako je postao logističko središte za skladištenje i distribuciju droge koja u zemlju uglavnom ulazi preko sjeverne granice s Kolumbijom i južne granice s Peruom.

Prema službenim podacima, 2023. bila je najnasilnija godina u istoriji Ekvadora, s više od 9000 ubistava, čime je nadmašen dotadašnji rekord iz 2023., kada je zabilježeno 8248 smrtnih slučajeva, prenosi Avaz.