Connect with us

Svijet

TRAMP O UBISTVU UKRAJINKE “Životinju treba osuditi na SMRTNU KAZNU”

Američki predsjednik Donald Tramp traži da se ubica 23-godišnje izbjeglice iz Ukrajine, koja je ubijena prije gotovo tri sedmice u gradu Šarlotu u Sjevernoj Karolini, osudi na smrtnu kaznu.

Irynu Zarutskovu u vozu je na smrt izbo 34-godišnji beskućnik s dugom istorijom kršenja zakona i psihičkih bolesti. Slučaj je izazvao snažne reakcije i revolt na društvenim mrežama koji traju do danas te je podstakao rasprave o pravnom sistemu i brizi za osobe s teškim psihičkim problemima u SAD-u.

„ŽIVOTINjA koja je tako nasilno ubila prekrasnu mladu damu iz Ukrajine, koja je došla u Ameriku tražeći mir i sigurnost, treba dobiti ‘brzo’ (nema sumnje!) suđenje i da bude osuđena isključivo na SMRTNU KAZNU. Ne može postojati druga opcija!!!“, napisao je Tramp. Napad se dogodio u petak uveče, 22. avgusta, a djevojka je preminula na mjestu događaja od ubodnih rana. Sigurnosna kamera, koju je objavio Charlotte Area Transit System (CATS), prikazuje Zarutsku kako u 21:46 ulazi u voz u uniformi picerije, sjeda i gleda u mobilni telefon.

Samo četiri minuta kasnije, 34-godišnji Decarlos Braun mlađi izvukao je preklopni nož, ubo je tri puta, od čega barem jednom u vrat, saopštila je policija.

Snimak potom prikazuje Brauna kako hoda kroz vagon, skida duksericu i čeka kod vrata. Zarutska je, držeći se za vrat dok se krv slijevala na pod voza, pala na sjedište. Proglašena je mrtvom u vozu, naveli su istražitelji. Policija je rekla da je Braun izašao na sljedećoj stanici, gdje je preklopni nož kasnije pronađen blizu perona. Ljekari su mu u bolnici sanirali posjekotinu na ruci, a zatim je uhapšen pod optužbom za ubistvo.

Prema Spectrum Newsu, policiji je trebalo šest minuta da dođe na mjesto događaja. Zaštitari javnog prevoza cijelo vrijeme bili su u vozu, ali u vagonu ispred onoga u kojem se nalazila Zarutska.

Imao teške psihičke probleme, ranije prijavio policiji da ima uznemirujuće misli

Prema sudskim zapisima do kojih je došao The Post, Braun je od 2011. više puta hapšen zbog teške krađe, pljačke s opasnim oružjem i prijetnji. Prema WSOC-TV-u, beskućnik je i odslužio pet godina zatvora zbog optužbe za pljačku s upotrebom smrtonosnog oružja.

Prema medijskim izvještajima, navodni ubica trenutno ima i neriješene optužbe zbog zloupotrebe sistema 911. Njegov advokat je u zahtjevu podnesenom sudu tvrdio da Braun nije psihički stabilan, odnosno da nije sposoban za suđenje.

U januaru ove godine policajci su zaključili da je imao „uznemirujuće misli“. Tokom posjete policijskoj stanici, Braun je rekao policajcima da vjeruje kako mu je neko dao „vještački“ materijal koji je kontrolisao kada jede, hoda i govori, stoji u sudskom dokumentu do kojeg je došao Charlotte Observer.

„Braun je želio da policajci istraže taj ‘vještački’ materijal koji se nalazio u njegovom tijelu“, navodi dokument.

„Proklizao je kroz pukotine slomljenog sistema“

Njegovo puštanje na slobodu nakon toga takođe je otvorilo pitanja o američkom pravosudnom sistemu, koji nije uspio spriječiti da osoba opasna za sebe i druge ostane na ulici.

U trenutku ubistva u toku je bila forenzička procjena koju je naredio sud, što je u američkoj javnosti izazvalo zabrinutost zbog načina na koji se sistem nosi s osobama koje imaju mentalne poteškoće.

WCNC navodi da je tokom nedavnog pojavljivanja na sudu njegova majka rekla da Braun boluje od šizofrenije te da su pokušavali da mu obezbijede pomoć. Navodno je rekla da je on „proklizao kroz pukotine slomljenog sistema“.

„Ubijena samo zato što se našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme“

Iryna Zarutska je studirala na Rowan-Cabarrus Community Collegeu od 2023. do 2025. godine. „Bili smo shrvani kada smo saznali za smrt naše bivše studentkinje, Iryne Zarutske, čiji je život prekinut u ovom tragičnom događaju“, objavio je fakultet.

Vizažistkinja Ulyana Kozlovska napisala je na društvenim mrežama da je radila s Irynom Zarutskom kao modelom. Takođe je istakla da je djevojka bila „prekrasna osoba, talentovana umjetnica koja je bježala od rata u Ukrajini“.

Nakon njene smrti na stranici GoFundMe pokrenuto je prikupljanje novca za njenu tetku u iznosu od 20.000 dolara.

„Ira je nedavno došla u Ameriku, bježeći od rata i sanjajući o novom životu. Nažalost, njen život je tragično prekinut. Ovo je nenadoknadiv gubitak za cijelu porodicu. Pokrenuli smo ovu akciju kako bismo podržali Valeriju i njene bližnje u ovim teškim danima i pomogli im da se nose s neočekivanim troškovima“, izjavila je organizatorka prikupljanja sredstava Jevhenija Ruš, prenosi Index.

„Ona je napustila Ukrajinu kako bi poboljšala svoj život“, rekao je Lonnie, prijatelj porodice Zarutske, novinarima. „Preselila se u ovo područje, život joj se popravio, a na kraju je ubijena samo zato što se našla na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme.“

Related Topics:

Svijet

ALARM U EVROPI: Ultrasnažna droga odnosi sve više života, raste broj žrtava

Velika Britanija suočava se sa talasom kokaina izuzetno visoke čistoće, dok broj smrtnih slučajeva povezanih sa tom drogom dostiže rekordne nivoe.

Stručnjaci upozoravaju da je rast proizvodnje u Južnoj Americi doveo do značajnog povećanja čistoće kokaina koji završava na ulicama, pa korisnici često nesvjesno preuzimaju veći rizik nego ranije.

Istraga Independenta tokom ovogodišnjeg festivala u Čeltenamu, koji je posjetilo više od 200.000 ljudi, pokazala je da su dva od tri analizirana uzorka kokaina imala čak 85 odsto čistoće.

Bivši britanski državni koordinator za droge Majk Trejsi te rezultate nazvao je “veoma zabrinjavajućim“ i pozvao vladu na hitnu reakciju zbog, kako kaže, rastućeg zdravstvenog rizika.

Ključni podaci pokazuju da je prosječna čistoća kokaina porasla sa oko 32 odsto prije 13 godina na više od 80 odsto danas, a u Engleskoj i Velsu je 2024. godine od posljedica povezanih sa kokainom umrlo rekordnih 1.279 ljudi, prenosi Tportal.

Ujedinjeno Kraljevstvo pritom ima najveću stopu konzumacije kokaina u Evropi, dok je potrošnja na liječenje zavisnosti od droga i alkohola realno smanjena za 40 odsto između 2015. i 2022. godine.

Prema podacima iz analize otpadnih voda, konzumacija kokaina u Engleskoj porasla je za četvrtinu u posljednjih pet godina.

Rizik od predoziranja sve veći

Kokain može izazvati srčani ili moždani udar, kao i napade, upozorava Nacionalna zdravstvena služba (NHS), a rizik od predoziranja raste ako se droga kombinuje sa alkoholom.

Uzorci iz Čeltenama analizirani su na Univerzitetu Kingston i gotovo svi sadržavali su tragove kokaina, a dodatna laboratorijska analiza pokazala je da su dva uzorka, uključujući onaj pronađen u prostoru za presvlačenje beba, imala čistoću od 85 odsto.

Dr Arijak Duran sa Univerziteta Kingston upozorio je da je riječ o kokainu znatno većeg kvaliteta nego što se obično nalazi na uličnom tržištu i da takva koncentracija povećava rizik od predoziranja kod korisnika naviknutih na slabije proizvode.

Organizatori festivala u Čeltenamu (Cheltenham Festival) poručili su da su razočarani nalazima i istakli da je upotreba ilegalnih droga širi društveni problem prisutan na mnogim velikim događajima.

Britanska Nacionalna kriminalistička agencija procjenjivala je da je prosječna čistoća kokaina na korisničkom nivou 2013. godine iznosila između 32 i 38 odsto. Stručnjaci smatraju da je rekordna proizvodnja u Južnoj Americi, uz nove krijumčarske rute prema Evropi, preplavila britansko tržište i smanjila potrebu za miješanjem kokaina sa drugim supstancama.

Jača droga za manje novca

Piter Kejn iz kompanije Eurofins Forensic Services navodi da je čistoća tokom pandemije dostigla oko 75 odsto, a posljednjih godina premašila je 80 odsto. Slično upozorava i Evropska agencija za droge, prema kojoj je prosječna čistoća kokaina u mnogim evropskim državama porasla na između 66 i 81 odsto.

“Kupci danas dobijaju jači proizvod za manje novca“, rekao je Kejn.

Majk Trejsi, ipak,  upozorava da je nepredvidiva čistoća najveći rizik jer korisnici često uzimaju količine na koje su navikli, ne znajući da je droga koju su kupili znatno snažnija nego ranije.

Broj hospitalizacija povezanih sa kokainom i krekom utrostručio se tokom jedne decenije, a broj smrtnih slučajeva raste već 13 godina zaredom.

Među žrtvama su i Lusi Vajt, studentkinja koja je umrla od srčanog zastoja izazvanog kokainom, kao i 24-godišnja učiteljica Emili Rouz Brauning iz Kardifa.

Uprkos desetogodišnjoj strategiji borbe protiv droga pokrenutoj 2021. godine, izdvajanja za liječenje zavisnosti značajno su smanjena, pa Trejsi zagovara uvođenje sistema za testiranje droga kojim bi korisnici mogli da provjere čistoću kupljenih supstanci.

“Ultrasnažan” kokain

Profesor Hari Samnal sa Univerziteta Liverpul Džon Murs, opisuje kokain čistoće veće od 85 odsto kao “ultrasnažan“.

Prema njegovim riječima, takvi proizvodi danas su široko dostupni i relativno pristupačni, a “tržište kokaina nikada nije bilo rizičnije ni štetnije nego danas”, upozorio je.

Prema Svjetskom izvještaju Ujedinjenih nacija o drogama, 2023. godine proizvedeno je više od 3.700 tona kokaina, dijelom zbog širenja uzgoja koke u Kolumbiji, a droga u Evropu i Veliku Britaniju stiže vazdušnim i pomorskim rutama.

Adam Tompson iz Nacionalne kriminalističke agencije rekao je da rekordna proizvodnja u Južnoj Americi obara veleprodajne cijene i povećava čistoću proizvoda na tržištu.

“Sve dok potražnja ostaje visoka, suzbijanje snabdijevanja kokainom biće trajna borba“, zaključio je Tompson.

Nastavi čitati

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Aktuelno