Connect with us

Svijet

TRAMP PONOVO RAZLJUTIO SVIJET! Burne reakcije oko njegov nove reakcije

Najava američkog predsjednika Donalda Trampa da planira uvesti 100-postotnu carinu na filmove proizvedene izvan SAD izazvala je šok i zbunjenost širom evropske filmske industrije.

Još uvijek nije jasno na koje bi se produkcije tačno carine odnosile, ali postoji zabrinutost da bi njihovo uvođenje moglo ozbiljno uzdrmati, pa i uništiti, globalnu filmsku industriju koja počiva na međunarodnim podsticajima i snimanju na stranim lokacijama.

Trenutno se sve, od niskobudžetnih nezavisnih filmova do holivudskih blockbustera, snima u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Mađarskoj. Čak i Mel Gibson, jedan od trojice posebnih holivudskih izaslanika koje je Tramp imenovao (uz Sylvestera Stallonea i Jona Voighta), planira snimiti nastavak filma “Pasija” u Italiji.

Britanci najglasniji: “Potpuno besmisleno”
U Velikoj Britaniji, gdje se snima velik broj američkih filmova, reakcije su bile najžešće.

“Ovo nema nikakvog smisla”, izjavio je jedan britanski producent za Variety.

“Znači li to da američki filmovi moraju biti snimani isključivo u SAD? Harry Potter, Gospodar prstenova, Schindlerova lista, Nemoguća misija, Gladijator, Avatar – sve su to američki filmovi snimani u inostranstvu iz opravdanih razloga. Ova objava je apsurdna i pokazuje potpuno nerazumijevanje kreativnog procesa.”

Drugi britanski producent dodao je: “Čak i nezaposleni Amerikanci kažu da je ovo ludost, i to ljudi čije su karijere zaista stradale zbog preseljenja produkcija u Evropu.”

Treći londonski producent istakao je: “Ako se ovo provede, uništiće industriju. Ali produkcija se ne može samo zaustaviti. Šta je s filmovima u pretprodukciji, snimanju ili montaži? Hoće li se njihovi troškovi udvostručiti? Ništa nije jasno. Treba pričekati i vidjeti detalje.”

Produkcija u SAD već je u padu
Nakon što su riješeni štrajkovi glumaca i scenarista, produkcija u SAD je i dalje 40% niža nego prije, a neki veliki naslovi, poput novih Osvetnika, već su prebačeni u Ujedinjeno Kraljevstvo i druge evropske gradove. Iako mnoge američke savezne države, poput Džordžije i Njujorka, nude izdašne filmske podsticaje, mnogi u Hollywoodu smatraju da SAD treba uvesti nacionalni sistem podsticaja kako bi zadržao produkcije. Tramp, čini se, bira pristup kažnjavanja carinama.

Prema izvorima, Jon Voight i njegov menadžer Steven Paul sastaju se s raznim cehovima i udruženjima kako bi prikupili informacije o stanju industrije i savjetovali predsjednika.

Francuzi: “Gube svi, uključujući američku industriju”
Već prije Trumpove objave, Gaeten Bruel, predsjednik francuskog Nacionalnog filmskog centra, izrazio je zabrinutost da bi Trampova administracija mogla krenuti u napad na filmsku i audio-vizuelnu industriju.

“Svi će izgubiti, počevši od američke industrije”, rekao je Bruel.

“Evropa, a posebno Francuska, veliko je tržište za američke filmove, oni čine oko 60% sadržaja koji se konzumira u Europi.”

Jedan vodeći francuski producent istakao je: “Tehnički gledano, filmovi su usluga, a ne roba, pa na njih ne bi trebalo moći naplaćivati carine. Ovo bi moglo završiti na sudu i trajati mjesecima.”

Italija: “Kulturna razmjena mora biti dvosmjerna”

U Italiji, gdje Gibson planira u septembru početi snimanje nastavka Pasije, studio Cinecittà reagovao je smireno.

“Pažljivo pratimo situaciju jer je SAD važno tržište. U kulturnim industrijama, poput audio-vizuelne, razmjena između zemalja mora biti uzajamna i kružna”, poručila je direktorica Manuela Cacciamani.

Dodala je i da američke produkcije ne dolaze u Italiju samo zbog poreskih olakšica, već i zbog lokacija, klime, kulture i znanja koje drugdje ne mogu pronaći.

Marco Valerio Pugini, producent iz Italije, izjavio je: “Američki studiji i dalje će snimati u inostranstvu kada budu željeli egzotične lokacije. Neće valjda početi snimati Jamesa Bonda u Detroitu.”

Zabrinuti su i Srednji istok i Indija
U Dubaiju, savjetnik za medije Hans Fraikin rekao je da će cijela industrija međunarodnih produkcijskih usluga biti pogođena: “Niko trenutno ne zna kako postupiti.”

Navodi primjer indijske države koja planira gradnju filmskog grada sa studijima, a to je projekt koji zavisi od holivudske produkcije.

“Nisam još razgovarao s njima, ali sigurno su zabrinuti.”

Fraikin smatra da bi posljedice mogle biti negativne i za SAD: “Povećani troškovi produkcije u Americi neće dugoročno značajno povećati broj poslova, vjerovatnije je da će studiji više koristiti vještačku inteligenciju.”

U Španiji, agent prodaje filmova iz Madrida kaže: “Ovo doživljavamo kao još jedan Trampov ispad. Nema jasnog datuma početka, nema pravilnika, još ništa nije konkretno. Ali ako druge zemlje odgovore recipročnim carinama, američki filmovi bi mogli izgubiti tržište.”

Češka: “Američke produkcije obogatile su i nas i njih”
U Češkoj, filmska povjerenica Pavlína Žipková podsjetila je na dugu tradiciju američkih produkcija u Evropi: “Od 1950-ih američki filmovi ovdje obogaćuju obje strane okeana.”

“Trampova izjava postavlja više pitanja nego što daje odgovora”, rekla je Žipková, koja se, poput mnogih u industriji, priprema za filmski festival u Cannesu gdje će se razgovarati i o ovim temama.

“To nas neće usporiti”, zaključila je, prenosi index.hr.

Svijet

TORNADO U AMERICI ODNIO TRI ŽIVOTA! 24.000 potrošača u Sjevernoj Dakoti ostalo bez struje

Tornado koji je prošao kroz ruralni grad u Sjevernoj Dakoti ostavio je iza sebe troje mrtvih, a složen olujni sistem koji je zahvatio dijelove američkog srednjeg zapada izazvao je pustoš u dijelovima te američke savezne države, kao i Minesote i Viskonsina, prenosi AP.
Šerif okruga Kas Džesi Džaner rekao je na konferenciji za novinare da su u tornadu poginuli dva muškarca i žena, na dvije odvojene lokacije u okolini grada Enderlin u Sjevernoj Dakoti.

Zbog nevremena, oko 24.000 potrošača u Sjevernoj Dakoti je ostalo bez struje.

Jaki vjetrovi su zahvatili i lokalna područja Minesote, a prema saopštenju Nacionalne meteorološke službe udari vjetra do 171 kilometara na sat zabilježeni su na regionalnom aerodromu Bemidži u Minesoti.

Gradonačelnik Bemidžija Horhe Prins je u objavi na Facebooku naveo da je u nevremenu srušeno drveće i da je nekoliko kuća teško oštećeno, a da su u toku intervencije zbog srušenih dalekovoda, i zbog nekoliko slučajeva curenja gasovoda.

Uprava za hitne slučajeve okruga Beltrami je saopštila da je šteta na području Bemidžija “velika”, a mnoga preduzeća u toj oblasti objavila su na društvenim mrežama da nemaju struju.

Skoro 34.000 potrošača u Minesoti ostalo je bez struje nakon nevremena.

U isto vrijeme, skoro 59 miliona Amerikanaca je pod upozorenjem o ekstremnoj vrućini, a dijelovi Nebraske, Dakote, Minesote i Ajove mogli bi da se suoče sa temperaturama i višim od 37 stepena Celzijusa.

Centri za hlađenje otvoreni su u gradovima, uključujući Omahu u Nebraski i Mineapolis u Minesoti, zbog upozorenja na ekstremno visoke temperature vazduha, prenosi Euronews.

Nastavi čitati

Svijet

IRAN IMA JOŠ JEDAN NAČIN ZA ODGOVOR AMERICI! U dometu 40.000 američkih vojnika

Osim američkih baza na Bliskom istoku, flota SAD-a koja se nalazi u Perzijskom zaljevu – neposredno uz obalu Irana – mogla bi biti laka meta u slučaju iranskog odgovora, upozorio je Stiven Zuns, direktor Odsjeka za bliskoistočne studije na Univerzitetu u San Francisku.
Američke oružane snage izvele su rano jutros napade na tri iranska nuklearna postrojenja, a predsjednik Donald Tramp poručio je da je operacija bila “izuzetno uspješna” i da su mete “potpuno uništene”.

Udari na iranska postrojenja

Ovim napadima okončana je višesedmična dilema – da li će SAD direktno učestvovati u izraelskom nastojanju da uništi iranski nuklearni kapacitet, navodi “Al Jazeera”.

Dok su Izraelci gađali više nuklearnih lokacija, njihova najveća prepreka bilo je podzemno postrojenje Fordo, zakopano duboko ispod planine. Tu metu, za koju Izrael nije imao adekvatno oružje, pogodile su američke snage i proglasile je “uništenom”. Iranci, međutim, tvrde da je riječ o površinskoj šteti.

Iran je poručio da zadržava pravo da odgovori na napade, pozivajući se na Povelju Ujedinjenih naroda i pravo na legitimnu samoodbranu. Ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je: “Ovi napadi su nečuveni i imaće trajne posljedice.”

Predsjednik Tramp uzvratio je oštrom porukom Iranu: “Bilo kakvu osvetu Irana protiv Sjedinjenih Američkih Država dočekaćemo silom mnogo jačom od one kojoj smo svjedočili večeras.”

Iran ima više opcija

Stiven Zuns smatra da Teheran ima “niz mogućnosti” kako bi odgovorio na američke napade.

“Mogu direktno napasti američke snage. U dometu iranskih projektila, dronova i drugog naoružanja nalazi se i do 40.000 američkih vojnika” rekao je on.

Zuns upozorava da bi potencijalni napadi na američku flotu u Perzijskom zaljevu mogli ozbiljno poremetiti globalnu ekonomiju: “To bi moglo uticati na pomorski promet, cijene nafte i globalnu ekonomsku stabilnost.”

Dodaje i da bi posredničke milicije u Iraku, koje podržava Iran, mogle ciljati američke baze u toj zemlji: “Američke snage su ranjive na više lokacija i iznenadilo bi me ako Iranci ne iskoriste barem neke od tih opcija”, naveo je Zuns, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Svijet

VENS OTVORIO KARTE! “Nismo u ratu s Iranom. Mi smo u ratu s nuklearnim programom Irana”

Potpredsjednik Amerike, Džej Di Vens, poručio je da Sjedinjene Države nisu u ratu s Iranom, već s nuklearnim programom te zemlje, ali nije želio sa stopostotnom sigurnošću potvrditi da su sva nuklearna postrojenja potpuno uništena.
U intervjuu za emisiju “Meet the Press” na NBC-ju, voditeljica Kristen Velker upitala je potpredsjednika da li je SAD sada zvanično u ratu s Iranom, s obzirom na to da je predsjednik Tramp izjavio da su američke snage pogodile tri iranska nuklearna cilja.

Ovaj potez izazvao je bojazan da bi mogao uvlačiti SAD u širi sukob na Bliskom istoku. Nekoliko sati nakon napada, Iran je odgovorio raketnim udarima na Izrael, pri čemu je pričinjena šteta u Tel Avivu.

“Nismo u ratu s Iranom. Mi smo u ratu s nuklearnim programom Irana” rekao je Vens

Na pitanje da li može potvrditi da su iranska postrojenja potpuno uništena, Vens je rekao da ne može govoriti o osjetljivim obavještajnim podacima, ali je istakao: “Vjerujem da smo značajno odgodili sposobnost Irana da razvije nuklearno oružje, i to je bio cilj ovog napada.”

Dodao je:

“Uništili smo iranski nuklearni program. Mislim da smo ga značajno unazadili”, poručio je Vens, prenosi “Avaz”.

Nastavi čitati

Aktuelno