Connect with us

Svijet

TRAMP POTPISAO ZAKON o objavljivanju Epstinovih dosijea

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao je zakon kojim se od Ministarstva pravde traži da u roku od 30 dana objavi dosijee povezane sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, nakon gotovo jednoglasnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu i Senatu ove nedelje.

Tramp je potpisivanje zakona objavio na mreži “Truth Social”, kritikujući istaknute demokrate povezane sa Epstinom.

“Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro da bude otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea”, napisao je on.

Tramp je podržao zakon tokom vikenda, nakon što se nekoliko republikanaca u Predstavničkom domu pridružilo demokratama i primoralo glasanje.

Zakon je u utorak usvojen sa 427 glasova “za” i jednim “protiv”, dok je Senat usvojio meru jednoglasno.

Marija Farmer, koja je optužila Epstina i njegovu saradnicu Gislen Maksvel za seksualno zlostavljanje tokom 1990-ih, rekla je da je potpisivanje zakona “dugo trajalo”.

Ona je navela da je decenijama čekala odgovore o tome kako su federalne vlasti istraživale njene prijave i da su njeni pozivi na transparentnost ignorisani kroz gotovo pet administracija.

Farmer trenutno tuži FBI, tvrdeći da je ignorisao njenu početnu prijavu, i istakla je da zakon ne oslobađa odgovornosti za neuspeh vlasti u proteklih 30 godina.

Ona je dodala da se nada potpunoj transparentnosti, uz uklanjanje samo materijala koji se odnosi na seksualno zlostavljanje dece i identifikacione podatke žrtava.

Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea nalaže državnoj tužiteljki Pem Bondi da objavi sve neklasifikovane zapise, komunikacije i istražne materijale Ministarstva pravde i FBI-ja koji se odnose na Epstina i Maksvel.

Nije poznato koji će novi dokumenti biti objavljeni, ali njih dvoje bili su predmet brojnih federalnih istraga skoro dve decenije, a desetine hiljada strana dosijea već su objavljene poslednjih meseci.

Epstina su 2000-ih istraživale savezne i lokalne vlasti na Floridi, što je završeno sporazumom o priznanju krivice po optužbama za prostituciju, kojim je izbegao federalnu optužnicu.

On je 2019. godine optužen na saveznom sudu u Njujorku za trgovinu maloletnicima u svrhu seksualne eksploatacije, ali je izvršio samoubistvo u pritvoru.

Maksvel je 2020. optužena za trgovinu maloletnicima i osuđena na 20 godina zatvora.

Demokrate su kritikovale Trampa zbog njegovog ranijeg prijateljstva sa Epstinom, dok je Tramp prozivao bivšeg predsednika SAD, Bila Klintona.

Ni Tramp ni Klinton nisu optuženi niti protiv njih postoje optužbe, a obojica negiraju nezakonite radnje.

Usvajanje zakona predvodili su demokratska poslanica Ro Kana i republikanski poslanik Tomas Masi.

Oni su pokrenuli “peticiju za razrešenje” (discharge petition), kojom poslanici mogu da primoraju rukovodstvo da stavi neki zakon na glasanje ukoliko peticiju potpiše većina članova.

Peticiju su podržala četiri republikanca, uključujući Masija i Mardžori Tejlor Grin, nekadašnju Trampovu saveznicu.

Tramp je prošle nedelje povukao podršku Grin, što je, prema spekulacijama, povezano sa slučajem Epstin.

Peticija je nedeljama imala 217 potpisa – jedan manje od potrebnog broja, dok novoizabrana demokratska poslanica Adelita Grihalva nije položila zakletvu.

Demokrate su optužile predsednika Predstavničkog Doma Majka Džonsona za odlaganje zakona, a on je rekao da Predstavnički dom nije zasedao zbog blokade vlade.

Grihalva je prošle nedelje potpisala peticiju, čime je omogućeno glasanje.

Svijet

TRAMP ODRIJEŠIO KESU! Pale istorijske odluke u Vašingtonu, novom predsjedniku Kolumbije stiže čak MILIJARDA DOLARA!

Američki Stejt department saopštio je danas da administracija predsednika Donalda Trampa planira da obezbedi milijardu dolara bezbednosne pomoći vladi novog desničarskog predsednika Kolumbije Abelarda de la Esprijelje.

“Kao kamen temeljac ovog obnovljenog partnerstva, Sjedinjene Američke Države, u saradnji sa Kongresom, nameravaju da objave milijardu dolara pomoći kao deo paketa bezbednosnih mera za podršku administraciji predsednika De la Esprijelje u ostvarivanju naših zajedničkih ciljeva”, navedeno je u saopštenju Stejt departmenta, preneo je Rojters.

Novi kolumbijski predsednik, koji je obećao da će se obračunati sa kriminalom i podstaći ekonomski oporavak, položio je juče zakletvu. Tramp ga je podržao tokom predizborne kampanje.

Stejt department je saopštio da je Trampova administracija pozdravila Kolumbiju kao novu članicu “Štita Amerike”, vojnog saveza desničarskih lidera koji je Tramp formirao sa ciljem borbe protiv trgovine drogom.

Tramp je preduzeo niz mera za povećanje američkog prisustva i uticaja u Latinskoj Americi, preneo je Rojters.

Naredio je hapšenje svrgnutog venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a američka vojska je izvela više napada na brodove na Karibima, u kojima su poginule desetine ljudi.

Zagovornici ljudskih prava u SAD i širom sveta ocenili su te akcije kao nezakonite i imperijalističke, navodeći da predstavljaju vansudska ubistva.

Tramp ih, međutim, opisuje kao deo napora za suzbijanje trgovine drogom i ilegalne imigracije.Tramp je tokom svog mandata bio u sukobu sa bivšim kolumbijskim predsednikom Gustavom Petrom, nekadašnjim pobunjenikom i prvim levičarskim predsednikom Kolumbije, zbog niza pitanja.

Petro je optužio Trampa da je “saučesnik u genocidu” zbog napada Izraela, američkog saveznika, na Gazu i pozvao je na “krivični postupak” zbog američkih napada na brodove u karipskim vodama. Takođe je kritikovao Trampovu podršku De la Esprijelji tokom predsedničkih izbora.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

PAO JEDAN OD NAJOPASNIJIH KARTELA NA MEDITERANU! Španska policija razbila mrežu KRIMINALA

Španska policija saopštila je da je razbila jednu od najvećih mreža za krijumčarenje ljudi koje su djelovale na Mediteranu, a za koju se vjeruje da je u zemlju prebacila više od 2.000 migranata.

“Civilna garda i policija uspješno su razbile jednu od najsloženijih, najaktivnijih i najopasnijih međunarodnih kriminalnih mreža do sada otkrivenih na Mediteranu”, navodi se u saopštenju Civilne garde.

Prema saopštenju, kriminalna mreža koristila je brze čamce za prevoz sintetičkih droga iz Španije u Alžir, odakle su distribuisane širom Sjeverne Afrike, gdje je potražnja za narkoticima poput MDMA velika. Na povratku su istim plovilima krijumčarili migrante do jugoistočne obale Španije i ostrva Ibica.

Policija vjeruje da je ova grupa, koja je posjedovala veliki arsenal naoružanja kako bi zaštitila svoja plovila, izvela najmanje 64 operacije krijumčarenja i ostvarila profit od preko 24 miliona evra.

Operacija je sprovedena u trenutku kada su migracije i trgovina ljudima ponovo došli u žižu javnosti u Španiji i širom Evrope, nakon što je tokom masovnog upada migranata u špansku enklavu Seutu prošle sedmice u grad ušlo 72.000 ljudi.

Nastavi čitati

Svijet

KRAJ ZA „PORODILJSKI TURIZAM“ U SAD? Donald Tramp zadao novi udarac strancima koji dolaze u Ameriku samo da bi im djeca dobila pasoš!

Američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) ponovo pokušava da ograniči državljanstvo po rođenju u Sjedinjenim Američkim Državama, nešto više od mjesec dana nakon što je Vrhovni sud odbacio njegov prethodni, znatno širi pokušaj.

Tramp je potpisao dvije nove izvršne uredbe kojima njegova administracija cilja određene kategorije stranaca i takozvani “turizam radi porođaja”, odnosno dolazak u SAD prvenstveno kako bi dijete rođenjem na američkom tlu steklo državljanstvo.

Nove mjere su uže od Trampove prethodne uredbe, kojom je pokušao da uskrati automatsko državljanstvo djeci rođenoj u SAD čiji roditelji ilegalno ili privremeno borave u zemlji. Vrhovni sud je 30. juna odbacio tu uredbu i potvrdio da djeca rođena u SAD roditeljima koji ilegalno ili privremeno borave u zemlji imaju državljanstvo po rođenju. Odluka je donesena rezultatom 6:3, pri čemu je pet sudija zaključilo da to pravo garantuje 14. amandman, dok je sudija Bret Kavano (Brett Kavanaugh) do istog ishoda došao na osnovu saveznog zakona.

Tramp: “Veoma nesrećna odluka”

Tramp nije krio nezadovoljstvo odlukom najvišeg američkog suda.

“Imali smo veoma nesrećnu odluku Vrhovnog suda u vezi sa državljanstvom po rođenju”, rekao je Tramp novinarima u Ovalnoj kancelariji.

Novim potezima Bijela kuća pokušava da djeluje unutar znatno užeg pravnog prostora koji je ostao nakon odluke Vrhovnog suda.

Jedna uredba usmjerena je na posebne kategorije stranaca i pokušava da proširi primjenu postojećih izuzetaka od državljanstva po rođenju. Druga je usmjerena na takozvani “turizam radi porođaja”.

Na meti “turizam radi porođaja”
Posebnu pažnju privukla je uredba kojom Trampova administracija želi da pooštri borbu protiv prakse u kojoj strankinje dolaze u SAD prvenstveno radi porođaja kako bi njihovo dijete dobilo američko državljanstvo.

Zamjenik šefa kabineta Bijele kuće Stiven Miler (Stephen Miller), jedan od glavnih kreatora Trampove imigracione politike, predstavio je novu uredbu kao zabranu “turizma radi porođaja”.

Međutim, takva praksa već je ograničena američkim viznim pravilima. Američki propisi omogućavaju odbijanje turističke vize kada konzularni službenik utvrdi da je primarna svrha putovanja porođaj u SAD radi sticanja američkog državljanstva za dijete.

Zbog toga ostaje pitanje koliko će nova uredba u praksi proširiti postojeće mehanizme. Prema izvještaju Axios-a, administracija takođe želi da pojača borbu protiv komercijalne industrije koja organizuje ovakva putovanja.

Vrhovni sud već povukao jasnu granicu

Najveća prepreka Trampovoj politici ostaje odluka Vrhovnog suda od 30. juna.

U predmetu “Trump v. Barbara”, sud je razmatrao da li Ustav garantuje državljanstvo djeci rođenoj u SAD čiji roditelji ilegalno ili privremeno borave u zemlji.

Klauzula o državljanstvu iz 14. amandmana propisuje da su osobe rođene ili naturalizovane u SAD i pod njihovom jurisdikcijom državljani Sjedinjenih Američkih Država i savezne države u kojoj žive.

Većina sudija zaključila je da djeca rođena u SAD roditeljima koji ilegalno ili privremeno borave u zemlji jesu pod američkom jurisdikcijom i stiču državljanstvo rođenjem.

Roberts: “Pravo da imate prava”

Predsjednik Vrhovnog suda Džon Roberts (John Roberts) u odluci je snažno branio istorijsko značenje državljanstva po rođenju.

“Državljanstvo je tada, kao i sada, bilo pravo da imate prava”, napisao je Roberts.

Većina je zaključila da su tvorci 14. amandmana to obećanje proširili na osobe rođene na američkom tlu i da sud tu garanciju mora da sačuva.

Odluka je predstavljala veliki poraz za Trampovu administraciju, jer je prethodna uredba predviđala da djeca rođena u SAD ne dobijaju automatski državljanstvo ako su njihovi roditelji u zemlji ilegalno ili samo privremeno, uključujući određene nosioce privremenih viza.

Postoje samo veoma uski izuzeci

Pravo na državljanstvo po rođenju nije apsolutno, ali su izuzeci veoma ograničeni.

Američka pravna tradicija dugo priznaje, između ostalog, izuzetke povezane sa djecom stranih diplomata, a sudska praksa poznaje i istorijski izuzetak koji se odnosi na djecu neprijateljskih snaga tokom neprijateljske okupacije.

Upravo na postojeće izuzetke Trampova administracija pokušava da se osloni novim, znatno užim pristupom. Jedna od uredbi odnosi se, između ostalog, na određene osobe koje administracija svrstava u kategoriju “neprijateljskih stranaca”, kao i na druge specifične kategorije, prenosi CNN.

Konzervativne sudije bile podijeljene

Iako je Tramp izgubio slučaj rezultatom 6:3, odluka je pokazala ozbiljne razlike među konzervativnim sudijama Vrhovnog suda.

Sudije Klarens Tomas (Clarence Thomas), Semjuel Alito (Samuel Alito) i Nil Gorsuč (Neil Gorsuch) nisu se složile sa većinom. Tomas i Gorsuč posebno su osporavali tumačenje prema kojem 14. amandman tako široko štiti državljanstvo djece stranaca rođene u SAD.

Kavano je, s druge strane, glasao da Trampova uredba ne može opstati, ali je svoj zaključak zasnovao na saveznom zakonu, a ne na istom ustavnom obrazloženju kao petočlana većina.

Nova pravna bitka na pomolu

Nove uredbe su pažljivije ograničene od Trampovog prethodnog pokušaja, ali to ne znači da će izbjeći sudske sporove.

Administracija sada pokušava da se kreće unutar uskih izuzetaka koje američko pravo već priznaje i da istovremeno pooštri mjere protiv “turizma radi porođaja”.

Axios navodi da se očekuju novi pravni izazovi, dok će ključno pitanje biti da li Trampove uredbe samo sprovode postojeća ograničenja ili pokušavaju da ih prošire mimo granica koje je Vrhovni sud upravo postavio.

Nastavi čitati

Aktuelno