Dok u Evropi pojedinci čija se imena pojavljuju u Epstinovim dokumentima snose posljedice, u SAD uglavnom ostaju na funkcijama.

Ključne činjenice:
Džefri Epstin osuđen zbog navođenja mladih žena na prostituciju
Brojni uticajni Amerikanci družili se s njim i nakon presude, neki zlostavljali žene
Tramp u predsjedničkoj kampanji obećao da će objaviti dosjee
Trampova vlada opstruiše objavu, iako je Kongres naredio da se sve objavi
Evropski političari, zvaničnici i članovi kraljevskih porodica gube titule i položaje, a policije pokreću istrage na osnovu novih dokumenata. U SAD, iako se u spisima spominju i Donald Tramp, predsjednik Amerike, njegov ministar trgovine Havard Lutnik, kao i bivši predsjednik Bil Klinton, zasad nema ozbiljnih političkih posljedica.

Stav stručnjaka o razlikama sistema
Profesor Ričard Pejnter smatra da u Evropi takve veze izazivaju javno poniženje, dok u SAD snažna povezanost novca i politike štiti elitu. Bijela kuća i Ministarstvo trgovine nisu komentarisali slučaj, piše NPR.

Pejnter ističe da su lideri u parlamentarnim sistemima pod većim pritiskom javnosti nego američki predsjednik, koji je dodatno zaštićen činjenicom da se ne može ponovo kandidovati.

Reakcije u Velikoj Britaniji i Norveškoj
U Velikoj Britaniji princ Andrju ostao je bez titula zbog ranijih optužbi, a sada se suočava s novom istragom. Ambasador Britanije u Americi Peter Mandelson izgubio je funkcije i pod istragom je zbog navodnih finansijskih veza s Epstinom. Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Kir Starmer javno se izvinio žrtvama.

U Evropi su posljedice šire: u Francuskoj je ostavku dao Žak Lang, u Norveškoj je bivši premijer Thorbjorn Jagland optužen za tešku korupciju, a ambasadorica Mona Jul podnijela je ostavku. Afera je zahvatila i norvešku princezu Mete-Marit, koja se javno izvinila.

Selektivno objavljivanje dokumenata
Lutnik je priznao da je 2012. posjetio Epstinovo privatno ostrvo. Pejnter je kritikovao selektivno objavljivanje dokumenata od strane tužiteljice Pam Bondi.

Ipak, nekoliko Amerikanaca se povuklo s funkcija, uključujući Lerija Samersa, Breda Karpa i Katrin Rumler.
Nezavisne

Rusija je spremna da osigura da neće biti vazdušnih udara na dan izbora u Ukrajini, ako Kijev napokon odluči da ih održi, izjavio je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Mihail Galuzin u intervjuu za TASS.

“Naravno, izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina ostaju aktuelne. Ali, kao što sam napomenuo, još nema razgovora o organizovanju stvarnog glasanja u Ukrajini”, rekao je Galuzin.

On je skrenuo pažnju na iskustvo Rusije, kada su martu 2024. godine održani predsjednički izbori. Biračka mjesta su – čak i uz vojne operacije – otvorena u neposrednoj blizini zone borbenih dejstava.

“Kijev je pokušao na sve moguće načine da poremeti izborni proces u regionima pogođenim borbenim dejstvima, ne ustručavajući se od pribegavanja terorističkim metodama i sabotaži. Međutim, pokazalo se da nije uspio da postigne svoj cilj”, podsjetio je on.

Galuzin je naglasio da Rusija “neće da se spusti na nivo prakse Kijeva” i da će dozvoliti narodu Ukrajine da u potpunosti ostvari svoja ustavno zagarantovana izborna prava i samostalno odredi budući razvoj svoje zemlje.

“Razumije se, ako kijevski režim konačno odluči da napravi ovaj demokratski korak”, dodao je zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova.

Ranije je ruski predsjednik Vladimir Putin istakao da je Moskva spremna da razmotri obustavljanje vazdušnih udara duboko u Ukrajini na dan izbora i napomenuo da 5-10 miliona Ukrajinaca koji žive u Rusiji treba da imaju pravo glasa.

Rusija zaoštrila stav nakon napada na Putinovu rezidenciju
Moskva je zaista pooštrila svoju pregovaračku poziciju nakon napada Kijeva na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina 29. decembra 2025. godine, i taj stav je saopšten pregovaračima u Abu Dabiju, rekao je Galuzin.

“Što se tiče promjena u našoj pregovaračkoj poziciji, mogu samo da potvrdim da su se dogodile. Ne bih želio javno da ulazim u detalje, ali ću jednostavno napomenuti da je naša pooštrena pozicija saopštena učesnicima radne grupe Rusija-SAD-Ukrajina za pitanja bezbjednosti održane u Abu Dabiju 4. i 5. februara”, istakao je ruski zvaničnik.

Kako je istakao, napad je odbijen, a mnoge zemlje su ga osudile.

“Naši partneri su još jednom iz prve ruke videli terorističku prirodu hunte Zelenskog. Svi su vidjeli snimak u Moskvi kako naša vojska predaje Amerikancima kontrolora leta sa jedne od oborenih ukrajinskih bespilotnih letelica usmjerenih ka rezidenciji ruskog predsjednika”, dodao je.

Prema njegovim riječima, čak i oni koji sponzorišu kijevski režim donijeli su odgovarajuće zaključke i procene.

“Naš odgovor, kao što znate, nije dugo čekao – vojni objekti u zapadnoj Ukrajini pretrpjeli su ozbiljnu štetu”, podsjetio je zamjenik ministra.

Šta se desilo sa pregovorima u Istanbulu
Kijev nije odgovorio na ruski predlog o uspostavljanju bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre, izjavio je Galuzin.

“Kijev je ostavio bez odgovora naše prijedloge za poboljšanje efikasnosti pregovaračkog procesa stvaranjem bilateralnog centra za praćenje i kontrolu prekida vatre i radnih grupa za rješavanje vojnih, političkih i humanitarnih pitanja. Takođe nije bilo jasnog odgovora na našu spremnost da podignemo nivo šefova delegacija”, rekao je on.

“Kao što se sjećate, tamo su 2025. godine održane tri runde konsultacija: u maju, junu i julu. U međuvremenu, prošlog novembra, ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova javno je objavilo jednostrani prekid istanbulskih pregovora, navodno zbog nedostatka ‘opipljivog napretka’. To djeluje, u najmanju ruku, čudno”, zaključio je zamjenik ministra.

Prema njegovim riječima, ideja o uvođenju spoljne uprave Ukrajinom pod pokroviteljstvom UN nakon završetka Specijalne vojne operacije jedna je od mogućih opcija za rješavanje sukoba.

“U martu 2025. godine, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je, u slučaju Ukrajine, uspostavljanje spoljne administracije pod pokroviteljstvom UN jedna od mogućih opcija. Slični presedani su se dogodili u okviru mirovnih aktivnosti svjetske organizacije. Generalno, Rusija je spremna da razgovara sa Sjedinjenim Državama, evropskim i drugim zemljama o mogućnosti uvođenja privremene spoljne administracije u Kijevu”, istakao je Galuzin.

Zamjenik ministra spoljnih poslova smatra da će takav korak “omogućiti demokratske izbore u Ukrajini i uspostavljanje održive vlade sa kojom se može potpisati punopravni mirovni sporazum i legitimni dokumenti o budućoj međudržavnoj saradnji”, prenosi “RT Balkan”.

Američke oružane snage pripremaju se za mogućnost produženih vojnih operacija protiv Irana ukoliko američki predsjednik Donald Tramp naredi napad. Izjavila su ovo dvojica američkih zvaničnika, ukazujući da bi sukob mogao da bude znatno ozbiljniji nego prethodni incidenti između dvije zemlje.

Zvaničnici, koji su govorili za Rojters pod uslovom da ne budu imenovani, naveli su da ovakvo planiranje povećava uloge u diplomatiji između SAD i Irana.

Američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner razgovaraće sa predstavnicima Irana u utorak u Ženevi, uz posredovanje predstavnika Omana.

Američki državni sekretar Marko Rubio upozorio je danas da iako Tramp preferira dogovor sa Teheranom, “to je veoma teško ostvariti”. U međuvremenu, Tramp je rasporedio dodatne vojne snage u region, izazivajući zabrinutost zbog mogućih vojnih akcija. Zvaničnici su juče rekli da Pentagonom šalje dodatni nosač aviona na Bliski istok, uz pojačanje od više hiljada vojnika, borbenih aviona, razarača na vođene projektile i druge snage sposobne za napade i odbranu.

Tramp je juče u bazi u Sjevernoj Karolini otvoreno spomenuo mogućnost promjene režima u Iranu, navodeći da “izgleda da bi to bilo najbolje što bi se moglo dogoditi”.

On nije otkrio ko bi preuzeo Iran, ali je rekao da “postoje ljudi”. – Već 47 godina pričaju i pričaju i pričaju – rekao je Tramp.

Iako je ranije izrazio skepsu prema slanju kopnenih trupa u Iran, naglašavajući da su “posljednje što želite kopnene snage”, američke snage u regionu zasad sugerišu da bi napadi bili prvenstveno iz vazduha i sa mora, navodi agencija. U prethodnom slučaju u Venecueli, Tramp je pokazao spremnost da koristi i specijalne operacije za hapšenje predsjednika te zemlje, Nikolasa Madura.

Na pitanje o pripremama za eventualnu dugotrajnu vojnu operaciju, portparolka Bijele kuće Ana Keli rekla je da američki predsjednik ima sve opcije na stolu u vezi sa Iranom.

Sluša različite perspektive, ali donosi konačnu odluku na osnovu onoga što je najbolje za našu zemlju i nacionalnu bezbjednost – kazala je ona.

SAD su prošle godine već poslale dva nosača aviona u region prilikom napada na iranske nuklearne objekte.

Međutim, operacija “Ponoćni čekić” u junu bila je praktično jednokratni napad SAD, kada su stealt bombarderi iz SAD izveli napad na iranske nuklearne objekte, navodi agencija.

Iran je izveo vrlo ograničen napad na američku bazu u Kataru kao odgovor na napad. Zvaničnici upozoravaju da je sadašnje planiranje složenije.

U produženoj kampanji, američke snage mogle bi da gađaju državne i bezbjednosne objekte Irana, ne samo nuklearnu infrastrukturu, rekli su zvaničnici, ne iznoseći detalje.

Stručnjaci upozoravaju da bi rizik po američke snage bio znatno veći zbog iranskog arsenala raketa, a napadi Irana koji bi uslijedili povećavaju rizik od regionalnog sukoba.

Američki zvaničnici očekuju da Iran uzvrati, što bi moglo dovesti do serije uzajamnih napada i odmazdi tokom dužeg perioda.

Tramp je više puta prijetio bombardovanjem Irana zbog nuklearnog programa, balističkih raketa i suzbijanja unutrašnjeg neslaganja.

Iranska Revolucionarna garda je upozorila da bi u slučaju napada na iransku teritoriju mogla da uzvrati na bilo koju američku vojnu bazu.

SAD imaju baze širom Bliskog istoka, uključujući Jordan, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku.

Iran je saopštio da je spreman da razgovara o ograničenju svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, ali je isključio povezivanje ovog pitanja sa raketama.