Guverner Teksasa Greg Abot, republikanac, u ponedjeljak je naredio hapšenje demokratskih poslanika koji su pobjegli iz države kako bi blokirali glasanje o novim granicama kongresnih okruga, što je dodatno pogoršalo politički sukob.

Naredio je hapšenje i povratak demokrata.

Abot je rekao da je naredio Odjeljenju za javnu bezbjednost Teksasa da uhapsi i vrati nestale poslanike u Kapitol u Ostinu. “Naložio sam Odjeljenju za javnu bezbjednost Teksasa da uhapsi i vrati sve demokrate koji su nestali iz Predstavničkog doma u Kapitol. Ova naredba će ostati na snazi dok ne budu pronađrne sve nestale demokrate“, napisao je u objavi na Sju.

Spor između republikanaca i demokrata u zakonodavnom teksaškom tijelu, koji bi mogao imati posljedice širom zemlje, kulminirao je ranije.

Sjednica u Ostinu je otvorena bez većine demokratskih poslanika, koji su napustili državu dan ranije u pokušaju da blokiraju glasanje o novim granicama kongresnih okruga za Predstavnički dom SAD 2026. godine.

Sporni izborni inženjering

Republikanci pod predsjednikom SAD Donaldom Trampom se nadaju da će iskoristiti dodatna mjesta iz Teksasa kako bi proširili svoju tijesnu većinu u nacionalnom zakonodavnom tijelu na srednjoročnim izborima u novembru 2026. godine.

Kao odgovor, demokrate su pobjegle u države Ilinois i Njujork, koje su pod kontrolom demokrata, kako bi spriječile kvorum potreban za glasanje, koje je, kako je predsjednik Predstavničkog doma, republikanac Dastin Barouz, priznao na otvaranju sjednice, bilo uspješno. Iako rijetko, ovo se dešavalo i ranije tokom posebno kontroverznih zakonodavnih bitaka.

Demokrate tvrde da predložena mapa predstavlja stranačku manipulaciju izbornim okruzima, odnosno manipulaciju granicama okruga kako bi se oslabila glasačka moć suprotstavljene stranke.

Iako su obje glavne stranke koristile ovu taktiku, države predvođene republikancima su privukle više pažnje posljednjih godina, posebno zato što je uobičajeno da se granice izbornih okruga mijenjaju svakih 10 godina prema popisu stanovništva, a ne usred izbornog procesa, prenosi Indeks.

U Japanu je danas izmjerena rekordno visoka temperatura od 41,6 stepeni Celzijusa, prenosi Kjodo.

Ovako visoka temperatura vazduha zabilježena je u gradu Isesaki, u prefekturi Gunma na istoku zemlje, prenosi agencija.

Prethodni rekord od 41,2 stepena Celzijusa postavljen je prošle sedmice u gradu Tamba, prenosi Srna.

Kartel i njegovi ljudi su u pokretu. Danas njegova artiljerija pokriva dio zaporoškog fronta u Ukrajini, a svoje topove kontroliše iz kuće udaljene 8 kilometara od linije kontakta. Njegov tim iz 128. brdske jurišne brigade nadgleda ratom izranjavane oranice pomoću izviđačkih dronova, a Kartel naređuje napade kada uoče metu. Do januara su bili smješteni bliže liniji fronta, ali ih je neprijateljska artiljerija natjerala da se povuku dublje u ukrajinsku teritoriju. Sada, kada je zasićenost dronovima povećala zonu smrti, “idemo pod zemlju”, kaže Kartel. Njihovo sklonište biće spremno sredinom avgusta, piše Economist.

Na istoku Ukrajine i u sjeveroistočnom regionu Sumi, borbe su žestoke. Svakodnevno se vode bitke duž zaporoškog fronta, ali vojnici ne primjećuju znake priprema za neku novu veliku rusku ofanzivu. Za razliku od ranijih perioda, ukrajinski vojnici sada se ne žale na nedostatak artiljerijskih granata. Međutim, priroda rata se mijenja i ukrajinske snage se na to pripremaju. Produbljivanje zone smrti — teritorije do 15 kilometara s obje strane linije fronta u kojoj dronovi čine kretanje izuzetno opasnim — sve više otežava vojne operacije. Tokom naredne godine, pojačano korišćenje dronova srednjeg dometa dodaće još jedan sloj ovoj zoni. To će ugroziti logistiku, artiljeriju i vojne koncentracije udaljene i više od 60 kilometara od fronta. Dronovi srednjeg dometa popuniće prazninu između onih dugog dometa, kakve Ukrajina koristi za duboke udare, a Rusija za bombardovanje ukrajinskih gradova, i kratkodometnih, koji se koriste na samom frontu.

Put od Zaporožja do Orihiva vodi kroz selo Komišuvaha. Poljoprivrednici su zauzeti žetvom i ima dosta i vojnog i civilnog saobraćaja, iako su ruske trupe svega 18 kilometara južno. Mještani i vojnici stacionirani ovdje toliko su se navikli na zvuk daleke artiljerije da ga gotovo više i ne primjećuju. Stubovi dima mogu dolaziti s pogođenih položaja, ali i od paljenja strništa. Za sada je put relativno bezbjedan.

Biti uočen unutar 2 kilometra od linije fronta praktično je isto što i potpisati smrtnu presudu. Rizik se smanjuje s udaljenošću: mali kamikaza dronovi imaju ograničeno vrijeme leta, i što dalje lete, veće su šanse da budu oboreni ili ometeni. Borbe na centralnom dijelu zaporoškog fronta postale su sporadične. To nije slučaj na oba kraja tog fronta. Ruske snage su u posljednjim danima napredovale kod Kamjanskog na zapadu. Na istoku pokušavaju da opkole Huljajpole, važno logističko čvorište. Ruslan Mikula, suosnivač “Deep Statea”, ukrajinske online mape koja prati pomjeranja linije fronta, kaže da je ruski cilj da se pomjere ka sjeveru i zauzmu teritoriju do rijeke Konke. Ona, kao pritoka Dnjepra, kod Komišuvahe protiče uz glavni put. Rusi za sada nemaju dovoljno ljudstva za takav prodor, kaže on. Mnogi njihovi vojnici koji su ranije ovdje ratovali premješteni su u Sumi.

Duž linije fronta, ukrajinski vojnici kažu da se male grupe loše obučenih i loše opremljenih ruskih vojnika šalju na gotovo samoubilačke misije kako bi pokušali da zauzmu položaje. Pravilno obučeni vojnici ih slijede samo ako uspiju. Ukrajinski vojnici se već dugo pitaju zašto se toliki broj Rusa pokorava takvim naredbama, iako su im šanse za preživljavanje minimalne. Ali Vladislav Pinčuk, komandant artiljerijske jedinice 241. brigade, kaže da je posljednjih sedmica primijetio sve veće oklijevanje. “Nemaju dovoljno ljudi ovdje, a oni koje imaju — nemaju motivaciju.” Presretnuti razgovori pokazuju da vojnici ne odbijaju otvoreno naredbe koje smatraju samoubilačkim, već odugovlače i smišljaju izgovore da ih izbjegnu.

Na jednoj njivi pod pšenicom, vojnik iz dron jedinice Tajfun, sa pozivnim znakom Tofu, došao je da posmatra testiranje četiri drona srednjeg dometa — Šerš. Imaju raspon krila od 3,5 metra i mogu nositi 8 kilograma eksploziva. “Ovo su za velike, veoma važne mete”, kaže Tofu. Jedan takav udar može zaustaviti voz, a kamoli tenk, dodaje. Trenutno se najviše koriste za uništavanje ruske artiljerije. Mete za ove dronove obično su udaljene 50–60 kilometara, ali mogu letjeti i dalje. To znači da se posada može nalaziti duboko unutar bezbjedne ukrajinske teritorije, a ne blizu fronta.

Šerš leti visoko kako bi izbjegao elektronsko ratovanje. Strmoglavo pada na metu, umjesto da se postepeno spušta, a uređaj za zaključavanje mete onemogućava njegovo ometanje pri udaru. Ali, Rusi imaju pandan, kaže Tofu: dron Molnija. On leti veoma nisko, a iako su mu kvalitet i preciznost slabiji od Šerša, Rusi ih imaju više. Za razliku od jeftinih kratkodometnih kamikaza dronova, Šerš košta oko 7.000 eura (8.000 dolara), sedam puta više nego Molnija. Obje strane utrkuju se u razvoju sofisticiranih vještačko-inteligentnih sistema za navođenje srednjedometnih dronova. Tokom naredne godine, oni bi mogli ponovo preoblikovati bojno polje.