Connect with us

Svijet

TRAMPOV ČOVJEK: Arapske zemlje bi trebale dati teritoriju za palestinsku državu

Američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi izazvao je kontroverze izjavom da bi muslimanske zemlje trebale razmisliti o davanju dijela svojih teritorija za osnivanje buduće palestinske države te da bi Izrael trebao preuzeti tu teritoriju.

U razgovoru za BBC, Hakabi je rekao: “Muslimanske zemlje imaju 644 puta više zemlje nego što je kontroliše Izrael. Pa možda bi neko, ako zaista postoji tolika želja za palestinskom državom, mogao reći: ‘Mi bismo je voljeli ugostiti’.”

Hakabi, kojeg je na mjesto ambasadora imenovao aktualni predsjednik Donald Tramp, ujedno je oštro kritikovao saveznike SAD-a poput Ujedinjenog Kraljevstva i Australije zbog uvođenja sankcija dvojici krajnje desnih izraelskih ministara – Itamaru Ben-Gviru i Bezalelu Smotrihu – zbog opetovanog podsticanja nasilja nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.

U intervjuu je nazvao rješenje o dvije države – koje predviđa nezavisnu palestinsku državu na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, s istočnim Jerusalimom kao glavnim gradom – “aspiracijskim ciljem”. Dodao je da SAD više ne teži ostvarenju palestinske državnosti, što je potvrdio i u zasebnom razgovoru za “Bloomberg”.

Portparolka američkog Stejt Departmenta Tami Brus kasnije je rekla da “ambasador govori u svoje ime” te da predsjednik SAD-a određuje službenu politiku prema Bliskom istoku. Ove izjave dolaze uoči konferencije u Njujorku koju ovog mjeseca organizuju Francuska i Saudijska Arabija, a cilj joj je utvrditi plan za buduću palestinsku državu. Hakabi je tu inicijativu nazvao “neprimjerenom” i “loše tempiranom”, utvrdivši da je “potpuno pogrešno da evropske države nešto pokušavaju nametnuti usred rata”, jer bi to, kako tvrdi, učinilo Izrael “manje sigurnim”.

“Zašto bi buduća palestinska država morala biti baš na istom komadu zemlje koji trenutno kontroliše Izrael?” upitao je Hakabi tokom gostovanja u BBC-jevoj emisiji Newshour. “Mislim da je to pitanje koje bi se trebalo postaviti svima koji zagovaraju rješenje s dvije države.”

Upitan znači li to da SAD smatra da palestinska država ne može biti na Zapadnoj obali, Hakabi je odgovorio: “Ne bih rekao da je to nemoguće, ali rekao bih da bi se kultura morala promijeniti. Trenutno je u toj kulturi prihvatljivo ciljati i ubijati Židove, a za to se dobijaju nagrade. To mora prestati.”

Izrael službeno odbacuje rješenje s dvije države, navodeći da se konačni status mora definisati pregovorima s Palestincima i da državnost ne smije biti unaprijed zadana.

Hakabi je poznat po podršci konceptu “velikog Izraela”, koji uključuje trajnu izraelsku kontrolu nad okupiranim palestinskim teritorijima. U svojim istupima često koristi biblijski naziv “Judeja i Samarija” za Zapadnu obalu – formulaciju koju najčešće koristi izraelska krajnja desnica. Neki od ministara iz vladajuće izraelske koalicije takođe zastupaju ideju da Palestince treba protjerati iz Zapadne obale i Gaze, a buduća palestinska država, po njima, mogla bi biti smještena u drugim arapskim ili muslimanskim zemljama. Takve bi politike, upozoravaju brojne organizacije za ljudska prava i evropske vlade, predstavljale kršenje međunarodnog prava.

Hakabi se osvrnuo i na nedavne sankcije protiv izraelskih ministara Ben-Gvira i Smotriha, koje su zajednički uvele Velika Britanija, Norveška, Australija, Kanada i Novi Zeland. Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami optužio ih je za podsticanje ekstremističkog nasilja i ozbiljna kršenja palestinskih ljudskih prava. Sankcije uključuju zabranu ulaska u UK i zamrzavanje imovine.

Izrael je izrazio oštro nezadovoljstvo zbog ove odluke, a Hakabi ju je nazvao “šokantnom”.

“Još uvijek nisam čuo valjan razlog zašto su te dvije izabrane osobe sankcionisane od strane zemalja koje bi trebale poštovati suverenitet Izraela i činjenicu da ti ljudi nisu počinili nikakvo kazneno djelo”, rekao je Hakabi.

Rat u Gazi započeo je nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023., u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi, a 251 osoba je oteta. Još 56 talaca nalazi se u Gazi, od kojih se vjeruje da je najmanje 20 i dalje živo.

Od tada je, prema podacima ministarstva zdravstva pod upravom Hamasa, ubijeno najmanje 54.927 Palestinaca. UN procjenjuje da su više od četvrtine žrtava djeca, prenosi “Index”.

Related Topics:

Svijet

TOP DRŽAVE ZA RAD NA DALJINU: Holandija, Španija i Norveška nude najbolji život za nomade

Novi globalni izvještaj otkriva koje zemlje nude najbolje uslove za digitalne nomade.

Brzi internet i normalizacija rada na daljinu, posebno nakon pandemije, doveli su do eksplozije broja ljudi koji odlučuju da rade iz inostranstva, tražeći novu kulturu i bolji kvalitet života. Samo od 2020. godine, vlade širom svijeta pokrenule su čak 91 odsto današnjih programa viza za digitalne nomade, želeći da privuku visokoobrazovane i mobilne radnike.

Danas više od 64 zemlje nudi posebne vize za digitalne nomade. Razlike su velike, od trajanja boravka, poreza, do mogućnosti trajnog naseljavanja, ali zajednički cilj je isti: privući ljude koji troše, rade i donose znanje.

Evropa je magnet za nomade
Kada je riječ o kvalitetu života, Evropa dominira. Čak osam od deset najboljih zemalja za nomade nalazi se upravo ovdje. Holandija, Norveška i Island zauzimaju prva tri mjesta, dok se u top 10 nalaze i Njemačka, Estonija, Španija, Hrvatska i Češka. Ove zemlje nude stabilnu infrastrukturu, bezbjednost, dobru zdravstvenu zaštitu i bogat kulturni život – ključne faktore za ljude koji žele da ostanu duže.

Po tehnološkoj infrastrukturi Evropa takođe ne zaostaje, Francuska je prva na svijetu, a visoko su i Španija, Holandija i Rumunija. Kada je riječ o poreskim olakšicama za digitalne radnike, prednjače egzotične destinacije poput UAE i Kariba, ali Evropa ima prednost u stabilnosti i jasnoći pravila.

Ono što ostaje izazov za mnoge zemlje jesu poreska pravila.

Prema istraživanju, 20 odsto zemalja nudi digitalnim nomadima potpuni poreski raj, dok više od polovine primjenjuje stroge globalne poreske režime. U nekim državama, poput Španije ili Portugala, postoje posebni režimi olakšica, a sve je više primjera da digitalne nomadske vize postaju korak ka stalnom boravku ili čak državljanstvu.

Top lista zemalja sa najboljim vizama

Prema novom indeksu Global Citizen Solutions, najbolje zemlje za digitalne nomade su:

Španija
Holandija
Urugvaj
Kanada
Češka
Portugal
Francuska
Ujedinjeni Arapski Emirati
Njemačka
Malta

Nastavi čitati

Svijet

NAJVEĆA TUŽBA U ISTORIJI MEDIJA? Tramp traži 15 milijardi dolara od Njujork tajmsa

Donald Tramp je najavio tužbu od čak 15 milijardi dolara protiv “Njujork tajmsa”, optužujući list za klevetu i lažno prikazivanje, samo nekoliko dana nakon tekstova o njegovim navodnim vezama sa ozloglašenim finansijerom Džefrijem Epstajnom.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u ponedjeljak da će podneti tužbu od 15 milijardi dolara protiv lista “Njujork tajms” zbog klevete i lažnog prikazivanja – samo nekoliko dana nakon što su novine objavile članke o njegovim vezama sa osramoćenim finansijerom Džefrijem Epstinom, javlja Rojters.

Ova izjava je uslijedila nakon što je Tramp prošle nedjelje zaprijetio da će tužiti Njujork tajms zbog izvještavanja o seksualno sugestivnoj poruci i crtežu koji je Epstajn navodno dobio.

“Danas imam veliku čast da podnesem tužbu za klevetu i lažno prikazivanja protiv Njujork tajmsa u vrednosti od 15 milijardi dolara”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Tramp je optužio list da laže o njemu, njegovoj porodici i poslu, kao i o republikanskim pokretima i ideologijama poput pokreta “Amerika na prvom mjestu” i slogana “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (MAGA). Dodao je da će tužba biti podnijeta na Floridi, ali nije pružio dodatne detalje. Njujork tajms nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Nastavi čitati

Svijet

SVOTE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Koliko dnevno Ukrajina troši na rat?

Ukrajina trenutno troši 172 miliona dolara dnevno na rat, što predstavlja dramatičan porast od 22,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, saopštila je Roksolana Pidlasa, predsjednica Odbora za budžet ukrajinskog parlamenta, nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Generalštaba.

„Prije tačno godinu dana, jedan dan rata koštao nas je 140 miliona dolara. Danas ta cifra iznosi 172 miliona. Ovo uključuje ne samo nabavku oružja i municije, već i plate vojnika, podršku ranjenima, porodicama nestalih i poginulih boraca“, istakla je Pidlasa.

Prema podacima Nacionalne banke Ukrajine, zemlja trenutno usmjerava čak 31 odsto svog BDP-a na odbranu, što je najveći udio u svijetu. I pored ekonomske krize izazvane ratom, Ukrajina ove troškove pokriva sopstvenim prihodima i domaćim zaduživanjem, ali, kako naglašavaju zvaničnici, bez hitne međunarodne pomoći opstanak odbrambenog sistema je u pitanju.

Bez podrške sa strane rat nije moguć
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, general Andrej Hnatov, upozorio je da zemlja ne može sama da podnese ovaj finansijski teret. „Dnevni troškovi rata iznose 7,1 milijardi grivnji. Bez podrške partnera, održavanje linija fronta i razvoj odbrambene industrije postaju nemogući“, rekao je Hnatov tokom konferencije JES 2025.

Ministar odbrane Denis Šmigalj najavio je da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno najmanje 120 milijardi dolara za odbrambene potrebe — čak i ako dođe do prekida vatre. Ovaj iznos uključuje 60 milijardi dolara iz domaćeg budžeta i 60 milijardi kroz vojnu pomoć saveznika, uključujući platforme Ramštajn i PURL.

Velika Britanija da bude uzor
Pidlasa je pozvala zapadne partnere da omoguće direktnu upotrebu budžetske pomoći za vojne nabavke, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo. Takođe je predložila korišćenje zamrznute ruske imovine kao izvor finansiranja. „Kredit za reparacije“ ili slično rješenje bilo bi politički prihvatljivije od opterećivanja poreskih obveznika EU“, dodala je.

Ova objava dolazi u trenutku kada se rat zavlači u četvrtu godinu, a ruski pritisak na frontu raste. Američki kongresmeni, uključujući Mardžori Tejlor Grin, već su ukazali na mogućnost smanjenja vojne pomoći Ukrajini 2026. godine, što Kijev dočekuje sa ozbiljnom zabrinutošću.

Ključne cifre:
Dnevni troškovi rata: 172 miliona dolara (7,1 mlrd grivnji)
Udio odbrane u BDP-u: 31% (najviši na svijetu)
Potrebna sredstva za 2026: 120 milijardi dolara

Nastavi čitati

Aktuelno