Connect with us

Svijet

TRAMPOV SAVJETNIK PORUČIO ZELENSKOM “Pozdravite se sa Krimom”

Viši savjetnik novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa najavio je da će se nova administracija fokusirati na postizanje mira u Ukrajini, a ne na omogućavanje Ukrajincima da vrate teritorije koji je anektirala Rusija.

Brajan Lanca, strateg Republikanske stranke, rekao je za “BBC” da će Trampova administracija od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zatražiti njegovu verziju “realistične vizije mira”. “A ako predsjednik Zelenski dođe za sto i kaže: ‘Možemo imati mir samo ako imamo Krim’, on nam pokazuje da nije ozbiljan. Krima više nema”, poručio je Lanca.

Rusija je anektirala poluostrvo Krim 2014. Osam godina kasnije pokrenula je specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu i zauzela teritoriju na istoku zemlje. Novoizabrani američki predsjednik dosljedno je govorio da je njegov prioritet okončanje rata i zaustavljanje onoga što on karakterisao kao odliv američkih resursa, u obliku vojne pomoći Ukrajini.
Međutim, tek treba otkriti kako to namjerava učiniti, i vjerovatno će od raznih savjetnika čuti različite vizije za budućnost Ukrajine. Lanca, Trampov politički savjetnik od njegove kampanje 2016., nije spomenuo područja istočne Ukrajine, ali je rekao da je vraćanje Krima nerealno i “nije cilj Sjedinjenih Država”.

“Kada Zelenski kaže da će biti mira samo kada se Krim vrati, imamo vijesti za predsjednika Zelenskog: Krima više nema. A ako vam je to prioritet da vratite Krim i da se američki vojnici bore za povratak Krima, prepušteni ste sami sebi”, naglasio je Lanca.

Sjedinjene Države dosad nisu rasporedile američke vojnike da se bore u Ukrajini. Kijev nije tražio da se američke snage bore u njegovo ime, nego isključivo američku vojnu pomoć za naoružavanje vlastitih vojnika.

Linker
Lanca je napomenuo da ima ogromno poštovanje prema ukrajinskom narodu, opisujući ih kao ljude lavljih srca. No dodao je da je američki prioritet “mir i zaustavljanje ubijanja”. “Ono što ćemo reći Ukrajini je: ‘Šta vi vidite kao realnu viziju mira?’ To nije vizija pobjede, ali je vizija mira. I počnimo s iskrenim razgovorom”, kazao je.

Očekuje se da će Tramp u mirovne pregovore uključiti krug bliskih saradnika. Tramp je nakon pobjede na izborima razgovarao sa Zelenskim, a u razgovoru je učestvovao i milijarder Ilon Mask. Izvor iz ukrajinske predsjedničke kancelarije rekao je za “BBC” da je razgovor između Zelenskog i Trampa trajao “oko pola sata”.

“To zapravo nije bio razgovor o vrlo značajnim stvarima, ali generalno je bio vrlo topao i ugodan”, saopštio je izvor. Trampovi demokratski protivnici optužuju ga da se dodvorava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i kažu da njegov pristup ratu predstavlja predaju Ukrajine koja će ugroziti cijelu Evropu.

Prošlog mjeseca Zelenski je predstavio “plan pobjede” ukrajinskom parlamentu koji je uključivao odbijanje ustupanja teritorija i suvereniteta Ukrajine. Tokom svoje predizborne kampanje, Tramp je više puta rekao da bi mogao okončati rat između Rusije i Ukrajine “u jednom danu”, ali nikada nije iznio dodatne detalje.
U dokumentu koji su napisala dvojica njegovih bivših šefova nacionalne sigurnosti u maju navodi se da bi SAD trebao nastaviti isporučivati ​​oružje, ali usloviti podršku Kijevu ulaskom u mirovne pregovore s Rusijom, prenosi “Index”.

Svijet

IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?

U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.

Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.

Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.

Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu.  Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.

Koje su stranke opozicije?

Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.

Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.

Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.

Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.

Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP
Na septembarskim izborima bira se svih 450 poslanika Dume. Foto Tanjug/AP

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.

Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.

Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.

Putin o izborima

Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.

“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.

Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP
Putin ne izlazi kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove stranke i opozicije. Foto Tanjug/AP

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.

Fokus na državu i ekonomiju

Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.

“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.

Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.

111 miliona birača

Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.

Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.

Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.

Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.

Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.

Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.

Nastavi čitati

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Aktuelno