Connect with us

Svijet

TRAMPOV SAVJETNIK PORUČIO ZELENSKOM “Pozdravite se sa Krimom”

Viši savjetnik novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa najavio je da će se nova administracija fokusirati na postizanje mira u Ukrajini, a ne na omogućavanje Ukrajincima da vrate teritorije koji je anektirala Rusija.

Brajan Lanca, strateg Republikanske stranke, rekao je za “BBC” da će Trampova administracija od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zatražiti njegovu verziju “realistične vizije mira”. “A ako predsjednik Zelenski dođe za sto i kaže: ‘Možemo imati mir samo ako imamo Krim’, on nam pokazuje da nije ozbiljan. Krima više nema”, poručio je Lanca.

Rusija je anektirala poluostrvo Krim 2014. Osam godina kasnije pokrenula je specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu i zauzela teritoriju na istoku zemlje. Novoizabrani američki predsjednik dosljedno je govorio da je njegov prioritet okončanje rata i zaustavljanje onoga što on karakterisao kao odliv američkih resursa, u obliku vojne pomoći Ukrajini.
Međutim, tek treba otkriti kako to namjerava učiniti, i vjerovatno će od raznih savjetnika čuti različite vizije za budućnost Ukrajine. Lanca, Trampov politički savjetnik od njegove kampanje 2016., nije spomenuo područja istočne Ukrajine, ali je rekao da je vraćanje Krima nerealno i “nije cilj Sjedinjenih Država”.

“Kada Zelenski kaže da će biti mira samo kada se Krim vrati, imamo vijesti za predsjednika Zelenskog: Krima više nema. A ako vam je to prioritet da vratite Krim i da se američki vojnici bore za povratak Krima, prepušteni ste sami sebi”, naglasio je Lanca.

Sjedinjene Države dosad nisu rasporedile američke vojnike da se bore u Ukrajini. Kijev nije tražio da se američke snage bore u njegovo ime, nego isključivo američku vojnu pomoć za naoružavanje vlastitih vojnika.

Linker
Lanca je napomenuo da ima ogromno poštovanje prema ukrajinskom narodu, opisujući ih kao ljude lavljih srca. No dodao je da je američki prioritet “mir i zaustavljanje ubijanja”. “Ono što ćemo reći Ukrajini je: ‘Šta vi vidite kao realnu viziju mira?’ To nije vizija pobjede, ali je vizija mira. I počnimo s iskrenim razgovorom”, kazao je.

Očekuje se da će Tramp u mirovne pregovore uključiti krug bliskih saradnika. Tramp je nakon pobjede na izborima razgovarao sa Zelenskim, a u razgovoru je učestvovao i milijarder Ilon Mask. Izvor iz ukrajinske predsjedničke kancelarije rekao je za “BBC” da je razgovor između Zelenskog i Trampa trajao “oko pola sata”.

“To zapravo nije bio razgovor o vrlo značajnim stvarima, ali generalno je bio vrlo topao i ugodan”, saopštio je izvor. Trampovi demokratski protivnici optužuju ga da se dodvorava ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i kažu da njegov pristup ratu predstavlja predaju Ukrajine koja će ugroziti cijelu Evropu.

Prošlog mjeseca Zelenski je predstavio “plan pobjede” ukrajinskom parlamentu koji je uključivao odbijanje ustupanja teritorija i suvereniteta Ukrajine. Tokom svoje predizborne kampanje, Tramp je više puta rekao da bi mogao okončati rat između Rusije i Ukrajine “u jednom danu”, ali nikada nije iznio dodatne detalje.
U dokumentu koji su napisala dvojica njegovih bivših šefova nacionalne sigurnosti u maju navodi se da bi SAD trebao nastaviti isporučivati ​​oružje, ali usloviti podršku Kijevu ulaskom u mirovne pregovore s Rusijom, prenosi “Index”.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno