Connect with us

Svijet

TRAMPOVA OBEĆANJA: Zabrana ulaska muslimanima, kraj slanja američkog blaga Ukrajini

Masovne deportacije, zabrana ulaska za muslimane, tarife na svu uvoznu robu – to su pitanja na koja se fokusira Donald Tramp, lider u trci republikanaca za predsedničku nominaciju uprkos krivičnim postupcima koji se protiv njega vode, dijametralno su različita od onih na koja se fokusira aktuelni predsjednik Džo Bajden.

“Glas Amerike” prenosi analizu “AP” da će, ako se ostvare, Trampovi planovi označiti velike promjene u državnoj upravi, čak i veće nego u prvom mandatu. Prve četiri godine Trampa obilježili su haos, unutrašnje borbe i brojne predsjedničke uredbe koje su poslije poništavali sudovi.

Evo šta sada najavljuje Tramp ako dođe na vlast.

Tramp obećava da će pokušati da otpusti desetine hiljada zaposlenih u državnoj upravi jer želi da “totalno uništi duboku državu”.

To će pokušati da uradi uz pomoć uredbe koju je donio 2020. poznate kao “Raspored F”, koja mu omogućava da premjesti na druga radna mjesta veliki broj radnika. Fokus će mu, kako je najavio, biti na “korumpiranim birokratama u sistemu pravosuđa, nacionalnoj bezbjednosti i obavještajnim službama”.

Pretpostavlja se da bi mete mogle da budu zaposleni u FBI-u i pravosuđu koji su uključeni u krivične postupke protiv Trampa.

Takođe želi da se obračuna sa onma koji novinarima dostavljaju informacije. Najavio je i da će zaposleni u državoj upravi morati da prolaze novu obuku.

Granica SAD i Meksika
Tramp je obećao da će ako dođe na vlast “momentalno zaustaviti invaziju na južnoj granici SAD” i okončati ilegalnu imigraciju.

Dio tog plana je, kako kaže, najmasovnija deportacija u američkoj istoriji, usmjerena na ilegalne imigrante – posebno na one koji imaju “simpatije prema džihadu”. Najavio je i da će ukinuti studentske vize onima koji imaju anti-američke i anti-semitske stavove.

U pokušaju da obezbijedi granicu SAD i Meksika, Tramp kaže da će tamo rasporediti desetine hiljada vojnika koji su trenutno u inostranstvu, kao i da će neke federalne agente – poput onih iz Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) i FBI-a, prebaciti u graničnu službu. Obećava i još zida na granici.

Bivši predsjednik želi da ponovo uvede zabranu ulaska muslimanima iz sedam zemalja u SAD, koja je već bila na snazi kad je bio na vlasti. Poslije napada Hamasa na Izrael, obećao je da će uvesti “ideološku proveru” za imigrante. Cilj mu je da se zabrane “opasni ludaci, hejteri, rasisti i manijaci” i oni koji su “naklonjeni radikalnim islamističkim teroristima i ekstremistima”.

Tramp kaže da će ukinuti praksu dobijanja američkog državljanstva po rođenju za one koji su u SAD ileaglno. Odnosno, da bi dijete dobilo državljanstvo po rođenju, barem jedan roditelj mora biti državljanin ili da bude u SAD po legalnoj osnovi.

Trgovina
Ako dođe na vlast, Tramp obećava da će uvesti tarife od 10 odsto na skoro svu uvoznu robu, a trgovci će plaćati veće kazne ako budu kršili postojeće propise.

Apelovaće na Kongres da usvoji “Trampov akt o recipročnoj trgovini” čime se predsjedniku daju ovlašćenja da uvede tarife onim zemljama koje su Americi to uvele.

Veliki dio agende fokusiran je na Kinu.

Tramp je predložio četvorogodišnji plan za potpuno ukiranje kineske uvozne robe, uključujući osnovne namirnice, elektroniku, lijekove i čelik. Želi da kineskim kompanijama zabrani da u SAD posjeduju važnu infrastrukturu u sektorima energetike, tehnologije, poljoprivrede. Tvrdi da će naterati kineske vlasnike da prodaju imovinu koja “dovodi u opasnost nacionalnu bezbjednost SAD”.

Spoljna politika
Tramp najavljue da će i prije inauguracije okončati rat Rusije i Ukrajine. To podrazumjeva i zaustavljanje “neprekidnog slanja američog blaga Ukrajini”. Tramp kaže da će od evropskih zemalja tražiti da Americi nadoknade troškove dopunjavanja potrošenih zaliha.

Nije precizirao da li će insistirati da se Rusija povuče iz Ukrajine, sa teritorija koje je okupirala.

Kaže da će stajati uz Izrael koji je u ratu sa Hamasom i da će podržati pokušaje Izraela da “uništi” militante. Tramp najavljuje da će ponovo “fundamentalno preispitati” svrhu i misiju NATO-a.

Prava transrodnih osoba
Tramp je izjavio da će od Kongresa tražiti da usvoji zakon prema kojem postoje “samo dva pola” data na rođenju.

Bolnice koje rade hormonske terapije i operacije promjene pola više neće dobijati sredstva iz federalnog budžeta, jer neće ispunjavati federalne standarde o zaštiti zdravlja i bezbjednosti.

Tražiće od Kongresa da zabrani hormonske ili hiruške intervencije za transrodne maloljetnike. Ljekari obično vode maljoletnike kroz terapiju prije medicinske intervencije i hormonske terapije su mnogo češće nego operacije. U SAD su dostupne više od decenije i odobravaju ih sve velike zdravstvene organizacije – poput Američkog medicinskog udruženja.

Energetika
Trampov cilj je da SAD imaju najjeftiniju struju od svih zemalja na svijetu, uključujući i Kinu.

Kaže da bi podržao bušenje nafte na javnom zemljištu i da bi ponudio poreske olakšice proizvođačima gasa, uglja i nafte. Time bi poništio politiku Bajdenove administracije da se podstiče upotreba električnih automobila i propišu nove granice zagađenja – koje bi zahtjevale da do 2030. godine najmanje 54 odsto vozila u SAD budu električna.

Tramp ponavlja da će istupiti iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama i da će ukinuti propise Bajdenove administracije koji se odnose na sijalice, šporete na gas, mašine za pranje sudova i određeni tip tuševa.

Obrazovanje
Bivši predsednik je obećao da će zatvoriti Sekretarijat za obrazovanje, ali i dalje želi da ima uticaj na lokalne školske distrikte i koledže.

Predlaže da se iz federalnog budžeta daje novac onim državama i školskim distriktima koji ukinu postojeću zaštitu od otpuštanja za nastavnike, usvoje princip nagrađivanja nastavnika po zasluzi i odobre direktan izbor direktora škola od strane roditelja.

Tramp kaže da bi ukinuo finansiranje školama koje traže obaveznu vakcinaciju i nošenje maski, kao i da bi promovisao molitve u javnim školama. Borio bi se za takozvano “patriotsko obrazovanje” – da se djeca uče da “vole svoju zemlju, a ne da je mrze, kao što to uče sada”. Tramp se zalaže za “nukelarnu porodicu, sa ulogama oca i majke”.

Da bi dodatno zaštitio učenike, najavljuje da će podržati one školske okruge koji dozvole nastavnicima da nose oružje. Obezbjedio bi novac iz budžeta za škole koje bi unajmile veterane, policajce u penziji i druge obučene za rukovanje vatrenim oružjem da rade kao školski čuvari.

Beskućnici
Bivši predsjednik želi da ukloni beskućnike sa ulica tako što će sagraditi šatorska naselja na otvorenim i jeftinim parcelama. Kaže da će raditi sa državama da ukinu “urbano kampovanje”, te da oni koji to budu radili mogu da završe u zatvoru ili u nekoj zdravstvenoj ustanovi.

Tramp želi da ponovo aktuelizuje velike mentalne bolnice koje će primati one sa “ozbiljnim mentalnim oboljenjima” ili “opasno poremećene”.

Javna bezbjednost
Jedno od obećanja je i da će poslati Nacionalnu gardu u gradove koji se bore sa nasiljem, poput Čikaga.

Tramp najavljuje da će od policijskih stanica koje dobijaju novac od Sekretarijata za pravosuđe tražiti da koriste kontroverzne policjske metode poput zaustavljanja i pretresa. Smatra da lokalna policija treba da ima ovlašćenja da puca u osumnjičene za krađu u prodavnicama.

“Jednostavno je, ako kradete u prodavnici, treba da očekujete da neko puca u vas dok izlazite”, nedavno je izjavio Tramp.

Pozvao je na smrtnu kaznu za trgovce drogom i krijumčare žena i ljudi, prenosi “Kurir”.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ULAZI U IGRU! Lavrov ponudio izlaz iz rata Amerike i Irana, Putinova diplomatija na djelu!

Moskva je spremna da pomogne u pronalaženju načina za rješavanje sukoba između SAD i Irana, kao i vraćanju nivoa bezbjednosti plovidbe u Ormuskom moreuzu na predratno stanje, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Šef ruske diplomatije istakao je da je važno vratiti se na stanje prije krize u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu, uključujući mjere za obnavljanje slobode plovidbe i garancije da se sukobi neće ponoviti.

“Cijenimo napore međunarodnih posrednika koji nastoje da pomognu u postizanju takvog pouzdanog sporazuma”, naglasio je Lavrov.

On je pozvao i na nastavak pregovora o Jemenu.

Nastavi čitati

Svijet

RAT PROTIV MASKA U KOMŠILUKU?! U Bugarskoj gorjela satelitska mreža, iza svega stoje njemački državljani!

Dvojica mladića iz Njemačke osumnjičena su za izazivanje požara na antenama satelitskog komunikacionog sistema „Starlink“ nedaleko od Sofije, a tužilaštvo je zatražilo da se izda nalog za njihovo hapšenje.

Požar je izazvan tokom noći 10. oktobra, a bugarski mediji navode da je zapaljeno 18 antena. Tri su potpuno izgorjele, a pet je pretrpjelo različite vrste oštećenja.

Nastavi čitati

Svijet

STID I SRAMOTA U VRHU FRANCUSKE! Zašto ministri ne smiju pred vlasnike uništenih radnji i lokala?

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez priznao je da je policija tokom nasilnih protesta proteklog vikenda u nekim gradovima “izgubila kontrolu”.

Emanuel Makron, predsjednik Francuske, zatražio je potpunu analizu bezbjednosnih propusta i uvođenje “novih operativnih metoda” kako bi se zaustavili neredi i pljačke.

Zašto je policija izgubila kontrolu tokom protesta?

Loran Nunez izjavio je da su pripreme za subotnje proteste bile obilježene “nedostatkom predviđanja“. Priznao je i da broj policajaca u pojedinim trenucima nije bio dovoljan za obuzdavanje izgrednika i pljačkaša koji su djelovali na rubovima demonstracija.

Prema obavještajnim procjenama, širom Francuske očekivalo se oko 200.000 demonstranata. Međutim, na ulicama ih se pojavilo više od 500.000, a protesti su prerasli u jedan od najnasilnijih dana nereda u Francuskoj posljednjih godina.

Zašto je Makron odbio ostavku ministra?

Nunez je objasnio da je Makronu ponudio ostavku jer se osjećao “odgovornim za sve što se dogodilo“. Predsjednik ju je odbio i umjesto toga zatražio od ministra da “preduzme sve potrebne korake kako bi se osigurala transparentnost u vezi s propustima u planiranju i obavještajnom radu“.

Protestima su prethodile nedjelje demonstracija srednjoškolaca, tokom kojih je povremeno dolazilo do nasilnih sukoba s policijom. Nemiri potresaju Francusku šest mjeseci prije ključnih predsjedničkih izbora, u vrijeme sve većih ekonomskih pritisaka.

Koliko je ljudi uhapšeno tokom nereda u Francuskoj?

Vlasti su saopštile da su napadnute i zapaljene javne zgrade, među kojima i jedna gradska vijećnica, dok je oko 2.000 prodavnica opljačkano i devastirano. Uhapšeno je gotovo 2.400 ljudi, od kojih je 70 odsto punoljetno, a povrijeđeno je gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije.

 

 

Nunez je naveo da je širom zemlje raspoređeno 60.000 policajaca i drugih pripadnika bezbjednosnih snaga, ali je priznao da to nije bilo dovoljno za obuzdavanje odlučnih i organizovanih grupa nasilnih izgrednika u velikim gradovima, uključujući Pariz, Marselj i Lion.

Šta je francuski ministar priznao o policijskim propustima?

“Nismo mogli da pogledamo trgovce u oči nakon što je opljačkano na stotine prodavnica i kažemo da nismo izgubili kontrolu“, rekao je ministar za francuski radio. Ipak, upozorio je da se pritom ne smije zanemariti odgovornost “izgrednika, pljačkaša i pripadnika krajnje ljevice“.

Ministar pravde Žerald Darmanen takođe je izjavio da su propusti u obavještajnom radu ostavili državu ranjivom.

“Nema dobrog policijskog rada bez dobrih obavještajnih podataka“, upozorio je. Dodao je da su mnogi uhapšeni već imali policijske dosijee i da se protiv njih u oko 80 odsto slučajeva vodi krivični postupak.

Makronov kabinet saopštio je da je Nunezu, osim analize bezbjednosnih propusta, povjeren zadatak da “bez odlaganja sprovede nove operativne metode koje će bezbjednosnim snagama na terenu pomoći u suzbijanju izgrednika“.

Neredi i pljačke nastavili su se i u nedjelju. Gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoar izjavio je da je u nedjelju u glavnom gradu na meti bilo tridesetak prodavnica.

“Održavanje javnog reda odgovornost je države. Država je ovog vikenda zakazala. Imamo društveni pokret koji se širi, a ne postoji politička perspektiva za konstruktivan izlaz iz krize. Zato će se protesti nastaviti“, predvidio je Gregoar, prenose Nezavisne.

Blokirani ulazi u muzej Luvr

Gradonačelnik Marselja Benoa Pajan izjavio je da nije ugrožena samo demokratija nego i “sami temelji Republike“. Situaciju je opisao kao “gotovo pobunjeničku“, a pristup vlade nazvao je “sitnim političkim manevrisanjem“.

Zašto su demonstranti blokirali muzej Luvr?
Danas su demonstranti blokirali ulaze u muzej Luvr u znak podrške nacionalnom protestnom pokretu srednjoškolaca i kako bi osudili “policijsku represiju“. Muzej zbog protesta nije mogao da otvori vrata u predviđeno vrijeme. Na letku istaknutom ispred muzeja pisalo je: “S ponosom objavljujemo da blokiramo najveći muzej na svijetu“.

U jučerašnjem televizijskom obraćanju Makron je osudio “nekontrolisano“ nasilje i najavio da će lokalne vlasti narednih dana moći da zabrane pojedine proteste. Ipak, nije posegnuo za drastičnim mjerama poput proglašenja vanrednog stanja ili uvođenja policijskog časa.

Nastavi čitati

Aktuelno