Connect with us

Svijet

TRAMPOVA OBEĆANJA: Zabrana ulaska muslimanima, kraj slanja američkog blaga Ukrajini

Masovne deportacije, zabrana ulaska za muslimane, tarife na svu uvoznu robu – to su pitanja na koja se fokusira Donald Tramp, lider u trci republikanaca za predsedničku nominaciju uprkos krivičnim postupcima koji se protiv njega vode, dijametralno su različita od onih na koja se fokusira aktuelni predsjednik Džo Bajden.

“Glas Amerike” prenosi analizu “AP” da će, ako se ostvare, Trampovi planovi označiti velike promjene u državnoj upravi, čak i veće nego u prvom mandatu. Prve četiri godine Trampa obilježili su haos, unutrašnje borbe i brojne predsjedničke uredbe koje su poslije poništavali sudovi.

Evo šta sada najavljuje Tramp ako dođe na vlast.

Tramp obećava da će pokušati da otpusti desetine hiljada zaposlenih u državnoj upravi jer želi da “totalno uništi duboku državu”.

To će pokušati da uradi uz pomoć uredbe koju je donio 2020. poznate kao “Raspored F”, koja mu omogućava da premjesti na druga radna mjesta veliki broj radnika. Fokus će mu, kako je najavio, biti na “korumpiranim birokratama u sistemu pravosuđa, nacionalnoj bezbjednosti i obavještajnim službama”.

Pretpostavlja se da bi mete mogle da budu zaposleni u FBI-u i pravosuđu koji su uključeni u krivične postupke protiv Trampa.

Takođe želi da se obračuna sa onma koji novinarima dostavljaju informacije. Najavio je i da će zaposleni u državoj upravi morati da prolaze novu obuku.

Granica SAD i Meksika
Tramp je obećao da će ako dođe na vlast “momentalno zaustaviti invaziju na južnoj granici SAD” i okončati ilegalnu imigraciju.

Dio tog plana je, kako kaže, najmasovnija deportacija u američkoj istoriji, usmjerena na ilegalne imigrante – posebno na one koji imaju “simpatije prema džihadu”. Najavio je i da će ukinuti studentske vize onima koji imaju anti-američke i anti-semitske stavove.

U pokušaju da obezbijedi granicu SAD i Meksika, Tramp kaže da će tamo rasporediti desetine hiljada vojnika koji su trenutno u inostranstvu, kao i da će neke federalne agente – poput onih iz Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) i FBI-a, prebaciti u graničnu službu. Obećava i još zida na granici.

Bivši predsjednik želi da ponovo uvede zabranu ulaska muslimanima iz sedam zemalja u SAD, koja je već bila na snazi kad je bio na vlasti. Poslije napada Hamasa na Izrael, obećao je da će uvesti “ideološku proveru” za imigrante. Cilj mu je da se zabrane “opasni ludaci, hejteri, rasisti i manijaci” i oni koji su “naklonjeni radikalnim islamističkim teroristima i ekstremistima”.

Tramp kaže da će ukinuti praksu dobijanja američkog državljanstva po rođenju za one koji su u SAD ileaglno. Odnosno, da bi dijete dobilo državljanstvo po rođenju, barem jedan roditelj mora biti državljanin ili da bude u SAD po legalnoj osnovi.

Trgovina
Ako dođe na vlast, Tramp obećava da će uvesti tarife od 10 odsto na skoro svu uvoznu robu, a trgovci će plaćati veće kazne ako budu kršili postojeće propise.

Apelovaće na Kongres da usvoji “Trampov akt o recipročnoj trgovini” čime se predsjedniku daju ovlašćenja da uvede tarife onim zemljama koje su Americi to uvele.

Veliki dio agende fokusiran je na Kinu.

Tramp je predložio četvorogodišnji plan za potpuno ukiranje kineske uvozne robe, uključujući osnovne namirnice, elektroniku, lijekove i čelik. Želi da kineskim kompanijama zabrani da u SAD posjeduju važnu infrastrukturu u sektorima energetike, tehnologije, poljoprivrede. Tvrdi da će naterati kineske vlasnike da prodaju imovinu koja “dovodi u opasnost nacionalnu bezbjednost SAD”.

Spoljna politika
Tramp najavljue da će i prije inauguracije okončati rat Rusije i Ukrajine. To podrazumjeva i zaustavljanje “neprekidnog slanja američog blaga Ukrajini”. Tramp kaže da će od evropskih zemalja tražiti da Americi nadoknade troškove dopunjavanja potrošenih zaliha.

Nije precizirao da li će insistirati da se Rusija povuče iz Ukrajine, sa teritorija koje je okupirala.

Kaže da će stajati uz Izrael koji je u ratu sa Hamasom i da će podržati pokušaje Izraela da “uništi” militante. Tramp najavljuje da će ponovo “fundamentalno preispitati” svrhu i misiju NATO-a.

Prava transrodnih osoba
Tramp je izjavio da će od Kongresa tražiti da usvoji zakon prema kojem postoje “samo dva pola” data na rođenju.

Bolnice koje rade hormonske terapije i operacije promjene pola više neće dobijati sredstva iz federalnog budžeta, jer neće ispunjavati federalne standarde o zaštiti zdravlja i bezbjednosti.

Tražiće od Kongresa da zabrani hormonske ili hiruške intervencije za transrodne maloljetnike. Ljekari obično vode maljoletnike kroz terapiju prije medicinske intervencije i hormonske terapije su mnogo češće nego operacije. U SAD su dostupne više od decenije i odobravaju ih sve velike zdravstvene organizacije – poput Američkog medicinskog udruženja.

Energetika
Trampov cilj je da SAD imaju najjeftiniju struju od svih zemalja na svijetu, uključujući i Kinu.

Kaže da bi podržao bušenje nafte na javnom zemljištu i da bi ponudio poreske olakšice proizvođačima gasa, uglja i nafte. Time bi poništio politiku Bajdenove administracije da se podstiče upotreba električnih automobila i propišu nove granice zagađenja – koje bi zahtjevale da do 2030. godine najmanje 54 odsto vozila u SAD budu električna.

Tramp ponavlja da će istupiti iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama i da će ukinuti propise Bajdenove administracije koji se odnose na sijalice, šporete na gas, mašine za pranje sudova i određeni tip tuševa.

Obrazovanje
Bivši predsednik je obećao da će zatvoriti Sekretarijat za obrazovanje, ali i dalje želi da ima uticaj na lokalne školske distrikte i koledže.

Predlaže da se iz federalnog budžeta daje novac onim državama i školskim distriktima koji ukinu postojeću zaštitu od otpuštanja za nastavnike, usvoje princip nagrađivanja nastavnika po zasluzi i odobre direktan izbor direktora škola od strane roditelja.

Tramp kaže da bi ukinuo finansiranje školama koje traže obaveznu vakcinaciju i nošenje maski, kao i da bi promovisao molitve u javnim školama. Borio bi se za takozvano “patriotsko obrazovanje” – da se djeca uče da “vole svoju zemlju, a ne da je mrze, kao što to uče sada”. Tramp se zalaže za “nukelarnu porodicu, sa ulogama oca i majke”.

Da bi dodatno zaštitio učenike, najavljuje da će podržati one školske okruge koji dozvole nastavnicima da nose oružje. Obezbjedio bi novac iz budžeta za škole koje bi unajmile veterane, policajce u penziji i druge obučene za rukovanje vatrenim oružjem da rade kao školski čuvari.

Beskućnici
Bivši predsjednik želi da ukloni beskućnike sa ulica tako što će sagraditi šatorska naselja na otvorenim i jeftinim parcelama. Kaže da će raditi sa državama da ukinu “urbano kampovanje”, te da oni koji to budu radili mogu da završe u zatvoru ili u nekoj zdravstvenoj ustanovi.

Tramp želi da ponovo aktuelizuje velike mentalne bolnice koje će primati one sa “ozbiljnim mentalnim oboljenjima” ili “opasno poremećene”.

Javna bezbjednost
Jedno od obećanja je i da će poslati Nacionalnu gardu u gradove koji se bore sa nasiljem, poput Čikaga.

Tramp najavljuje da će od policijskih stanica koje dobijaju novac od Sekretarijata za pravosuđe tražiti da koriste kontroverzne policjske metode poput zaustavljanja i pretresa. Smatra da lokalna policija treba da ima ovlašćenja da puca u osumnjičene za krađu u prodavnicama.

“Jednostavno je, ako kradete u prodavnici, treba da očekujete da neko puca u vas dok izlazite”, nedavno je izjavio Tramp.

Pozvao je na smrtnu kaznu za trgovce drogom i krijumčare žena i ljudi, prenosi “Kurir”.

Related Topics:

Svijet

EVROPSKA KOMISIJA POSLALA JASAN ZAHTJEV ČLANICAMA: Devet država Šengena mora da ukine unutrašnje kontrole

Evropska komisija pozvala je devet država šengenskog prostora da postepeno ukinu unutrašnje granične kontrole koje sprovode duže od godinu dana, jer se time narušava sloboda kretanja.

Evropska komisija pozvala je devet država članica šengenskog prostora da počnu postepeno da ukidaju privremene granične kontrole koje na unutrašnjim granicama sprovode duže od godinu dana.

Riječ je o Austriji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Sloveniji, Švedskoj i Norveškoj, za koje je Komisija objavila posebna mišljenja o opravdanosti i srazmernosti mjera koje su na snazi više od 12 mjeseci.

Komisija priznaje da se države suočavaju sa bezbednosnim izazovima i migracijskim pritiscima, ali naglašava da kontrole unutar Šengena moraju ostati izuzetna i privremena mjera.

Komisija: Postoje bolja rješenja

U Briselu smatraju da postoje efikasniji načini za rješavanje bezbjednosnih pitanja bez ograničavanja slobodnog kretanja ljudi.

“Postoje efikasnije i delotvornije alternative unutrašnjim graničnim kontrolama”, poručila je Komisija.

Kao primjere navodi:

  • Policijske kontrole zasnovane na procjeni rizika
  • Mobilnu biometrijsku identifikaciju
  • Tehnologije za praćenje vozila

Prema ocjeni Komisije, mnoge države već koriste nesistematske policijske provere zasnovane na obaveštajnim podacima, koje se mogu dodatno proširiti i postepeno zamijeniti granične kontrole.

Kontrole pogađaju susjedne zemlje i pogranična područja

Evropska komisija upozorila je da unutrašnje granične kontrole ne utiču samo na zemlju koja ih uvodi nego i na susjedne države, kao i na stanovnike pograničnih područja. Zbog toga je, navodi Komisija, važno smanjiti negativne posljedice za putnike, radnike koji svakodnevno prelaze granicu, privredu i regionalnu saradnju.

Na osnovu sprovedene analize, Komisija preporučuje da devet država postepeno ukine postojeće kontrole i da pritom u većoj mjeri koristi alternativne bezbjednosne mere i jača saradnju sa susjedima.

“Šengen je jedno od najvećih evropskih dostignuća”

Izvršna potpredsjednica Evropske komisije za tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen poručila je da je sloboda kretanja jedna od temeljnih vrijednosti Evropske unije.

“Šengen je jedno od najvećih evropskih dostignuća. Simbolizuje slobodu kretanja za više od 450 miliona ljudi. Naša mišljenja šalju jasnu poruku: kada se kontrole ponovo uvedu, one moraju ostati privremene i izuzetne”, rekla je Virkunen.

Nastavi čitati

Svijet

ALARM U EVROPI: Ultrasnažna droga odnosi sve više života, raste broj žrtava

Velika Britanija suočava se sa talasom kokaina izuzetno visoke čistoće, dok broj smrtnih slučajeva povezanih sa tom drogom dostiže rekordne nivoe.

Stručnjaci upozoravaju da je rast proizvodnje u Južnoj Americi doveo do značajnog povećanja čistoće kokaina koji završava na ulicama, pa korisnici često nesvjesno preuzimaju veći rizik nego ranije.

Istraga Independenta tokom ovogodišnjeg festivala u Čeltenamu, koji je posjetilo više od 200.000 ljudi, pokazala je da su dva od tri analizirana uzorka kokaina imala čak 85 odsto čistoće.

Bivši britanski državni koordinator za droge Majk Trejsi te rezultate nazvao je “veoma zabrinjavajućim“ i pozvao vladu na hitnu reakciju zbog, kako kaže, rastućeg zdravstvenog rizika.

Ključni podaci pokazuju da je prosječna čistoća kokaina porasla sa oko 32 odsto prije 13 godina na više od 80 odsto danas, a u Engleskoj i Velsu je 2024. godine od posljedica povezanih sa kokainom umrlo rekordnih 1.279 ljudi, prenosi Tportal.

Ujedinjeno Kraljevstvo pritom ima najveću stopu konzumacije kokaina u Evropi, dok je potrošnja na liječenje zavisnosti od droga i alkohola realno smanjena za 40 odsto između 2015. i 2022. godine.

Prema podacima iz analize otpadnih voda, konzumacija kokaina u Engleskoj porasla je za četvrtinu u posljednjih pet godina.

Rizik od predoziranja sve veći

Kokain može izazvati srčani ili moždani udar, kao i napade, upozorava Nacionalna zdravstvena služba (NHS), a rizik od predoziranja raste ako se droga kombinuje sa alkoholom.

Uzorci iz Čeltenama analizirani su na Univerzitetu Kingston i gotovo svi sadržavali su tragove kokaina, a dodatna laboratorijska analiza pokazala je da su dva uzorka, uključujući onaj pronađen u prostoru za presvlačenje beba, imala čistoću od 85 odsto.

Dr Arijak Duran sa Univerziteta Kingston upozorio je da je riječ o kokainu znatno većeg kvaliteta nego što se obično nalazi na uličnom tržištu i da takva koncentracija povećava rizik od predoziranja kod korisnika naviknutih na slabije proizvode.

Organizatori festivala u Čeltenamu (Cheltenham Festival) poručili su da su razočarani nalazima i istakli da je upotreba ilegalnih droga širi društveni problem prisutan na mnogim velikim događajima.

Britanska Nacionalna kriminalistička agencija procjenjivala je da je prosječna čistoća kokaina na korisničkom nivou 2013. godine iznosila između 32 i 38 odsto. Stručnjaci smatraju da je rekordna proizvodnja u Južnoj Americi, uz nove krijumčarske rute prema Evropi, preplavila britansko tržište i smanjila potrebu za miješanjem kokaina sa drugim supstancama.

Jača droga za manje novca

Piter Kejn iz kompanije Eurofins Forensic Services navodi da je čistoća tokom pandemije dostigla oko 75 odsto, a posljednjih godina premašila je 80 odsto. Slično upozorava i Evropska agencija za droge, prema kojoj je prosječna čistoća kokaina u mnogim evropskim državama porasla na između 66 i 81 odsto.

“Kupci danas dobijaju jači proizvod za manje novca“, rekao je Kejn.

Majk Trejsi, ipak,  upozorava da je nepredvidiva čistoća najveći rizik jer korisnici često uzimaju količine na koje su navikli, ne znajući da je droga koju su kupili znatno snažnija nego ranije.

Broj hospitalizacija povezanih sa kokainom i krekom utrostručio se tokom jedne decenije, a broj smrtnih slučajeva raste već 13 godina zaredom.

Među žrtvama su i Lusi Vajt, studentkinja koja je umrla od srčanog zastoja izazvanog kokainom, kao i 24-godišnja učiteljica Emili Rouz Brauning iz Kardifa.

Uprkos desetogodišnjoj strategiji borbe protiv droga pokrenutoj 2021. godine, izdvajanja za liječenje zavisnosti značajno su smanjena, pa Trejsi zagovara uvođenje sistema za testiranje droga kojim bi korisnici mogli da provjere čistoću kupljenih supstanci.

“Ultrasnažan” kokain

Profesor Hari Samnal sa Univerziteta Liverpul Džon Murs, opisuje kokain čistoće veće od 85 odsto kao “ultrasnažan“.

Prema njegovim riječima, takvi proizvodi danas su široko dostupni i relativno pristupačni, a “tržište kokaina nikada nije bilo rizičnije ni štetnije nego danas”, upozorio je.

Prema Svjetskom izvještaju Ujedinjenih nacija o drogama, 2023. godine proizvedeno je više od 3.700 tona kokaina, dijelom zbog širenja uzgoja koke u Kolumbiji, a droga u Evropu i Veliku Britaniju stiže vazdušnim i pomorskim rutama.

Adam Tompson iz Nacionalne kriminalističke agencije rekao je da rekordna proizvodnja u Južnoj Americi obara veleprodajne cijene i povećava čistoću proizvoda na tržištu.

“Sve dok potražnja ostaje visoka, suzbijanje snabdijevanja kokainom biće trajna borba“, zaključio je Tompson.

Nastavi čitati

Svijet

KINEZI STVORILI JEZIVO AI ORUŽJE: Novi rojevi dronova sami donose odluke i uništavaju 100% meta

Kinezi su razvili HG-STR, autonomni AI sistem za rojeve dronova koji donosi odluke za svega 6,6 milisekundi i potpuno samostalno postiže stopu uništenja meta od 100 odsto.

Kineski naučnici razvili su novi sistem vještačke inteligencije koji bi mogao iz korijena da promijeni način na koji dronovi traže i uništavaju neprijateljske mete na bojnom polju.

U uslovima elektronskog ratovanja, neprijateljski sistemi za ometanje često prekidaju komunikaciju između letjelica, zbog čega mete nestaju sa radara operatera. Međutim, novi algoritam omogućava rojevima dronova da donose ispravne odluke i ostanu koordinisani čak i uz nepotpune informacije i u uslovima prekinutih veza.

Sistem je nazvan HG-STR (Heterogeneous Graph Spatio-Temporal Reasoning) i predstavlja prvi AI algoritam koji može da postigne stopu uništenja meta od 100 odsto, tvrde istraživači sa Sjeverozapadnog politehničkog univerziteta u Sijanu.

Tehnologija se oslanja na takozvani sistem “heterogenog grafa”, gdje se svaki objekat mapira na mrežu u kojoj svaka nit nosi specifično značenje. Kroz ovaj model, informacije se dijele u korisne kategorije, pa dronovi momentalno znaju koga treba da proganjaju, a sa kim da sarađuju, piše Independent.

Unutar ove mreže, podaci su organizovani kroz tri ključna informaciona čvora:

Svaki pojedinačni dron nosi podatke o svojoj poziciji, brzini, preostaloj municiji i prethodnom zadatku.
Detektovana neprijateljska meta postaje čvor koji sadrži lokaciju i nivo oštećenja koji je potreban da bi bila uništena.
Okruženje svakog drona funkcioniše kao čvor sa podacima o tome koliki je dio terena ostao neistražen.
Istraživači su u sistem ugradili i naprednu kompresovanu memoriju koja pamti prethodna zapažanja svake letjelice. To znači da u trenutku kada komunikacija otkaže, dronovi ne kreću ispočetka, već nastavljaju misiju koristeći zapamćene podatke.

Tokom testiranja, roj od 10 dronova uspio je da pretraži prostor veličine 100×100 kilometara i uništi sve mete znatno efikasnije, uz kraću pređenu distancu leta. Cijeli proces donošenja odluka unutar HG-STR sistema traje svega 6,6 milisekundi, što je ključni faktor u borbenim situacijama.

Za razliku od dosadašnjih autonomnih algoritama koji sve podatke o prijateljskim i neprijateljskim snagama i terenu tretiraju na isti način – što često dovodi do zabune – kineski AI uči da se fokusira isključivo na prave mete. Kada uoči neprijatelja, to tretira kao prijetnju visokog prioriteta, dok bliskost drugog drona vidi kao priliku za zajednički napad.

Iako se dronovi na ratištima poput Ukrajine još uvijek u velikoj meri kontrolišu ručno preko ljudskih pilota, ovaj izum otvara vrata za stvaranje potpuno autonomnih flota. AI vođeni dronovi će moći da uđu u prostore potpuno odsječene od ljudske komande i samostalno izvrše samo jedno naređenje – da lociraju i eliminišu sve neprijateljske mete.

Nastavi čitati

Aktuelno