Connect with us

Svijet

TRAMPOVA OBEĆANJA: Zabrana ulaska muslimanima, kraj slanja američkog blaga Ukrajini

Masovne deportacije, zabrana ulaska za muslimane, tarife na svu uvoznu robu – to su pitanja na koja se fokusira Donald Tramp, lider u trci republikanaca za predsedničku nominaciju uprkos krivičnim postupcima koji se protiv njega vode, dijametralno su različita od onih na koja se fokusira aktuelni predsjednik Džo Bajden.

“Glas Amerike” prenosi analizu “AP” da će, ako se ostvare, Trampovi planovi označiti velike promjene u državnoj upravi, čak i veće nego u prvom mandatu. Prve četiri godine Trampa obilježili su haos, unutrašnje borbe i brojne predsjedničke uredbe koje su poslije poništavali sudovi.

Evo šta sada najavljuje Tramp ako dođe na vlast.

Tramp obećava da će pokušati da otpusti desetine hiljada zaposlenih u državnoj upravi jer želi da “totalno uništi duboku državu”.

To će pokušati da uradi uz pomoć uredbe koju je donio 2020. poznate kao “Raspored F”, koja mu omogućava da premjesti na druga radna mjesta veliki broj radnika. Fokus će mu, kako je najavio, biti na “korumpiranim birokratama u sistemu pravosuđa, nacionalnoj bezbjednosti i obavještajnim službama”.

Pretpostavlja se da bi mete mogle da budu zaposleni u FBI-u i pravosuđu koji su uključeni u krivične postupke protiv Trampa.

Takođe želi da se obračuna sa onma koji novinarima dostavljaju informacije. Najavio je i da će zaposleni u državoj upravi morati da prolaze novu obuku.

Granica SAD i Meksika
Tramp je obećao da će ako dođe na vlast “momentalno zaustaviti invaziju na južnoj granici SAD” i okončati ilegalnu imigraciju.

Dio tog plana je, kako kaže, najmasovnija deportacija u američkoj istoriji, usmjerena na ilegalne imigrante – posebno na one koji imaju “simpatije prema džihadu”. Najavio je i da će ukinuti studentske vize onima koji imaju anti-američke i anti-semitske stavove.

U pokušaju da obezbijedi granicu SAD i Meksika, Tramp kaže da će tamo rasporediti desetine hiljada vojnika koji su trenutno u inostranstvu, kao i da će neke federalne agente – poput onih iz Agencije za borbu protiv narkotika (DEA) i FBI-a, prebaciti u graničnu službu. Obećava i još zida na granici.

Bivši predsjednik želi da ponovo uvede zabranu ulaska muslimanima iz sedam zemalja u SAD, koja je već bila na snazi kad je bio na vlasti. Poslije napada Hamasa na Izrael, obećao je da će uvesti “ideološku proveru” za imigrante. Cilj mu je da se zabrane “opasni ludaci, hejteri, rasisti i manijaci” i oni koji su “naklonjeni radikalnim islamističkim teroristima i ekstremistima”.

Tramp kaže da će ukinuti praksu dobijanja američkog državljanstva po rođenju za one koji su u SAD ileaglno. Odnosno, da bi dijete dobilo državljanstvo po rođenju, barem jedan roditelj mora biti državljanin ili da bude u SAD po legalnoj osnovi.

Trgovina
Ako dođe na vlast, Tramp obećava da će uvesti tarife od 10 odsto na skoro svu uvoznu robu, a trgovci će plaćati veće kazne ako budu kršili postojeće propise.

Apelovaće na Kongres da usvoji “Trampov akt o recipročnoj trgovini” čime se predsjedniku daju ovlašćenja da uvede tarife onim zemljama koje su Americi to uvele.

Veliki dio agende fokusiran je na Kinu.

Tramp je predložio četvorogodišnji plan za potpuno ukiranje kineske uvozne robe, uključujući osnovne namirnice, elektroniku, lijekove i čelik. Želi da kineskim kompanijama zabrani da u SAD posjeduju važnu infrastrukturu u sektorima energetike, tehnologije, poljoprivrede. Tvrdi da će naterati kineske vlasnike da prodaju imovinu koja “dovodi u opasnost nacionalnu bezbjednost SAD”.

Spoljna politika
Tramp najavljue da će i prije inauguracije okončati rat Rusije i Ukrajine. To podrazumjeva i zaustavljanje “neprekidnog slanja američog blaga Ukrajini”. Tramp kaže da će od evropskih zemalja tražiti da Americi nadoknade troškove dopunjavanja potrošenih zaliha.

Nije precizirao da li će insistirati da se Rusija povuče iz Ukrajine, sa teritorija koje je okupirala.

Kaže da će stajati uz Izrael koji je u ratu sa Hamasom i da će podržati pokušaje Izraela da “uništi” militante. Tramp najavljuje da će ponovo “fundamentalno preispitati” svrhu i misiju NATO-a.

Prava transrodnih osoba
Tramp je izjavio da će od Kongresa tražiti da usvoji zakon prema kojem postoje “samo dva pola” data na rođenju.

Bolnice koje rade hormonske terapije i operacije promjene pola više neće dobijati sredstva iz federalnog budžeta, jer neće ispunjavati federalne standarde o zaštiti zdravlja i bezbjednosti.

Tražiće od Kongresa da zabrani hormonske ili hiruške intervencije za transrodne maloljetnike. Ljekari obično vode maljoletnike kroz terapiju prije medicinske intervencije i hormonske terapije su mnogo češće nego operacije. U SAD su dostupne više od decenije i odobravaju ih sve velike zdravstvene organizacije – poput Američkog medicinskog udruženja.

Energetika
Trampov cilj je da SAD imaju najjeftiniju struju od svih zemalja na svijetu, uključujući i Kinu.

Kaže da bi podržao bušenje nafte na javnom zemljištu i da bi ponudio poreske olakšice proizvođačima gasa, uglja i nafte. Time bi poništio politiku Bajdenove administracije da se podstiče upotreba električnih automobila i propišu nove granice zagađenja – koje bi zahtjevale da do 2030. godine najmanje 54 odsto vozila u SAD budu električna.

Tramp ponavlja da će istupiti iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama i da će ukinuti propise Bajdenove administracije koji se odnose na sijalice, šporete na gas, mašine za pranje sudova i određeni tip tuševa.

Obrazovanje
Bivši predsednik je obećao da će zatvoriti Sekretarijat za obrazovanje, ali i dalje želi da ima uticaj na lokalne školske distrikte i koledže.

Predlaže da se iz federalnog budžeta daje novac onim državama i školskim distriktima koji ukinu postojeću zaštitu od otpuštanja za nastavnike, usvoje princip nagrađivanja nastavnika po zasluzi i odobre direktan izbor direktora škola od strane roditelja.

Tramp kaže da bi ukinuo finansiranje školama koje traže obaveznu vakcinaciju i nošenje maski, kao i da bi promovisao molitve u javnim školama. Borio bi se za takozvano “patriotsko obrazovanje” – da se djeca uče da “vole svoju zemlju, a ne da je mrze, kao što to uče sada”. Tramp se zalaže za “nukelarnu porodicu, sa ulogama oca i majke”.

Da bi dodatno zaštitio učenike, najavljuje da će podržati one školske okruge koji dozvole nastavnicima da nose oružje. Obezbjedio bi novac iz budžeta za škole koje bi unajmile veterane, policajce u penziji i druge obučene za rukovanje vatrenim oružjem da rade kao školski čuvari.

Beskućnici
Bivši predsjednik želi da ukloni beskućnike sa ulica tako što će sagraditi šatorska naselja na otvorenim i jeftinim parcelama. Kaže da će raditi sa državama da ukinu “urbano kampovanje”, te da oni koji to budu radili mogu da završe u zatvoru ili u nekoj zdravstvenoj ustanovi.

Tramp želi da ponovo aktuelizuje velike mentalne bolnice koje će primati one sa “ozbiljnim mentalnim oboljenjima” ili “opasno poremećene”.

Javna bezbjednost
Jedno od obećanja je i da će poslati Nacionalnu gardu u gradove koji se bore sa nasiljem, poput Čikaga.

Tramp najavljuje da će od policijskih stanica koje dobijaju novac od Sekretarijata za pravosuđe tražiti da koriste kontroverzne policjske metode poput zaustavljanja i pretresa. Smatra da lokalna policija treba da ima ovlašćenja da puca u osumnjičene za krađu u prodavnicama.

“Jednostavno je, ako kradete u prodavnici, treba da očekujete da neko puca u vas dok izlazite”, nedavno je izjavio Tramp.

Pozvao je na smrtnu kaznu za trgovce drogom i krijumčare žena i ljudi, prenosi “Kurir”.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno